|
Visoke bijele zidine galerije ukrašene fotografijama oslikavaju život i tradiciju Bošnjaka odajući raskošnost u stilu. Ovdje toplina zrači jače od sunčeve svjetlosti.
– Dragi beže, šta Vas je to navelo da daleko od svoga doma, više od pola stoljeća, sakupljate knjižice o Bosni?
Slutim da Vaš odgovor leži u kući knjige koju ste decenijama gradili odani svom entuzijazmu.
Iako je sa suprugom Tatjanom decenije proveo daleko od rodne grude, beg je živio za svoju Bosnu i znao da će joj se jednom vratiti. I zaista, vratio se.
Ideja o formiranju jedne biblioteke na području Bosne i Hercegovine koja će imati monumentalne materijale za istraživanje bosanske historije susrela se sa stvarnošću. Pedeset hiljada knjiga čekalo je da stane na police.
Vakuf Adil-bega Zulfikarpašića djeluje u Sarajevu od 24. maja 2001. godine. Biblioteka je osavremenjena i privatno je vlasništvo ove čuvene begovske porodice. Posebne prostorije u vidu soba, odvojene jedna od druge čine odjele po kojima biblioteka funkcioniše.
Na odjelu bosanske periodike čuvaju se časopisi bosanske starine: ”Bosanski prijatelj”, ”Sarajevski prijatelj”, ”Biser”, ”Behar”, ”Gajret” i drugi noviji časopisi.
Odjel ”Bogomila” obuhvata period srednjeg vijeka u Bosni.
Odjel Turska sadrži kompletnu gradu Turske, podijeljenu na predmetne odrednice koje se odnose na:religiju, umjetnost, monografski materijal i publikacije iz perioda Osmanskog perioda do današnje republike. Tu se nalaze i odjeli: ”Islamika”, ”Odjel za rukopise”, ”Bosnika”, ”Balkanika”, ”Jugoslavika”, koja obuhvata sve bivše republike i ”Odjel poklona”.
Veoma je primjetan ”Odjel poklona”. Ta bogata zbirka sadrži donacije privatnika i drugih. Veliki dio građe Adil-beg i Tatijana su kupili vlastitim novcem.
Njih dvoje su konstantnim radom najviše doprinijeli da se u Sarajevu oformi jedna ovakva biblioteka.
Ova kulturno-znanstvena institucija kreira pravce svoga djelovanja na bazi permanentnog otvaranja prema javnosti. Ukupan arhivski fond biblioteke koji danas iznosi preko osamdeset hiljada knjiga uključujući i bogatu galerijsku postavu dostupan je naučnim radnicima i svim istraživačima kojima mogu poslužiti pri izradi određene radnje i historijske studije. Korisnici biblioteke u najvećem broju su studenti, magistranti i doktoranti. Knjige se čitaju u prostranim osvijetljenim čitaonicama, bez participacije, članarine i bilo kakvog drugog plaćanja.
Bošnjački institut je otvoreni tip institucije koji svoju otvorenost temelji na svakodnevnoj dostupnosti svojih prostora predviđenih za osmišljavanje kulturnih programa, promocija, diskutiranja, okruglih stolova i seminara, izložbenih i drugih likovnih aktivnosti. Ovdje su promovisane knjige brojnih autora kao što su knjige akademika prof. dr. Muhameda Filipovića, Irfana Ajanovića, hafiza Abdulaha Budimije, Muhameda Hadžijahića zatim docenta Fakulteta političkih nauka u Sarajevu dr. Envera Demirovića, knjiga švedskog autora Augusta Hajmera, knjiga prof. dr. Dževada Karahasana, turskog autora Nedima Gursela, knjiga Nijaza Z. Alispahića i brojne druge.
Promovisana je i četvrta godišnjica postojanja i izlaženja časopisa ”Zehra” u organizaciji ženske edukacione organizacije ”Kewser” koja se desila maja 2005. godine.
U Bošnjačkom institutu proteklih godina održano je nebrojeno mnogo koncerata klasične muzike domaćih i stranih umjetnika, izložbi fotografija zatim jedna videoprezentacija o bosanskoj kraljevskoj dinastiji Kotromanjića, promocija zajedničke poštanske marke JP BH Pošta i Q Pošta, aukcija i modna revija ”Bosanskih rukotvorina” te mnoštvo ostalih kulturnih manifestacija koje ukazuju na bogat kulturni sadržaj instituta .
Otvorena je i suradnja Bošnjačkog instituta kako sa sličnim institucijama i univerzitetima u zemlji i tako sa institutima i kulturnim organizacijama u inozemstvu.
– Dragi beže, kolika snaga leži u Vama?
– Ja Vam se zahvaljujem, u ime moje generacije, u ime svih onih koji su kročili u prostorije instituta i budućih koraka koji će se kretati u istom pravcu.
|