|
Kristina Lugn, pjesnikinja i dramaticharka, rodjena je 14. novembra 1948. u mjestu Tierp, shezdesetak kilometara sjeverno od Uppsale. Od 1997. je aktivna kao umjetnichki direktor pozorishta Brunnsgatan Fyra u Stockholmu. Dobila je vishe uglednih nagrada od kojih su najznachajnije Knjizhevna nagrada Selma Lagerloef (1999.) i Bellmanova nagrada (2002.). Proshle, 2006., godine je izabrana u Shvedsku akademiju u kojoj je na stolici broj 14 naslijedila Larsa Gyllenstena. Shvedska akademija je osnovana 1786. po uzoru na Francusku akademiju (osn. 1635.) s osnovnim zadatkom da radi na jasnoc'i, izrazhajnosti i ugledu shvedskog jezika. Akademija broji 18 dozhivotnih chlanova i izmedju ostalog imenuje dobitnike vishe visokovrjednovanih odlikovanja i stipendija, ukljuchujuc'i i Nobelovu nagradu za knjizhevnost.
Kristina Lugn je debitovala 1972. zbirkom pjesama ako ja ne a prvi veliki uspjeh postigla 1983. zbirkom Trazhi se poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina. Jedina je prava nasljednica velike pjesnikinje Sonje Aakesson (1926.-1977.) chija je pojava 60-tih godina proshlog stoljec'a predstavljala revoluciju u shvedskoj poeziji i bila uzor mnogih tada probudjenih feministichkih pokreta. Medjutim, Sonja Aakesson je u svom prividnom realizmu svakodnevnice i oshtroj kritici drushtva koje oblikuje savremenu zhenu obrac'ala znatno vec'u pazhnju na klasnu perspektivu. Kod Kristine Lugn je u fokusu egzistencijalna ugrozhenost, a njena poezija je u svakom sluchaju – njena vlastita.
Chini se da je poezija Kristine Lugn blisko vezana s njenom osobnoshc'u, njenim licem i njenim glasom. Njen izgovor je polagan i razgovijetan a naglashavanje neobichno. Poezija je spontana, potpuno bez shminke, prozheta strahom, usamljenoshc'u, materinstvom, komplikovanim nadrealistichkim odnosima izmedju polova, neochekivanim promjenama misli, oshtrim ironijama i apsurdnim crnim humorom – uz sveprisutnu smrt. Ili kao shto je sama rekla u jednom intervjuu – ”Moje pisanje govori o mom enormnom strahu da ne izgubim ljude, chak i sebe samu. To je moja jedina tema.”8
Objavila je 8 zbirki poezije: ako ja ne (1972.), Mom muzhu, kad bi znao chitati (1976.), Ubijte ga! (1978.), Ako chujete pucanj (1979.), Percy Wennerfors (1982.), Trazhi se poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina (1983.), Pasje vrijeme (1989.) i nakon duzhe pauze Dovidjenja, prijatno! (2003.).
Dramski opus Kristine Lugn je blisko vezan s njenim pjesnishtvom i neobichno je bogat – napisala je ”nishta manje nego tridesetak komada”9. Haotichni dijalozi u apsurdnim situacijama se vishe chine kao paralelni monolozi u kojima retorski izgovorene replike padaju u vodu bez slushalaca. Niko ustvari ne chuje shta druga osoba govori. Osjete se uticaji Samuela Becketta (Chekajuc'i Godoa u Noc'nim orijentirima itd.) i Harolda Pintera (The Caretaker/Nastojnik u Teti Cvijeti itd.) ali njen svijet ipak nije tako nerealistichan niti mrachan kao Beckettov.
Njen prvi dramski komad Kad izbije panika u kolektivnoj podsvijesti pojavio se 1986. a zatim su slijedili Vidi, to krvari (1987.), Ono lijepo kao da nestaje (1989.), Teta Cvijeta i Idla djevojchice (1993.), Silver Star (1995.), Rut i Ragnar (1997.), Noc'ni orijentiri (1998.) i Vidi, los (1999.). Tokom ove decenije pravo proradio njen dramaticharski nerv i iz nje se doslovno izlilo desetak izvanrednih komada medju kojima se istichu Ukradeni dragulji (2000.), Neiskorishteni talent (2002.), Zhene kraj Labudjeg jezera (2003.), Vera (2005.), Ima zhivota tamo u Vaellingby-u (2005.) i Katarina Velika (2006.).
Drame Kristine Lugn su shaljive i vrlo zabavne ili kao shto sama kazhe – ”Potreban je shaljiv pristup patnji, inache postaje patetichno”.
____________________
1 Men jag vill faktiskt mycket hellre – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Bekantskap oenskas med aeldre bildad herre]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 213-15.
2 Det finns en massa kvinnor i min aalder – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 239.
3 Det finns inget saa laett exploaterat – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 261.
4 Jag kan joddla – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 270-71.
5 Du ska faa ett panoramafoenster i barnbidrag – Lugn, Kristina. Hej daa, ha det saa bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Foerlag, 2003. s. 38.
6 Jag behoever tystnad – Lugn, Kristina. Hej daa, ha det saa bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Foerlag, 2003. s. 41.
7 Jag ska unna mig en rejael semester – Lugn, Kristina. Hej daa, ha det saa bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Foerlag, 2003. s. 43.
8 Ring, Lars. Fraan avskydd till aelskad. Svenska Dagbladet, 15. sept. 2005.
9 Wirmark, Margareta. Kristina Lugn, vardagspratets dramatiker. Maelardalens hoegskola. Litteratur och spraak, nr. 2 (2006): Kristina Lugn m.fl. s. 20.
|