|
Kao i drugi epski pjesnici, fra Grgo je stvarao svoje pjesme na aktualne drushtvene teme. U njima je pisao o tegobnom zhivotu naroda pod okupacijskim vlastima, o dogadjajima koji su oznachili pojedina razdoblja iz povijesti Bosne i Hercegovine, ali i o svojim prijateljima, kakvi su bili Ivan Franjo Jukic', Josip Juraj Strossmayer, Perkan Karivan Pavic' i mnogi drugi. Te su pjesme ispunjene emocijama i toplinom, kakvu znadu iskazati samo veliki pjesnici.
Fra Grgo Martic' se bavio i prevodilashtvom poznatih djela s vishe svjetskih jezika. Neka od njih su objavljena, a neka su ostala u rukopisu. Knjizhevna i druga ostavshtina Fra Grge Martic'a chuva se u Franjevachkom samostanu u Kreshevu.
O lichnosti i djelu fra Grge Martic'a objavljene su brojne knjige te znanstveni i drugi radovi. Jedna od tih knjiga je i ”Monografija”, koju je priredio svec'enik i pjesnik fra Augustin Chichic'. ”Monografija” je objavljena u Zagrebu 1930. godine. Pored ”Monografije” o fra Grgi Martic'u, Chichic' je objavio i ”Imenik ’Osvetnika’ fra Grge Martic'a”.
Fra Augustin Chichic' rodjen je u radnichkoj obitelji u Kreshevu. Shkolovao se u rodnom mjestu, Visokom, Fojnici, Livnu, Sarajevu i Bechu, gdje je doktorirao na Teoloshkom fakultetu. Poeziju je zavolio i pocheo pisati josh od rane mladosti. Za zhivota je objavio dvije knjige pjesama pod naslovima ”Proljetni stihovi” i ”S Vardara na Sochu”. Pisao je i prozne radove, knjizhevne kritike, osvrte i recenzije.
Poezija fra Augustina Chichic'a obiluje zavichajnim motivima Znachajan dio napisanih i objavljenih pjesama autor je posvetio rodnom Kreshevu, njegovim ljudima i prirodnim ljepotama. Domoljublje i chvrsta povezanost s ljudima svoga kraja temeljne su crte Chichic'eve poezije. On je lirik njezhne dushe, chuvar bogate proshlosti i sanjar bolje buduc'nosti.
Premda je vec'i dio zhivota proveo izvan Kresheva, njegova ljubav prema zavichaju nije nimalo gubila na snazi. U razdobljima kada je prestajala eksploatacija ruda i kada su gasheni kovachki i drugi zanati, pjesnik je suosjec'ao sa svojim mjeshtanima i u pjesmama prorokovao ljepshe dane. Socijalna crta u njegovoj poeziji jako je naglashena i pokazuje duboku ljudsku osjetljivost prema svima koji pate zbog zastoja u drushtvenom razvitku. Tu je crtu stekao u djetinjstvu gledajuc'i oca kovacha koji je mukotrpnim radom zaradjivao novac za svoju obitelj. Ostajuc'i uvijek uz obichnog malog chovjeka, pjesnik je pokazao kako treba cijeniti vlastita proshlost i biti vjeran idealima pravde, poshtenja i ljudskosti.
Na slichnom pjesnichkom kodu djelovala je i stvarala Anka Topic', prva pjesnikinja u Bosni i Hercegovini. Radec'i u prosvjeti, Topic'eva je dio svoga zhivotnog vijeka provela u Kreshevu, gdje se poblizhe upoznala s likom i djelom fra Grge Martic'a. Iz toga razdoblja ostala je zapisana pjesma ”Oproshtaj od fra Grge Martic'a”, koja nosi datum 16. maja 1901. Utjecaj velikog pjesnika na kasniji razvoj poetese Anke Topic' vidljiv je i prepoznatljiv u mnogim njezinim pjesmama.
Domoljubne i socijalne teme temelj su na kojem stoji poezija jedne od najsenzibilnijih bosanskohercegovachkih pjesnikinja. Biti vjeran zemlji i ljudima postulat je chasnog zhivljenja. U pjesmi ”Prognanik”, Anka Topic' progovara o ljudskim stradanjima i patnjama u ratnim vremenima. Izgubiti rod i dom, najtezhi je gubitak u ljudskom zhivotu. Zato pjesnikinja svima, kroz pjesmu, nudi ljubav. Njih samo ljubav mozhe spasiti od zla i nevolja. Ljubav u pjesmi i zhivotu najbolji je odgovor i lijek za boli koje jedni drugima chinimo! Njezina pjesnichka poruka ”volite, da bi vas volili” moto je koji treba poshtovati i u zhivotu dosljedno primjenjivati:
O ljubavi i zhivotnim snovima i nesanicama pjeva i pjesnik Pavo Senjic' Tvrtkovic'. Njegova jedina sachuvana knjiga pjesama u bogatoj riznici kulturnog blaga Franjevachkog samostana u Kreshevu, koja nosi naslov ”Pesme pregaranja”, objavljena je u Sarajevu 1919. godine.
Pjesnik Pavo Senjic' Tvrtkovic' u svojoj poeziji zaziva ljubav kao eliksir mladosti i zhivotne svjezhine. On pishe techno, koristec'i ekavicu kao melodichni govor, blizak pjesmi i njezhnom poetskom izrichaju. To mu otvara shiroke tematske prostore, nudec'i obilje zhivotnih situacija, koje se lako pretvaraju u pjesmu, jer su poezija po sebi. Tvrtkovic' je vjesht upravljach rijechi, kojom pogadja bit stvari i oblikuje stihove, kojih je vrijednost na razini stihova poznatijih pjesnika iz prve polovice dvadesetog stoljec'a. Pjesme ”Vrtlarovo cvec'e”, ”Na Iglsu”, ”Crveno nebo” i neke druge vrijedna su ostvarenja, koja najbolje govore o pjesnichkim dosezima Pave Tvrtkovic'a.
Po zhivotnom i pjesnichkom putu Pavi Tvrtkovic'u veoma je blizak Ferdinand Tucakovic', koji je svoje pjesme potpisivao pseudonimom Pelislav Jesensky. Tucakovic' je rodjen u Kreshevu, ali je dobar dio zhivota proveo izvan rodnog mjesta. Radio je i stvarao u Zenici, gdje mu je Matica Hrvatska posmrtno objavila zbirku pjesama ”Les feuilles d’automne” (”Jesenje lishc'e”).
Poezija koju je pisao Jesensky obojena je intimom lirika sjetne dushe. Njegujuc'i rimu kao pjesnichki okvir, autor je birao teme iz svakodnevnog zhivota, ostajuc'i vjeran prirodi i ljudskoj dobroti. Chovjek prirodu ne treba mijenjati. Prikladnije je mijenjati i saobrazhavati chovjeka s prirodom. Drzhec'i se toga pravila, Pelislav Jesensky u poeziji traga i nalazi mjeru koja odgovara vremenu i ljudskim potrebama. Zbog toga njegove pjesme zrache pozitivnu energiju, koja je neophodna za misaone poticaje i odrzhanje duhovne svjezhine.
Fra Vjekoslav Shunjic' Kreshevljak, kako se potpisuje na knjizi poezije ”Zlatni kljuch” koju je 1991. godine objavila Krshc'anska sadashnjost iz Zagreba, pjesnik je bogata zhivotnog iskustva i naglashene erudicije. Poeziju je pisao od gimnazijskih dana, a nakon svrshetka filozofsko-teoloshkog studija u Sarajevu i Makarskoj radio je u Guchoj Gori, Tuzli, Kreshevu, Beogradu, Kolochepu, Visokom i drugim nashim mjestima.
Uz redovan svec'enichki rad i poeziju bavio se i glazbom. Prvu zbirku pjesama objavio je 1971. godine. Premda je dosta pisao, tek dio napisanoga ponudio je na uvid chitateljima i sudu javnosti. U poeziji fra Vjekoslava Shunjic'a dominiraju sakralni i zavichajni motivi. Odanost Bogu nit je vodilja u njegovim pjesmama, a sve drugo sastavnica je mukotrpnog ljudskog zhivota. U Bogu chovjek trazhi i nalazi utjehu. Bog je izvorishte snage i ishodishte sigurnosti. Poezijom se zhivot uljepshava u mjeri u kojoj je zhivot poezija.
Medju pjesmama fra Vjekoslava Shunjic'a izdvajaju se narochito domoljubne i one koje su vezane uz dane provedene u tamnici. Tu posebno treba spomenuti pjesme: ”Moje rodno mjesto”, ”Bezgreshnoj”, ”Chempresi”, ”Bosni” i ”Mjesec u reshetkama”.
Poetsku vezu sa zavichajem u istom je tonu nastavio graditi i pjesnik Anto Stanic'. Ostajuc'i vjeran Kreshevu, Stanic' je zajedno sa svojim chlanovima obitelji dao ogroman doprinos gospodarskom i ukupnom razvoju kreshevskog kraja. Djelujuc'i sukladno pjesnichkim zheljama fra Augustina Chichic'a za povratkom ljudi u svoj zavichaj, Stanic' je svoj privremeni odlazak na rad u inozemstvo zamijenio uchinkovitim obiteljskim ulaganjima u ozhivljavanje kreshevskog gospodarstva, te vjerskih i kulturno-povijesnih sadrzhaja.
Uporedo s tim bavio se poetskim stvaralashtvom, koje je zapocheo josh u vrijeme pohadjanja Uchiteljske shkole u Sarajevu. Dopunjujuc'i poezijom duhovne praznine, koje ostavlja ubrzani ritam zhivljenja, Anto Stanic' je stvorio zavidan pjesnichki opus sastavljen od shest samostalnih knjiga.
U njegovoj poeziji kljuchna mjesta zauzimaju pjesme zavichajne, ljubavne, socijalne i opc'edrushtvene tematike. Kao i kod Chichic'a, kod Stanic'a je Kreshevo rodno mjesto poetskog nadahnuc'a. O njegovim prirodnim ljepotama ispjevao je na stotine prelijepih stihova. Njih je ponajvishe sadrzhano u pjesmama: ”Zavichaj”, ”Bosno zemljo”, ”Moje Kreshevo”, ”Inach planina”, ”Prokoshko jezero”, ”Moje njive” i u drugim pjesmama.
Poezija i rad Ante Stanic'a, chije je stvaralashtvo u posljednjih nekoliko godina u stabilnom usponu, obogatili su kreshevsko pjesnishtvo, ne samo vrijednim pjesmama vec' i poticajima u realizaciji novih knjizhevnih projekata. I ova knjiga pripremljena je na inicijativu i uz potporu vrijednog pjesnika i gospodarstvenika Ante Stanic'a.
Njezino objavljivanje uvodi u svijet poezije i pjesnika mlade generacije, Milu Jukic'a. Slichno svojim prethodnicima i Jukic' se bavi ljudskom intimom i temama iz svakodnevnog zhivota. On pishe modernim stilom koristec'i bogatu leksiku jezika podneblja u kojem zhivi i stvara.
Pored poezije Milo Jukic' se bavi i istrazhivanjem bogate povijesti kreshevskog kraja. Rezultate svoga istrazhivanja objavio je u dvije knjige i vec'em broju struchnih radova.
Ljepota poezije i Kresheva, njegova raskoshna priroda i zanimljiva proshlost, najbolja su preporuka za ovu vrijednu knjigu.
|