|
Godine, sada vec' daleke, 1930. u dalekoj Finskoj, u gradu Helsinkiju, nauchnik i pisac Sakari Paelsi, objavio je knjigu pod naslovom ”Bosna ponosna” u chijem podnaslovu, na njegovom finskom jeziku, je stajalo objashnjenje ”matkakuvia Bosniasta, Hercegovinasta ja Dalmacijasta” i ”Zapisi sa puta po Bosni, Hercegovini i Dalmaciji”. U napomeni, autor ove knjige, napisao je slijedec'e rechenice:
”’Bosna ponosna’ pochasno je ime koje je u narodnoj pjesmi Juzhnih Slovena dato Bosni. Putovanje po toj zemlji potvrdilo je da to ime ona s pravom nosi. Svojim prirodnim ljepotama i ponosnim karakterom svojih ljudi ona naziv ’Ylpeae Bosna’ (’Bosna ponosna’) s pravom nosi onako kako je recheno u narodnoj pjesmi. ’Junachka Hercegovina’ – ’Urhea Hercegovina’ je ime koje je kroz istoriju potvrdjeno i koje se i danas, kad zatreba, potvrdjuje bez obzira shto se takve prilike vishe ne pruzhaju svaki dan.
Dalmacija je prelijepi i na ovom jugu najtopliji kraj pa joj zato drugi atributi nisu potrebni. Njene chari osvajaju svakoga i na svakom mjestu.
Svi ovi krajevi su prebogati u razlikama pa putnik-namjernik samo dozhivljava sve nova i nova iznenadjenja. Za putopisca je ovaj dio Evrope obec'ana zemlja. Pa tako je cijela Jugoslavija interesantna zemlja, njen dragulj je Bosna, bash ta ’Bosna ponosna’.
|
Sarajevo, Miljacka, 1929. (foto: Sakari Paelsi)
|
|
Stanovnici Bosne su Sloveni o kojim Finci dosta znaju, danas svakako vishe nego shto su znali juche. Poznanstva se ovdje tako lako sklapaju i nec'e im zasmetati nikakve politichke razlike. Zato neka ovaj putopis bude vodich svim Fincima koji takva poznanstva zhele.”
Prevodilac knjige ”Bosna ponosna” sa finskog na bosanski jezik, Osman Djikic', srochio je biljeshku o njenom autoru Sakari Paelsi u kojoj se, kazhe (bi zapisano) i ovo:
”Po svome stvaralachkom opusu Sakari Pelsi (Sakari Paelsi, 1882-1965.) je veoma interesantna figura kako u finskoj nauci tako i u literaturi. Na jednoj strani, priznati nauchnik – arheolog i etnograf, doktor arheoloshkih nauka, profesor univerziteta i dugogodishnji direktor Narodnog muzeja u Helsinkiju, a na drugoj, esejista i duhoviti putopisac i pisac nekoliko knjiga koje su ushle u klasiku finske djechije knjizhevnosti.
Kao arheolog i etnograf, Pelsi se na prvom mjestu bavio kamenim dobom u Finskoj i o tim istrazhivanjima objavio niz nauchnih radova. Pored toga, Pelsi je uchestvovao u arheoloshkim i etnografskim istrazhivanjima u Mongoliji, Sibiru, Kanadi i na Balkanu, o chemu je takodje napisao niz nauchnih radova, ali i niz zapazhenih putopisa od kojih treba pomenuti ’Sa puta po Mongoliji’ (1911.), ’Dnevnik Sjevera’ (1919.), ’Zemlje sunca’ (1928.), ’Putujuc'i po Aziji, Americi i Evropi’ (1946.), ’Bijele stepe’ (1949.) i za nas posebno interesantni putopis ’Bosna ponosna’ (1930.).
Djelo Sakari Pelsija broji trideset i osam (38) knjiga u koje spadaju i dva romana, kao i pet knjiga o djechaku Arvu, koje su obiljezhile finsku djechiju knjizhevnost i postale njena klasika. To su priche o finskom seljachetu sa kraja devetnaestog vijeka i njegovim zgodama i nezgodama u roditeljskoj kuc'i, sa drugovima vrshnjacima, slugama i domac'im zhivotinjama. U tim prichama Pelsijev humor i originalnost su nedostizhni. Uporedo sa prichama o djechaku i njegovom zhivotu, teche i zhivot finskog sela, shto Pelsi okom etnografa opisuje i analizira majstorski i sa velikim poznavanjem, tako da te stranice stoje u vrhu onoga shto je o finskom selu napisano.
|
Mostar, nedjeljna promenada (lijevo: mostarski kadija), 1929.
(foto: Sakari Paelsi)
|
|
Sakari Pelsi je nashe krajeve posjetio dva puta. Zapisi sa njegovog prvog puta, koji se odnose na Madjarsku, Srbiju i Sardiniju, sakupljeni su u njegovom putopisu ’Zemlje sunca’ (1928.). Prilikom svog drugog boravka 1929. godine, koje je bilo etnografskog karaktera, Pelsi je proshao kroz Zagreb, Knin, Split i Dubrovnik, a onda najvec'i dio vremena proveo u Bosni i Hercegovini. O tom svom putu, ljudima i vidjenjima Pelsi je vec' 1930. godine u Helsinkiju objavio knjigu ’Bosna ponosna’. Interesantno je da je u originalu naslov knjige Pelsi napisao na nashem jeziku – ’Bosna ponosna’ s tim shto je u podnaslovu finskom chitaocu objasnio da su to slike s puta po Bosni i Hercegovini i Dalmaciji. Posebnu drazh knjizi daje 149 fotografija u tekstu, 56 u dubokoj shtampi i 4 u boji, koje je Pelsi lichno snimio i koje su znachajna dokumentacija o ljudima koje je sretao i gradovima koje je posjetio. Da li zbog neobavijeshtenosti ili nekog drugog razloga, Pelsi Liku i Knin naziva Hercegovinom.
Pored drugih nagrada Pelsi je 1957. godine dobio i finsku drzhavnu nagradu za knjizhevnost.”
* * *
U Sarajevu, septembra, 1996. godine, u tirazhu od 500 primjeraka, u izdanju ”Zida”, objavljena je knjiga ”Bosna ponosna” Sakari Pelsia, u prevodu sa finskog Osmana Djikic'a, a urednik je bio Zdravko Grebo. Knjiga u prevodu sadrzhi samo 22 slike (fotografije) iz kojih je ”vidljivo” vrijeme i miris Bosne iz tog perioda, vakta i zemana. Knjiga je na izvjestan nachin, dokumenat i o tome kako su Bosnu vidjeli i dozhivjeli oni koji su Bosni bili prijatelji, a da to, mozhda, nismo ni znali. I ako smo znali, bilo je to, sasvim sigurno, nedovoljno. Zbog toga bi ova knjiga trebala da se nadje u svakoj bosanskoj kuc'noj biblioteci, da se chita i pokazuje.
Neka se zna – zashto je to – Bosna ponosna! |
|
Zadnja izmjena: 2005-06-08
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|