Gilgamesh koji je trazhio besmrtnost je roman, podijeljen u dvanaest plocha, odnosno u dvanaest poglavlja, shto je konstrukcija i Epa o Gilgameshu. Ovdje se, kod Hamzabegovic'a, ne radi, medjutim, o pukoj kopiji ili pak o prevodilachkom poduhvatu Gilgamesha sa njemachkog jezika. Rijech je, naime, o (naravno, dijelom) originalnim autorskim pokushajima ”rjeshavanja” univerzalnog problema, o njegovim vizurama i aspektima na temu traganja za vjechnim zhivotom, ali dakako, ”naslonjenim” na vec' pomenuti sumersko-babilonski ep. U romanu se oshtro sucheljavaju, zapravo dvije teme: podvizi junaka neogranichene snage i njegov patoloshki strah od smrti! Ove dvije chinjenice, Hamzabegovic' je vjeshto komplementirao, s posebnim osjec'ajem ih je isprepleo i stvorio implozivnu romanesknu energiju, koja se ”gomila” tokom cijelog romana, da bi na kraju ta energija naprosto eksplodirala zakljuchkom – da besmrtnosti nema, vjechni zhivot za ljude ne postoji! Chak ni za Gilgamesha koji je tek jednu trec'inu chovjek!
Mitoloshki svijet starih Sumerana (bogovi i boginje, neobichni junaci, slike podzemnog i nadzemnog svijeta…) autor romana je docharao jednostavnom, reklo bi se hemingvejevskom rechenicom, dakle knjizhevnim kodom koji je prijemchiv za chitatelje. Naravno da se ispod prividno jednostavnih rechenica krije ”duboka filozofija” Epa o Gilgameshu. Dodatnu drazh za chitatelje zasigurno predstavljaju umeci, reprodukcije i objashnjenja veoma zanimljivih glinenih plocha, shto ustvari i jeste Ep o Gilgameshu. Posljednja, dvanaesta plocha, odnosno dvanaesto poglavlje Hamzabegovic'evog romana, posebno je uspjela opservacija autora i, u manje-vishe ujednachenom kvalitetu cijelog romana, ipak se izdvaja – zavrshetak: sazhet, energichan i efektan!
Za ovdashnje chitatelje ovaj roman sa antichkom temom, nesumnjivo je literarno osvjezhenje, literarni dogadjaj, jer se bavi univerzalnom, vjechitom temom, temom besmrtnosti, ali na jedan drugachiji nachin. Osim toga, iz ovog romana, posebno mladji chitatelji, imaju mnogo toga nauchiti, u chisto informativnom, ali i u znanstvenom smislu, jer se radi o drevnim kulturama, prastarim narodima i teritorijama koje su bile preteche civilizacije i organiziranih drushtava.
Uzimajuc'i u obzir sve aspekte ovog djela: knjizhevni, dakle informativni, znanstveni, ova knjiga c'e nesumnjivo pronac'i svoje knjizhevne konzumente – koji c'e zasigurno nakon chitanja biti duhovno i informativno, znatno bogatiji.
Roman Gilgamesh koji je trazhio besmrtnost, autora Hamze Hamzabegovic'a, shtampala je izdavachka kuc'a Bosanska rijech iz Tuzle, a roman je za shtampanje uredio i priredio Shimo Eshic'.
|