|
U BiH najvec'i broj stec'aka nalazi e u hercegovachkim opc'inama, Nevesinju i Konjicu po 3000, Stolac (do Daytonskog mirovnog sporazuma) 2337, Gacko 2219, Bilec'a 1739 primjeraka, itd. Najbrojnije su dvije nekropole kod Nevesinja, u Krekovima sa 452 stec'ka, i Milavic'ima – opc'ina Berkovic'i sa 352 stec'ka. Najvec'i broj ukrasa na stec'cima nalazi se na Radimlji i Boljunima, opc'ina Stolac, te ove dvije nekropole stec'aka u nashoj zemlji spadaju medju najznachajnije i najzanimljivije.
Radimlja
Nekropola stec'aka na Radimlji nalazi se 3 km zapadno od Stoca uz obje strane magistralnog puta M-6, Stolac – Domanovic'i – Chapljina, na k.ch. 394/9 i 363/19, K.O. Oshanjic'i. Sjeverno od nje na udaljenosti od 2 km lahko se uochava Oshanjic'ka gradina na kojoj se nalazi ilirski grad Daorson, a malo navishe sakrivena Oshanjic'kom gradinom pravoslavna crkva Sv. Petra i Pavla koja potiche iz srednjeg vijeka. Jugozapadno na udaljenosti 5 km nalazi se prahistorijska pec'ina Badanj. Neposredno uz nekropolu nalazi se korito male povremene planinske rjechice Radimlje koja se presjecajuc'i Vidovo polje, ulijeva u Bregavu.
Magistralni put Stolac – Domanovic'i – Chapljina presjeca nekropolu i sasvim je sigurno da je prilikom njene izgradnje unishten izvjestan broj stec'aka, oko 15-20, uzimajuc'i u obzir shirinu puta i gustinu stec'aka.
Dolazec'i Stocu iz pravca Chapljine, sa Maslina se odmah uochava ova grupa stec'aka kao najmarkantniji ”kameni objekat” u Vidovom polju, shto je posebno upechatljivo bilo dok su ovu nekropolu sa svih strana okruzhivale ogromne plantazhe vinove loze.
Postavlja se pitanje kako je na tom mjestu nastala ova skupina stec'aka? Sjeveroistochno od ove nekropole nalazi se selo Oshanjic'i. Istochni dio sela zove se Batnoge u kojem se nalazi spomenuta stara crkva a u njenom dvorishtu dvije kamene stolice iz srednjeg vijeka. Po natpisu na jednoj od kamenih stolica zakljuchuje se da je pripadala vojvodi Stipanu Miloradovic'u. A na nekropoli postoji jedan stec'ak pod kojim lezhi sin ovog vojvode Stipana, dobri Radoje. Na natpisu na stec'ku mozhe se prochitati da Radoje lezhi na svojoj bashtini ”na Batnogah”.
Dakle, stolice na Oshanjic'ima (u Batnogama) i nekropola na Radimlji odgovaraju vremenski i sadrzhajno jedno drugome. Na Oshanjic'ima postojalo je srednjovjekovno naselje sa vojvodama iz kuc'e Miloradovic'a-Hrabrena a nekropola na Radimlji pripada pokojnicima iz tog naselja. To je vrijeme kraja samostalnosti srednjevjekovnog Huma tj. vremenski okvir XV i XVI vijeka.
Od 133 komada nadgrobnih spomenika na Radimlji, 63 komada su ornamentisana. Ta ornamentika vodi od figuralnih predstava na sve chetiri strane stec'aka do jednostavne, plastichne ispupchene linije koja odvaja krovnu konstrukciju sarkofaga od donjeg dijela ili vodenice na gornjoj povrshini spomenika. Medju ornamentima (ukrasima) posebno se istiche zavojita linija sa trolistom, zatim ornament u obliku pletenog uzheta, plastichni cik-cak ornament, zrakasti krug (kotach), zvijezda bez kruga, rozeta, luk i strijela, shtit, motiv krsta, grozda, male vodenice (posuda za hvatanje kishnice) spiralnih zavoja i dr.
Na stec'cima se uochavaju mnoge figuralne predstave i kompozicije koje bi mogli podijeliti u nekoliko grupa. Tu su predstave zhivotinja, predstave lova, predstave kola, predstave borbe – turnira.
Vidimo jelene i srne. Psi nagone grupu srna na lovca koji ih cheka sa lukom i strijelom i spreman je na gadjanje. Tri psa i konjanik nagone jelena na lovca sa lukom i strelicom. Iz ovog vidimo da je tada podruchje oko Stoca bilo prekriveno shumama i pashnjacima u kojima su zhivjeli jeleni. Predstave zhivotinja i lovne scene na spomenicima imaju veliko znachenje. Lov na jelene je bio omiljena zabava i zanimanje.
Predstave koja su najcheshc'e su zhenska, mushka i mjeshovita kola gdje na krajevima stoje mushkarci. Najljepshe su predstave borbe i turnira. U predstavama borbe i kola raspoznajemo detalje. Zhene nose duge haljine da se ne vide ni stopala, a kod nekih su zhena kratke sa produzhenim skutom, utegnute u pasu i vide se stopala. Mushkarci imaju gac'e i dugachku koshulju, kape sa zashiljenim vrhom i kljunastim produzhenjem pozadi.
Od oruzhja su u upotrebi mach i koplje, a na jednom mjestu i buzdovan. Luk i strijela su upotrebljavani u lovnim scenama. Neki od boraca zashtic'eni su i shtitom.
Najvishe scena na stec'cima prikazuje zhivot u najveselijim chasovima: lov, turnir i igranke.
Dakle, stec'ci su ukrasheni povijenom lozicom sa trolistovima, a zatim slijede: tordirane vrpce, pravougaoni shtitovi sa machevima, stilizovani krstovi, predstave ljudskih i zhivotinjskih figura, scene lova, kola i turnira, motivi arkada, frizovi od cik-cak linija, spiralno povijene lozice sa grozdovima, mushke figure sa uzdignutom rukom sa relativno velikom shakom i prstima. Motivi ruke i krstovi su karakteristichni za ovu nekropolu. Tu su scene lova, ratnika, oruzhja, kola, turnira, biljaka itd. Scene su izvedene sa velikom umjetnoshc'u. Sve predstave napravljene su u reljefu. Oruzhje, mach, shtit, koplje, luk, strelica i buzdovan upotrebljavaju u borbi protiv neprijatelja. Te scene se nalaze na grobovima ratnika. Luk i strijela upotrebljavaju se u lovu, koji je omiljena zabava i zanimanje. Moramo priznati da je ova nekropola impozantna i da svojim izgledom djeluje dostojanstveno na posjetioca.
Nadgrobni spomenici na Radimlji izgradjeni su od kamena krechnjaka koji se sjekao u stijeni Oshanjic'kog brda. I danas se vidi mjesto gdje je kamen sjechen. Gruba obrada vrshena je u kamenolomu, a precizna (dotjerivanje i ukrashavanje) u nekropoli. To nam govore stec'ci koji su zapocheti a nisu u potpunosti dovrsheni. Najljepshe se ukrasheni stec'ci u obliku sanduka i sljemenjaka. Do ovog brojnog ukrashavanja na Radimlji doshlo je prije svega zato shto su u Batnogama zhivjeli i radili dobri kamenoresci koji su izvodili ove radove. Ukrashavanje na spomenicima Radimlje izveli su u plitkom reljefu tehnikom urezivanja ili kombinacijama.
Ovo je najljepshe zdanje stec'aka iz srednjeg vijeka na kojim je sa velikom umjetnoshc'u prikazan zhivot i rad stanovnika toga vremena.
Na stec'cima se krije ogromno likovno blago historijske, kao i kulturno-umjetnichke vrijednosti. Ovdje pobjedjuje zhivot, igra, lov, svakodnevna borba za opstanak. Moramo priznati da je nash predak imao izvanredno oko za sve shto je njega zanimalo u borbi za opstanak.
Mak Dizdar* svojim pjesnichkim stilom opisao je stec'ke na Radimlji. Nije chudo da je nekropola na Radimlji u poeziji Maka Dizdara (1917-1971.) nashla svog najboljeg tumacha. Svake godine u septembru na tom mjestu gdje su ti velichanstveni spomenici odrzhava se tradicionalna manifestacija ”Slovo Gorchina”. Inspiracija joj je bila poezija Maka Dizdara, a njen program je prezentiranje i afirmacija cjelokupnih kulturnih vrijednosti koje izrazhavaju i predstavljaju bashtinu ovoga tla. ”Slovo Gorchina” ima razlichite kulturne sadrzhaje: poetske, likovne, muzichke, pozorishne i nauchne. Ti spomenici kulture od Badnja i Daorsona do danas su izvanredna mjesta gdje se ti sadrzhaji mogu prezentirati najshirem auditoriju.
Nekropola danas
Ovako lijepom zdanju stec'aka iz srednjeg vijeka, koji predstavljaju otvorenu knjigu toga vremena, ne poklanja se odgovarajuc'a pazhnja. Istina, Komisija za ochuvanje nacionalnih spomenika BiH, ustanovljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, dana 5.11.2002. godine donijela je odluku kojom se historijsko podruchje – nekropola stec'aka Radimlja kod Stoca proglashava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj: 40/02). Ova Odluka predstavlja nastavak prethodnih mjera koje su se sprovodile u cilju zashtite i ochuvanja ovog historijskog blaga. Medjutim, to se ne sprovodi iako su jasno odredjene potrebne mjere i nadlezhnosti odgovarajuc'ih organa i institucija u FBiH.
Bespravno su izgradjeni objekti privrednog karaktera (kafic'i, diskont) na sjevernoj strani uz samu nekropolu, kao i vulkanizerska radnja sa autopraonicom a na njenoj istochnoj strani odmah uz stec'ke, spomen obiljezhje ”blajburshkim” zhrtvama rata, shto teritorijalno i historijski se nikako ne uklapa u ambijent Radimlje. Unishtavanje nekadashnje ”zhive ograde” (zelenog rastinja) stvorilo je priliku da nekropola bude izlozhena razlichitim radnjama unutar nje ili u neposrednoj blizini, koje nikako ne odgovaraju ambijentalnoj slici stec'aka.
Kao smo vec' kod ovoga, zapazheno je da su sve nekropole stec'aka na podruchju opc'ine Stolac, a vjerovatno i shire, u potpunosti nezashtic'ene, bar na bilo koji nachin kao shto su zashtic'ena ostala groblja. Zbog toga su izlozhena razlichitim atacima chovjeka i zhivotinja. Smatram da smo u najmanju ruku nekorektni prema dalekim precima, odnosno nositeljima razvoja drzhave BiH u jednom vremenskom periodu. Zato treba podrzhati nastojanje Komisije za ochuvanje nacionalnih spomenika, u ovom pravcu.
____________________
* Izuzetno poetsko djelo ”Kameni spavach” inspirisano je stec'cima, srednjovjekovnom Bosnom i Humom.
Literatura:
1. Alojz Benac: Radimlja, izdanje Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1950., Srednjovjekovni nadgrobni spomenici BiH, Sveska I.
2. Dr. Salih Jalimam, Senad Michijevic': Stolac od najstarijih vremena, Udruzhenje ”Troya” Stolac, Mostar 2005, god.
3. Salih Jalimam: Bosanski bogomili: Mit ili stvarnost, ”Slovo Gorchina” 26/2004. god. DES Sarajevo.
4. Shefik Beshlagic': Stec'ci, ”Veselin Maslesha”, Sarajevo 1971. god.
5. Dr. Ljubo J. Mihic': Turistichki motivi i objekti Stoca i okoline, ”Dom shtampe”, Zenica.
|