|
Maslina – besmrtno drvo
Razlichitog okusa i boje, zlatno zhuto ulje se dobija iz plodova. Maslina je bez sumnje jedno ”besmrtno drvo” koje se pojavljuje u simbolima, mitovima, legendama i chak u istinitim prichama. Prelazi shiroke geografske prostore, zbog chega je susrec'emo u mnogim religijama i civilizacijama. Nema nikakve sumnje da je maslina chudo prirode sa univerzalnom vrijednosti.
Od njenog drveta su se pravile kashike, viljushke, tanjiri a od njezinih plodova koji su drazhesni, ukrashavani su mnogi predmeti, jela, dogadjaji i dr. Supstance koje se ekstrahiraju razlichitim procesima koriste se u kozmetici za dobijanje sapuna, shampona, krema, u kulinarstvu u alternativnoj i oficijelnoj medicini zatim u pravljenju mnogih ukrasa – narukvice, ogrlice i dr. Otpaci nakon prerade (pulpa) koriste se kao gnojivo, kao energetski materijal za sagorijevanje, ulje za lampe, za grijanje, drvo za ukrashavanje oruzhja. Drugim rijechima, od plodova, sjemenki, listova, svakog dijela drveta je neshto upotrebljivo i nishta nije za odbaciti.
Godishnji ciklus
Vishe od 1000 godina maslina kao mit zhivi u ljudskoj historiji kao legenda, poema, pricha, slikarski motiv. Njezin jednogodishnji zhivot je dinamichan i koloritan. Potiche iz familije u literaturi poznate kao ”Oleaceae”. U narodu je poznata kao ”bogato drvo siromashnih zemljishta”. Maslina se lako adaptira na specifichne klimatske i zemljishne prilike sredine, duboko se ukorjenjuje zavisno od kvaliteta stanishta. To je drvo koje sporo raste, i chesto zahtijeva vishe od 15 godina da bi doshla do pune rodnosti. Njen zhivotni vijek je dug i chesto dostizhe 150 i vishe godina.
Njen jednogodishnji ciklus je odredjen karakteristikama mediteranske klime. Tokom zime biljka se odmara. Pochetkom proljec'a u periodu od marta do aprila biljka se budi i to je vrijeme njenog novog rasta. Od aprila do juna cvjeta, oplodjuje se i zachinje nove plodove. U ljetnim mjesecima zametnuti plodovi rastu, uoblichavaju se a sjemenke otvrdnjavaju. U periodu septembra i oktobra plodovi sazrijevaju, dostizhu svoju velichinu i oblik, a koji je odredjen osobinama sorte. Kada plodovi pochinju da se mijenjaju od zelene u ljubichastu, a zatim tamno crvenu do crnu boju, pochinje i stvaranje ulja. Vrijeme berbe je dosta dugo i krec'e se od septembra do februara.
Porijeklo
Nema do sada jedinstvenog slaganja izmedju istorichara, arheologa i evolucionista, arheobotanichara o vremenu nastajanja ove biljke chiji korijeni idu daleko u prehistoriju.
Vjeruje se da je chudo ”pripitomljavanja” masline zapocheto prije vishe hiljada godina. Ipak ostaje josh uvijek nedovoljno poznato gdje je njeno mjesto ”rodjenja”, gdje se pojavila kao divlji izdanak. Predpostavlja se da je to bilo kod semitskih naroda.
Kada se trazhi odgovor na pitanje gdje i kada je identificirana ova biljka, odgovor treba trazhiti u Svjetskoj Enciklopediji o maslini koju je napisao svjetski poznati nauchni autoritet Jose M. Blazquez. Prema ovom autoru ”kultivacija masline je zapocheta prije 6000 godina u Anadoliji”.
Maslina i pejsazh
Za maslinu kazhu da je ona medju biljkama, shto je i golubica medju pticama. To je biljka koja je jako skromna ali i jako darezhljiva. Ova biljka je znak geografskog odredjenja sjevera i juga, kopna i mora.
Ona je znachajan dekorativno pejsazhni elemenat. Ko je putovao Turskom, Grchkom, Italijom ili Shpanijom mogao se voziti satima kroz nasade maslina, bilo uz obalu ili u unutrashnjosti. One su svojim ljepotom razbijale monotone, ogoljene, erodirane i bez vegetacije beskrajne pejsazhe. Svojom formom, stalno okic'enim zelenim listovima sa atraktivnom morfologijom pozheljna je u okuc'nicama, dvorishtima i parkovskim asocijacijama.
Maslina i chovjek
Mitovi, legende, pjesme, pohvale koje su maslini poklonili narodi Sredozemlja pokazuju na fasicinatnu vazhnost koju je maslina imala u njihovom zhivotu. Svoju vezanost za maslinu obiljezhili su legendarne lichnosti svojih vremena. Prema zapisima koji su sachuvani, Heraklo je maslinovo drvo koristio u lovu. Odisej je oslijepio Polifema maslinovim kocem i napravio je brachni krevet u panju stare masline. Maslina ima i religijske oznake. Prema vjerovanju Isus je posljednju noc' svog zhivota proveo u vrtu maslina.
Ljubav izmedju masline i chovjeka je jako duga i ona josh uvijek traje. Narodi Sredozemlja svoje odrzhanje vezali su za ovu biljku kroz ishranu stoke, drveta za ogrijev, plodova kao hrane, ulja za zachine i lijekove, svjetlost, ljepotu, religiozne obichaje i dr.
Proizvodnja masline u Turskoj
Sa posljednjih putovanja u Tursku ponio sam jake impresije o znachaju koji se ovoj kulturi pridaje. Nisam mogao a da ova svoja saznanja ne objavim. Ona su indikativna u tom pogledu shto jasno odredjuju nacionalnu – drzhavnu politiku prema razvoju poljoprivrede ili jednog njenog segmenta. Priblizhno 3-5% farmera u Turskoj uzgaja maslinu. Prema podacima Turskog saveznog ureda za statistiku u ovoj zemlji je aktivno produktivno oko 140 miliona stabala masline. 80% uzgajanih maslina se preradjuje u maslinovo ulje a samo 20% za konzumaciju u svjezhem preradjenom stanju.
Pokrajina Jaen (Haen) u Shpaniji ubraja se kao svjetski vodec'i region po nasadima masline. Turska po proizvodnji maslinova ulja zauzima chetvrto mjesto u svijetu, dok je po proizvodnji konzumne masline na drugom mjestu. Procjenjuje se da c'e ova zemlja prema dinamici i aktuelnoj kampanji sadnje ove kulture zauzeti u narednih 5- 10 godina drugo mjesto u svijetu. Blizu polovine preradjene masline se plasira u zemlje Evropske Unije. Zbog toga ova proizvodnja u ovoj zemlji zauzima jednu od kljuchnih pozicija u poljoprivredi, preradi, i marketu. U isto vrijeme to je znachajan izvor zaposhljavanja, koji osigurava sredstva za zhivot za oko 500.000 domac'instava i posao za 8-10 miliona ljudi.
Masline i ulje koje se ovdje proizvode u skladu su sa stranim trazhenjima i harmoniziranim zakonima, standardima i zauzimaju respektabilna mjesta na stranim trzhishtima. Visok kvalitet djevichanskog ulja, posebno iz podruchja Ayvalik i Bay of Edremit su posebno cijenjena, chak i u Italiji. Prema podacima Udruzhenja izvoznika u 2005. godini najvec'i porast izvoza je zabiljezhen kod preradjenih maslina i maslinova ulja – chak za 500%. Zato nije chudo shto u Turskoj sa ponosom govore o ovoj biljci kao ”tree of life” koja daje zhivotnu energiju. Znajuc'i za to ljudi ove zemlje gaje visoki respekt prema ovoj biljci. Ono shto im je priroda podarila cijene, oplemenjuju i koriste.
Tradicija proizvodnje u nashoj zemlji
Pocheci razvoja maslinarstva su takodje dosta dugi i u Hercegovini. Pionir u popularizaciji uzgoja maslina je svakako Ali pasha Rizvanbegovic'. Poznati nasad na putu Mostar – Chapljina – Stolac je sve do posljednjeg rata bio bioloshki monument ove poznate istorijske lichnosti. Po ovom nasadu i selo Masline je dobilo ime. Tragovi razvoja maslinarstva koje je obiljezhio Ali pasha Rizvanbegovic' josh se susrec'u u zonama juzhnog dijela Dubrava – na podruchjima sela Prenj i Oplichic'i gdje su se josh uvijek odrzhala solitarna stabla. Nazhalost sada su samo vidljivi usamljeni tragovi tog uspjeshnog pochetka uzgoja ove kulture na nashim prostorima.
Ovaj chovjek je u ovim podruchjima razvijao ideje o uzgoju rizhe, i postavio prva eksperimentalna istrazhivanja. Svoje vrijeme je obiljezhio i proizvodnjom i razvojem svile uzgajanjem dudovca. Nazhalost o tim njegovim pionirskim pokushajima relativno malo se zna i pishe.
Drugi znachajniji pokushaj sa uzgojem maslina uradio je veliki agro-vizionar Osman Pirija. Nasad maslina koje je podigao 70-tih godina u neposrednoj blizini Carskih vinograda je takodje bila uspjeshna demonstracija adaptabilnosti ove kulture na nashim podruchjima. I ovaj zachetak je unishten tokom posljednjeg rata a ostatke isjechenih stabala su prekrili stambeni objekti.
Vjerujemo da c'e generacije koje se obrazuju na nashim fakultetima zavrtjeti u svojim glavama nove ideje o promociji i shirenju ove biljke i na nashim prostorima. Nadajmo se da na ideje nashih prethodnika u prepoznavanju vrijednosti ove biljke nec'emo morati dugo chekati.
|