|
Godine, sada već daleke, 1930. u dalekoj Finskoj, u gradu Helsinkiju, naučnik i pisac Sakari Pälsi, objavio je knjigu pod naslovom ”Bosna ponosna” u čijem podnaslovu, na njegovom finskom jeziku, je stajalo objašnjenje ”matkakuvia Bosniasta, Hercegovinasta ja Dalmacijasta” i ”Zapisi sa puta po Bosni, Hercegovini i Dalmaciji”. U napomeni, autor ove knjige, napisao je slijedeće rečenice:
”’Bosna ponosna’ počasno je ime koje je u narodnoj pjesmi Južnih Slovena dato Bosni. Putovanje po toj zemlji potvrdilo je da to ime ona s pravom nosi. Svojim prirodnim ljepotama i ponosnim karakterom svojih ljudi ona naziv ’Ylpeä Bosna’ (’Bosna ponosna’) s pravom nosi onako kako je rečeno u narodnoj pjesmi. ’Junačka Hercegovina’ – ’Urhea Hercegovina’ je ime koje je kroz istoriju potvrđeno i koje se i danas, kad zatreba, potvrđuje bez obzira što se takve prilike više ne pružaju svaki dan.
Dalmacija je prelijepi i na ovom jugu najtopliji kraj pa joj zato drugi atributi nisu potrebni. Njene čari osvajaju svakoga i na svakom mjestu.
Svi ovi krajevi su prebogati u razlikama pa putnik-namjernik samo doživljava sve nova i nova iznenađenja. Za putopisca je ovaj dio Evrope obećana zemlja. Pa tako je cijela Jugoslavija interesantna zemlja, njen dragulj je Bosna, baš ta ’Bosna ponosna’.
|
Sarajevo, Miljacka, 1929. (foto: Sakari Pälsi)
|
|
Stanovnici Bosne su Sloveni o kojim Finci dosta znaju, danas svakako više nego što su znali juče. Poznanstva se ovdje tako lako sklapaju i neće im zasmetati nikakve političke razlike. Zato neka ovaj putopis bude vodič svim Fincima koji takva poznanstva žele.”
Prevodilac knjige ”Bosna ponosna” sa finskog na bosanski jezik, Osman Đikić, sročio je bilješku o njenom autoru Sakari Pälsi u kojoj se, kaže (bi zapisano) i ovo:
”Po svome stvaralačkom opusu Sakari Pelsi (Sakari Pälsi, 1882-1965.) je veoma interesantna figura kako u finskoj nauci tako i u literaturi. Na jednoj strani, priznati naučnik – arheolog i etnograf, doktor arheoloških nauka, profesor univerziteta i dugogodišnji direktor Narodnog muzeja u Helsinkiju, a na drugoj, esejista i duhoviti putopisac i pisac nekoliko knjiga koje su ušle u klasiku finske dječije književnosti.
Kao arheolog i etnograf, Pelsi se na prvom mjestu bavio kamenim dobom u Finskoj i o tim istraživanjima objavio niz naučnih radova. Pored toga, Pelsi je učestvovao u arheološkim i etnografskim istraživanjima u Mongoliji, Sibiru, Kanadi i na Balkanu, o čemu je takođe napisao niz naučnih radova, ali i niz zapaženih putopisa od kojih treba pomenuti ’Sa puta po Mongoliji’ (1911.), ’Dnevnik Sjevera’ (1919.), ’Zemlje sunca’ (1928.), ’Putujući po Aziji, Americi i Evropi’ (1946.), ’Bijele stepe’ (1949.) i za nas posebno interesantni putopis ’Bosna ponosna’ (1930.).
Djelo Sakari Pelsija broji trideset i osam (38) knjiga u koje spadaju i dva romana, kao i pet knjiga o dječaku Arvu, koje su obilježile finsku dječiju književnost i postale njena klasika. To su priče o finskom seljačetu sa kraja devetnaestog vijeka i njegovim zgodama i nezgodama u roditeljskoj kući, sa drugovima vršnjacima, slugama i domaćim životinjama. U tim pričama Pelsijev humor i originalnost su nedostižni. Uporedo sa pričama o dječaku i njegovom životu, teče i život finskog sela, što Pelsi okom etnografa opisuje i analizira majstorski i sa velikim poznavanjem, tako da te stranice stoje u vrhu onoga što je o finskom selu napisano.
|
Mostar, nedjeljna promenada (lijevo: mostarski kadija), 1929.
(foto: Sakari Pälsi)
|
|
Sakari Pelsi je naše krajeve posjetio dva puta. Zapisi sa njegovog prvog puta, koji se odnose na Mađarsku, Srbiju i Sardiniju, sakupljeni su u njegovom putopisu ’Zemlje sunca’ (1928.). Prilikom svog drugog boravka 1929. godine, koje je bilo etnografskog karaktera, Pelsi je prošao kroz Zagreb, Knin, Split i Dubrovnik, a onda najveći dio vremena proveo u Bosni i Hercegovini. O tom svom putu, ljudima i viđenjima Pelsi je već 1930. godine u Helsinkiju objavio knjigu ’Bosna ponosna’. Interesantno je da je u originalu naslov knjige Pelsi napisao na našem jeziku – ’Bosna ponosna’ s tim što je u podnaslovu finskom čitaocu objasnio da su to slike s puta po Bosni i Hercegovini i Dalmaciji. Posebnu draž knjizi daje 149 fotografija u tekstu, 56 u dubokoj štampi i 4 u boji, koje je Pelsi lično snimio i koje su značajna dokumentacija o ljudima koje je sretao i gradovima koje je posjetio. Da li zbog neobaviještenosti ili nekog drugog razloga, Pelsi Liku i Knin naziva Hercegovinom.
Pored drugih nagrada Pelsi je 1957. godine dobio i finsku državnu nagradu za književnost.”
* * *
U Sarajevu, septembra, 1996. godine, u tiražu od 500 primjeraka, u izdanju ”Zida”, objavljena je knjiga ”Bosna ponosna” Sakari Pelsia, u prevodu sa finskog Osmana Đikića, a urednik je bio Zdravko Grebo. Knjiga u prevodu sadrži samo 22 slike (fotografije) iz kojih je ”vidljivo” vrijeme i miris Bosne iz tog perioda, vakta i zemana. Knjiga je na izvjestan način, dokumenat i o tome kako su Bosnu vidjeli i doživjeli oni koji su Bosni bili prijatelji, a da to, možda, nismo ni znali. I ako smo znali, bilo je to, sasvim sigurno, nedovoljno. Zbog toga bi ova knjiga trebala da se nađe u svakoj bosanskoj kućnoj biblioteci, da se čita i pokazuje.
Neka se zna – zašto je to – Bosna ponosna! |
|
Zadnja izmjena: 2005-06-08
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucaković · Sweden
|
|