Most - Index
Most - Pretplata
Zarifa Velic': Bez naslova [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 185 (96 - nova serija)

Godina XXX april/travanj 2005.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zharko Djurovic'
Dani mrazni, osjec'anja topla

putopis

Nijesam pristalica gledishta da je prekomjerno kretanje rasipanje zhivota. Prije bih rekao da je bogac'enje zhivota. U to sam se uvjerio kroz moja stalna putovanja, blizha i dalja. Oku je svaka destinacija bliska ako je zhivopisna slikom. Tek se poslije toga uplic'e u duhovni kod.

Rusiju sam obilazio vishe puta, zadrzhavajuc'i u memoriji mnogo detalja koji uzbudjuju. Nije vazhno da li je chovjek ili pejzazh u pitanju. Nije samo oko posredniku stvaranju toga zadovoljstva, iako smatram da je posmatranje ujedno i posjedovanje vidjenog. Dakako, kroz dozhivljajnu vizuru. Bez toga svojstva putovanje nema drazhi.

Krec'uc'i se Moskvom i Podmoskovljem, imao sam utisak da priroda otkriva osobine svog neumitnog prisvajanja, bilo da je rijech o shetalishnim stazama ili rjechnim tokovima, koji uljepshavaju grad. Kao shto se zhena uljepshava sjajnim ukrasom na haljini ili u kosi. Rijeka Moskva izdvaja se shirinom toka od drugih prestonichkih rijeka. Izdvaja se i po tome shto je za svoje obale vezala najurbaniji dio ruske prijestonice, koja se stalno upinje u vis, u nastojanju da pri tom rastu ne zaboravi na pitomost flornog okruzhenja. Kako se Moskva shiri ovdje se stalno misli na ochuvanost zelenih povrshina. To najvishe zapazhamo na onim tachkama koje su nekad predstavljale zaledje grada a sada su sastavni dio shireg gradskog krvotoka. Tu u prvom redu mislimo na Izmailovo, gdje su se nekada nalazile rezidencije careva i visokog ruskog plemstva. Istina, carevi su imali vishe rezidencija, ali im je ova bila najdrazha zbog bogatstva prirode i lichnog mira. Shteta je shto neke nijesu sachuvane u ranijem obliku. Vrijeme je chesto neumoljivo, pa od rustikalnih zdanja ostavi samo makete i zapise. Dokaz shta je gdje bilo i kako je izgledalo. Kako su shume rajski dar, ptice su tamo rado hrlile i mnozhile se u sve vec'a jata. Ovo je mjesto bilo poznato i po divljim pchelama i ribama. Za cara Aleksandra Romanova kazhu da mu je lov na ptice bila najdrazha zanimacija. A i shtuke su ga privlachile. Neogranichena je ponuda prirode, u svemu. U vodi, zraku, shumskom rastinju.

Hotel Izmailovo

Hotel Izmailovo

Sada je shiroki vidik Izmailova iz osnove preobrazhen. U negdashnje zelenilo zakorachio je beton, u vidu gradjevina mamutskog izgleda. Hotel Izmailovo jedna je od njih. Rachvajuc'i se u chetiri kraka po oznakama iz grchkog slovarija – alfa, beta, gama i delta, ovaj hotel spada medju najvec'e u svijetu. Zamishljen je kao grad hotel, visokog ranga i bogate usluzhnosti. U njemu se nalaze brojne trgovine i saloni za svaku vrstu igre od kocke do plesa. Zarada se slazhe u nemalim iznosima, pa novopecheni krupieji i ljudi iz slichnih stalezha zadovoljno trljaju ruke. Kao pripomoc' takvom trendu dolaze i barske dame, sa punom obnazhenoshc'u u plesnoj igri. Uzdah se zamjenjuje uzdahom. Oni sa srchanim smetnjama to ”gorjec'e” mjesto ne bi smjeli da pohode.

Moskva ima svoja uzvisja i svoje ravne gradske povrshi. Jedno od tih uzvisja je i Poklonska Gora, sa koje puca vidik na sve chetiri strane. Ako je vedar dan, Moskva bljeshti sjajem brojnih crkvenih kubeta, presvuchenih prelivom pravoga zlata. Bjelasaju se i visoki soliteri, tornjevi razlichitog tipa i namjene. Ne znam gdje se vishe taj sjaj zavrshava. Moskva je shirinom velika i stanovnishtvom prebogata. Brojem je pretekla sve evropske prestonice. Zvanichni podaci kazuju da ima preko jedanaest miliona zhitelja, a oni koji se ne bave statistikom kazhu da ih ima i dva miliona vishe. ”Ilegalci” chine u njoj veoma brojnu populaciju.

Poklonska Gora prizvala nas je sebi i svojim bogatim istorijskim kontekstom. Odavde je Napoleon osmatrao Moskvu, zarekavshi se da c'e zasvagda biti njegova. Svojoj Zhozefini je napisao da za njihovu vatrenu intimu chuva za njih raj soba u Parizu. Ona je uz sebe imala ljubavnika koji se njome zanosio, a ne svijetom i ratnim budalashtinama. Ovdje njen muzh drhti od neizvjesnosti shta ga sve cheka. Trazhi da mu se donesu kljuchevi grada. Mislio da c'e se Rusi ponashati kao oni koje je dotad chizmom pregazio. Rusi su bili tvrdje grade od njih. I odluchni da Napoleonu ”uzmu mjeru”. Istina, on je ushao u Moskvu, ali shta da radi na njenim zgarishtima. Bez zaliha hrane i zbog neizdrzhivog mraza i uz velike gubitke morao ju je napustiti. Kutuzov, njegov suparnik, doprinio je brzini poraza. Galski pijetao morao je da povije kljun.

Tu, na Poklonskoj Gori, koja je najvisha tachka moskovske oblasti, veliki Spomenik slave, visok 142 metra, u reljefu. On simbolizuje je nepobjedivost Rusije. Slichno Napoleonu i Hitler se 1941. godine uputio u avanturu osvajanja Rusije. Proshao je kao i prethodni osvajach. Dolazio je do prilaza Moskve, ali u Moskvu nije ushao.

Poklonska Gora, Muzej otadzhbinskog rata

Poklonska Gora, Muzej otadzhbinskog rata

Na izdignutom platou Poklonske Gore podignuto je velichanstveno zdanje – Muzej otadzhbinskog rata. Sve je u njemu u znaku velikih promjera. Posebno galerije gdje je vjerno prikazan ruski hod po mukama da bi se doshlo do slobode. Ne treba zaboraviti da je ova zemlja dala dvadeset i sedam miliona zhrtava u Drugom svjetskom ratu. Tako je na plochama Sale ratne slave uklesano 20 hiljada heroja, od kojih je 96 zhena i shest djaka mladjih od 14 godina. U vrhu kupole ugradjen je Orden pobjede, najvec'e rusko odlikovanje. Na vidjec'em mjestu, u prochelju ove sale, nalazi se shtit i mach, teshki 140 kilograma. Sachinjeni su od zlata i drugih nerdjajuc'ih legura. Posebnu impresiju chine ovdashnje diorame, gdje su prikazane glavne bitke Drugog svjetskog rata. Njih je sedam, svaka sa povrshinom manjeg stadiona. Sve su radjene na principu koji je karakteristichan za prikaz Borodinske bitke iz doba Napoleona, samo shto su ove josh plastichnije uradjene. Imate utisak da ste i sami akteri bitaka.

Poklonska Gora je omiljeno mjesto za odmor Moskovljana. Veoma je prostrana i prosharana zimzelenim stablima. Tamo s proljec'a, kad nastaje bubrenje trave, park ima izgled brojnih zelenih tepiha, kraj kojih vrludaju brojne i duge shetalishne staze.

U vrijeme Napoleonovog rata Moskva je imala 260 hiljada zhitelja. Iako je najvec'i broj njih izbjegao iz Moskve, pocheli su se vrac'ati poslije trideset i shest dana koliko je tudjinska vojska bila u njoj. Na zgarishtima izgorjele Moskve pochele su ponovo da nichu drvene kuc'e kakve su vec'inom bile i do tada. U slavu pobjede nad Napoleonovom vojskom izgradjena je impozantna crkva Hrista Spasitelja. Gradjena je dugo, punih chetrdeset godina. Za to vrijeme promijenila su se chetiri cara. Koliko je bila prostrana pokazuje podatak da je mogla da primi deset hiljada posjetilaca. U Moskvi ima preko chetiri stotine crkava razlichitih velichina i stilova.

Ovdje se nishta ne mjeri na metre vec' na hektare. Posebno kad su u pitanju ogromne gradjevine. Jedna od njih je i Univerzitet Lomonosov, podignut na 380 hektara povrshine.

I neke druge gradjevine grandiozno izgledaju. Kao, recimo, olimpijski stadion Luzhnika koji je vec'i od ukupne teritorije Monaka. U atrakcije grada spadaju i neki mostovi na rijeci Moskvi. Imaju izgled i funkciju dvorana. U njima se odrzhavaju modne revije i druge slichne manifestacije. Medju mostovima pominjemo Borodinski. Krase ga chelichni zashtitnici i svjetlosni stubovi. Podignut je na stogodishnjicu poznate Borodinske bitke, 1912. godine.

Moskva nije samo metropola ruske kulture, nego i drugih sadrzhaja. Za posljednjih deset godina osjetno je vidljiv ekonomski napredak Velike zasluge za to ima preduzimljivi gradonachelnik Jurij Lushkov, koji je za vrijeme svog vishegodishnjeg mandata Moskvi dao novo lice i ubrzani napredak u ekonomiji i drugim oblastima.

Shto je ranije bilo nezamislivo za ovu svjetsku metropolu, to je ”invazija” raznobojnog cvijec'a. Pored skverova i shirih ulichnih prostora, ono se gaji po balkonima i terasama. Istina, kad dodje toplije vrijeme, obichno pochetkom maja.

Sada je kontrasta vishe. Graditeljske ruke dale su razlichite pechate, zavisno od toga kad su gradjevine nastale. Chak i one drevne uklopile su se u novi mozaik Moskve, koja se neprekidno shiri i proljepshava. Takvu sam je zadrzhao kada sam je nedavno pohodio.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zarifa Velic': Bez naslova [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2005-06-08

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden