|
(tekst iz proshlog broja)
Niz tekstova knjizhevnika Mile Peshorde koji su objavljivani tokom rata i u postratnom periodu u zagrebachkom Jutarnjem listu pod naslovima poput ovih – ”Posrbica gori od Srbina” (Jutarnji list, 28.8.1993.), ”Sidran je preobrazheni mladobosanac” (Slobodna Dalmacija 3.1.1995.) stavili su na kushnju intelektualni potencijal Matvejevic'a koji je oshtro reagovao u shtampi.
U prvonavedenom tekstu Peshorda pishe: – Jer ”dok je srca bit c'e i Kroacije!” Treba li ubiti dushu Bosne (krstjansku, franjevachku, europsku, pridavati svetost i svjetlost Hercegovine, baciti u zaborav Tovarnik, Knin, Vukovar, Vrhbosnu i Jajce… ne bi li se razapela dusha Hrvatske? Ne bi li preteshki utezi usporili ovaj povijesni izlazak iz pustinje? Ne treba dvojiti kako nam to i ino smishljaju zatomnici nashega imena i slobode, kako su ”posrbice gori od Srbina.”
U Hrvatskom slovu od 16.12.2005. godine Peshorda tumachi da je svojevremeno u Sarajevu ova sintagma nastala kao duhovni sarajevski odgovor na slichnu koja glasi ”poturice gore od Turchina”.
U drugom tekstu koji u stvari predstavlja intervju, na pitanje novinara da li je slutio ko c'e nositi barjak boshnjashtva, Peshorda je odgovorio: – Ako je Sidran, kako kazhete, barjaktar boshnjashtva, ne mislim da se pishe dobro samo onima koji nisu Boshnjaci nego i Boshnjacima samim. Jer ne chini mi se da je moguc'a tako nagla i duboka preobrazba dojucherashnjega ”mladobosanca”, odnosno promicatelja velikosrpskoga teroriste Gavrila Principa, u zagovaratelja slobodne demokratske, zapadnoeuropske BiH”.
|
Predrag Matvejevic'
|
|
Desetog novembra 2001. godine Predrag Matvejevic' je reagovao na niz Peshordinih tekstova shto je bio povod da ovaj minorni knjizhevnik podnese krivichnu prijavu protiv Matvejevic'a. Time je na Zagrebachkom osnovnom sudu pocheo sudski proces za chiji c'e se ishod zainteresovati mnogi evropski intelektualci i brojne asocijacije pa i drzhavnici. Naime, Matvejevic' je u ”Jutarnjem listu” (Zagreb, 10.11.2001.), objavio esej pod naslovom ”Nashi talibani” o utiscima sa putovanja po Bosni i Hercegovini. U njemu je, izmedju ostalog trazhio osnivanje svojevrsnog suda chasti koji bi javno osudio pisce koji su za vrijeme posljednjeg rata poticali na prostorima ex Jugoslavije na zlochin, skrivali ga i pravdali ga na razne nachine.
– Ljudi od pera snose za sve to golem dio krivice. Bilo bi dobro kad bi postojao poseban sud, ne samo onaj u Haagu, jedan josh vishi od njega, bolji i strozhi od sudova chasti shto su poslije Drugog svjetskog rata u nas i u Evropi sudili kvislinshkim piscima. Da takav sud osudi pred javnoshc'u sve one koji su krivi za sve shto se dogodilo i da im prije svega navede imena: onog tko je od pochetka pripremao i pouchavao ”vozhda” (Dobricu C'osic'a i njegove skutonoshe)…, pishe Matvejevic' dodajuc'i imena poput Ivana Aralice, Mome Kapora, Matije Bec'kovic'a, Andjelka Vuletic'a, Mile Peshorde i drugih barjaktara nacionalistichkih ideologija.
Peshordina tuzhba protiv Matvejevic'a nashla se u ladicama Opshtinskog suda u Zagrebu 13. marta 2003. godine u kancelariji sudije Nenada Lukic'a pod brojem K-4444/ 02. Peshordi nije bilo drago shto ga Matvejevic' svrstava u talibane. Medjutim, Matvejevic' je to objashnjavao ovako. Rijech taliban se mozhe tumachiti na razne nachine. Tako u istochnim islamskim civilizacijama ona ima pozitivno znachenje jer se doslovno prevodi sa ”uchenici vjere”, dok se na zapadu ona koristi u prenesenom znachenju jer podrazumijeva fanatichne pristashe ideologije.
– Drzhim da svaki autor ima pravo rabiti rijechi i metafore koje smatra da najbolje odgovaraju predmetu o kojem pishe – to je na kraju krajeva pitanje izbora, izmedju ostalog i knjizhevnoga. Trazhiti da sud donosi odluke i presude u vezi s tim, ne mislim da dolikuje istinskoj kulturi. Ne treba takodjer gubiti iz vida samu chinjenicu da se sukob odigrao devedesetih godina proteklog stoljec'a, kad je Mile Peshorda objavio tekst s provokativnim naslovom ”Posrbica gori od Srbina”, gdje je tada imao stalnu rubriku, poprilichno skandaloznu. Bilo je to vrijeme kad je Sarajevo obasipano chetnichkim granatama i kad su ”talibani” u tzv. ”Herceg Bosni” osnivali koncentracione logore za Boshnjake muslimane: Heliodrom, Dretelj, Trebizhat, Ljubushki, stoji u ”Prilogu raspravi o procesima” iz pera Predraga Matvejevic'a.
Njega je bolilo shto je Peshorda na posrbice stavio i ime svog velikog prijatelja i ”jednog od najznachajnijih juzhnoslovenskih pjesnika boshnjachkog porijekla” Abdulaha Sidrana. Ovom pjesniku Matvejevic' odaje pochast shto je sa svojom starom majkom ostao u Sarajevu gradu pod totalnom opsadom i neprekidnom salvom Karadzhic'evih i Mladic'evih topova. Tokom sudskih rasprava pretresano je vrijeme i ucheshc'e u drushtvenim kretanjima, knjizhevnim aktivnostima i politichkim opredjeljenjima unazad nekoliko decenija. Peshorda je tvrdio da mu je Abdulah Sidran prijatelj te da nema razloga da ga napada, shto je unijeto u sudski zapisnik. Sam Sidran je dao pismenu izjavu chija je autentichnost ovjerena u Udruzhenju knjizhevnika BiH kako bi posluzhila sudskoj raspravi. U njoj stoji: – Poznajem Milu Peshordu iz vremena kad je zhivio u Sarajevu i radio kao urednik i izdavachkoj kuc'i ”Veselin Maslesha”. Znali smo se ali nikad nismo prijateljevali. Iznenadilo me kad sam chuo da me je u zagrebachkom Vechernjem listu od 18.8.1993. godine napao kao ”posrbicu”. U to vrijeme sam zhivio u Sarajevu pod chetnichkom opsadom. Chuo sam danas, pred sudom, poziva se na nashe prijateljstvo. Ne znam shta mu daje na to. S.r. Abdulah Sidran, u Sarajevu, septembra 2003. g.
Tuzhba za klevetu inicirana od strane Mile Peshorde za danashnje hrvatsko sudstvo predstavljala je valjanu osnovu da se Predrag Matvejevic' osudi na uslovnu kaznu zatvora na dvije godine od pet mjeseci zatvora. Iako do sada niko u Hrvatskoj nije otishao u zatvor zbog uvrede i klevete presuda je predstvaljala poraz danashnjih zakona u toj susjedskoj zemlji. Matvejevic' se cijeli zhivot borio za poshtivanje javne rijechi, slobodu izrazhavanja i iznoshenja svojih stavova. Slichne presude dobivali su novinar Robert Frank, Ljubica Letinic' i Vladimir Matijanic', Vesna Balenovic', Stanko Zrilic' i drugi. Matvejevic' je, ipak, svjetsko ime, zashtitar savremene demokratije, pacifista, pobornik i neumorni zagovornik ljudskih prava… Ostale sudije ovog suda, prema izjavi za shtampu, iznose mishljenje da bi trebalo izbaciti odredbu Kaznenog zakona o kleveti i uvredi po kojoj je njihov kolega Nenad Lukic' donio presudu.
Matvejevic' je josh jedanput pokazao svoje veliko srce i shiroku dushu koju su mu usadili njegova majka Angelina i otac Vsevold. Ovoga puta branio je dignitet knjizhevnika Abdulaha Sidrana a ranije je to isto chinio za Saharova, Havela, Izetbegovic'a, Gotovca, Kisha… Sve su to bile lichnosti koje su ishle ispred vremena u kome su zhivjele.
|
|
|
Uslijedile su podrshke ne samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nego i u evropskim zemljama. U njegovu zashtitu stali su: Centar za mir i multietnichku saradnju Mostar, Hrvatsko novinarsko drushtvo, Hrvatski PEN klub, Upravni odbor PEN centra BiH, Novinari bez granica Zagreb, Klub skakacha u vodu ”Mostari” Mostar, Reporteri bez granica Zagreb, Hrvatsko drushtvo knjizhevnika Zagreb, Makedonski PEN centar Skopje, Drushtvo umjetnika Mostara, Ivo Sanader, chlan DHK i Hrvatskog PEN, Miljenko Jergovic', prof. dr. Zvonko Makovic', HSS BiH, Gradimir Gojer, Slavko Shantic', Vesna Pusic', predsjednica HNS, Claudio Magris, knjizhevnik i nauchnik, Nikola Kovach, ministar vanjskih poslova Vlade BiH, Milorad Pupovac i drugi. Apel protiv presude Predragu Matvejevic'u preko ambasade u Rimu hrvatskoj javnosti su uputili pisci iz Italije: Tahar Ben Jelloun, Franco Cassano, Vincenzo Cerami, Furio Colombo, Vincenzio Consolo, Erri De Luca, Raffaele La Capria, Luigi Lombardi Satriani, Claudio Magris, Dacia Maraini, Toni Maraini, Fabio Mauri, Stefano Mauri, Raffaele Nigro, Vittorio Nistico, Walter Pedulla, Anna Maria Rimoaldi, Franco Rizzi, Francesca Sanvitale i Enzo Sicillano.
– Zahvaljujuc'i njemu bolje smo razumjeli tragichna zbivanja za posljednjeg rata na Balkanu, koji je slijedio s dubokim razumijevanjem i izvanrednom nepristrashnoshc'u. Zahvalni smo mu za sve shto nam je pridonio i shto nam nastavlja davati, stoji u apelu italijanskih pisaca i intelektualaca.
Nakon presude Matvejevic' je samo kratko izjavio: – I dalje mislim shto sam napisao, izrazhavajuc'i svoje chvrsto opredjeljenje i nepokolebivost u svojim zhivotnim stavovima.
(nastavlja se)
|
|
Zadnja izmjena: 2006-02-20
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|