Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 191 (102 - nova serija)

Godina XXX oktobar/listopad 2005.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Mr. Adnan Velagic'
Administrativno uredjenje Hercegovine
od 1945. do 1952. godine

Na krajnjem jugu, zahvatajuc'i shire podruchje jugoistochnog i jugozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, nalazi se oblast Hercegovina¹. Njen povoljan geografski polozhaj upuc'uje na komplementarnu povezanost primorja sa kontinentalnim trupom. Ovaj momenat je, tokom historije uvijek bio prisutan, ali je, u zavisnosti od politichkih prilika manje ili vishe dolazio do izrazhaja. Prevoj Ivan-sedla (967 m) i Makljena (1.123 m), te juzhnih obronaka Bjelashnice, Visochice, Treskavice, Zelengore i Volujka na sjeveru i uskog primorskog dijela u zoni Neum-Klek (oko 25 km), na jugu, povezuje najznachajnija hercegovachka rijeka Neretva. Sa istochne strane Hercegovinu od Nikshic'kog polja i Komarnichko-pivske udoline, koji se nalaze u Crnoj Gori, odvaja planinski sistem Orijena, Oputnih rudina, i zapadni pojas Volujka i Golije. Na zapadnoj i sjeverozapadnoj strani Hercegovine izdizhu se planinski vijenci Zavelima, Chvrsnice, Vran-planine, Ljubushe, Radushe i Kameshnice. Povrshina ove regije je 11.419. km², shto u odnosu na povrshinu Bosne i Hercegovine iznosi 22,3 %. Geotektonski i geomorfoloshki sklop ovog prostora znatno se razlikuje od onog u Bosni. Iako za strukturu hercegovachkog prostora mozhemo rec'i da je u osnovi monoreljefnog karaktera u kojem preovladava tip krashkog tla, ipak se ovdje izdvajaju dvije cjeline:

1. Donja ili niska Hercegovina (do 500 m) submediteranskog karaktera, koja obuhvata prostor oko donjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka Trebizhata, Bregave i Bune.
2. Gornja ili visoka Hercegovina (iznad 500 m) planinskog karaktera, koja pripada sredishnjem dijelu planinskog prostora Bosne i Hercegovine.

Uzimajuc'i u obzir prirodno-geografske karakteristike Hercegovine utvrdjivane su, kroz historiju, i njene administrativne granice. Tako je u periodu osmanske vladavine najvec'i dio Hercegovine ulazio u sastav Hercegovachkog sandzhaka. Preko njega je vodio i vrlo vazhan trgovachki put iz oblasti Jelecha prema Dubrovniku i obrnuto². Godine 1833. Hercegovachki sandzhak je bio izdvojen u poseban ejalet pod upravom Ali-pashe Rizvanbegovic'a, da bi ga 1951. godine Omer-pasha Latas ponovo vratio u sastav Bosanskog ejaleta³. Tokom austro-ugarske vladavine zadrzhano je teritorijalno uredjenje Bosne i Hercegovine iz osmanskog perioda. Cijeli prostor Hercegovine tada je pripadao Mostarskoj oblasti⁴. U razdoblju Kraljevine SHS postojao je Mostarski okrug, koji je donoshenjem Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podruchja (1929.) ukinut, a Hercegovina ushla u sastav Primorske banovine. U njenom sastavu je bila sve do sporazuma Cvetkovic'-Machek (1939.), kada je njenih 13 kotara zajedno sa Savskom i Primorskom banovinom sachinilo Banovinu Hrvatsku⁵.

Nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine i nastanka Federativne Narodne Republike Jugoslavije, sudbina Bosne i Hercegovine (pa prema tome i Hercegovine) rjeshavana je u okvirima ove drzhavne zajednice.

Hilmija Tikvesha: Shipci, akvarel, 1998.

Prvi put je njena administrativno teritorijalna podjela, u okvirima ove drzhave, izvrshena 16. augusta 1945. godine, kada je Predsjednishtvo Narodne skupshtine Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, donijelo Zakon o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i podruchja mjesnih narodnih odbora. Prema ovom Zakonu Bosna i Hercegovina je bila podjeljena na 7 okruga (Sarajevski, Hercegovachki, Travnichki, Banjaluchki, Bihac'ki, Dobojski i Tuzlanski), 77 srezova i 1.280 podruchja mjesnih narodnih odbora⁶.

Hercegovachki okrug je imao 12 srezova: Bilec'ki, Gatachki, Trebinjski, Stolachki, Konjichki, Mostarski, Chapljinski, Posushki, Nevesinjski, Ljubushki, Ljubinjski i Shirokobrijeshki.

Sljedec'e godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i podruchje mjesnih narodnih odbora, prema kojem je osnovan josh jedan srez unutar Hercegovachkog okruga. Prema tom Zakonu, u chlanu 3. u stavu chetvrtom pod nazivom ”Hercegovachki okrug na srezove”, dodaje se tachka 13. koja glasi ”Ostrozhachki srez sa sjedishtem u Ostroshcu”⁷.

Izmjena granica izmedju srezova izvrshena je 1948. godine, kada je donesena Odluka o ispravkama granica srezova.

Novim Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli, iz 1949. godine, Narodna Republika Bosna i Hercegovina je podjeljena na chetiri oblasti: Sarajevska, Mostarska, Banjaluchka i Tuzlanska. Mostarska oblast obuhvatala je 13 srezova: Bilec'ki, Chapljinski, Duvanjski, Gatachki, Konjichki, Livanjski, Ljubushki, Mostarski, Nevesinjski, Prozorski, Stolachki, Shirokobrijeshki i Trebinjski; te dva grada: Mostar i Trebinje, izdvojena u posebne administrativno-teritorijalne jedinice⁸.

Godine 1950. Prezidijum Narodne Republike Bosne i Hercegovine je proglasio novi Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine⁹. U chlanu 1. ovog Zakona stoji: ”Teritorija Narodne Republike Bosne i Hercegovine dijeli se na administrativno-teritorijalne jedinice: oblasti, srezove, gradove, reone, gradska naselja i podruchja mjesnih narodnih odbora”¹⁰. Promjene koje su izvrshene u odnosu na predhodni Zakon bile su neznatne. Tako je stanje u pogledu oblasti ostalo isto. Shto se tiche srezova promjene su izvrshene u Mostarskoj oblasti gdje je uveden Posushki srez i u sarajevskoj oblasti gdje je bio ukinut Fojnichki, a uveden Kiseljachki srez. Takodje, u Mostarskoj oblasti je, pored Mostara i Trebinja, kao novo gradsko podruchje uvedeno Livno.

Srezovi sa mjesnim narodnim odborima, u Mostarskoj oblasti, bili su:

1. Bilec'ki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bilec'a, Divin, Krstache, Meka Gruda, Plana, Podosje, Vranjska i Zarjechje;
2. Chapljinski srez: a) Chapljina (grad u sastavu sreza); b) podruchja mjesnih narodnih odbora: Brshtanica, Domanovic'i, Drachevo, Gabela, Gornje Hutovo, Hutovo, Klepci, Medjugorje, Neum, Pochitelj, Shurmanci i Trebizhat;
3. Duvanjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Donji Brishnik, Duvno, Eminovo Selo, Grabovica, Joshenica, Kazaginac, Kongora, Letka, Mandino Selo, Mesihovina, Prisoje, Rashko Polje, Vinica i Zaljut;
4. Gatachki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Avtovac, Borach, Fojnica, Gacko, Kula, Nadinic'i, Stepen i Vrba;
5. Konjichki srez: a) Konjic (grad u sastavu sreza) b) podruchja mjesnih narodnih odbora: Bijela, Borci, Bradina, Donja Rama, Donje Selo, Dzhanic'i, Dzhepi, Glavatichevo, Gorani, Jablanica, Krushchica, Lisichic'i, Orahovica, Ostrozhac, Seonica i Spiljani;
6. Livanjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Dobro, Guber, Gubin, Lishtani, Lusnic'i, Orguz, Podhum, Priluka, Radanovci, Shujica, Vidoshi i Zabrishc'e;
7. Ljubushki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bijacha, Cerno, Crveni Grm, Drinovci, Grab, Grljevic'i, Klobuk, Ljubushki, Radishic'i, Ruzhic'i, Studenac, Teskera, Tiholjina, Veljaci i Vitina;
8. Mostarski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Blagaj, Blatnica, Buna, Cherin, Chitluk, Donja Drezhnica, Donje Zijemlje, Goranica, Krushevo, Ljuti Dolac, Polog, Potoci, Rashka Gora, Svinarina, Tepchic'i, Vionica i Zhitomislic'i;
9. Nevesinjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bijenja, Biograd, Grabovica, Gornji Drezhanj, Kifino Selo, Luka, Lukavac, Miljevac, Nevesinje, Odzhak, Pridvorci, Rabina, Rilja i Zovi Do;
10. Posushki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Broc'anac, Grude, Posushje, Podklechani, Rastovacha, Sovic'i, Sutina, Vir i Zavelim;
11. Prozorski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Doljani, Gruic'i, Grachanica, Prozor, Rumboci, Shc'it i Uzdol;
12. Stolachki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Stolac, Banchic'i, Berkovic'i, Borojevic'i, Burmazi, Crnic'i, Hodovo, Ljubinje, Poplat i Vlahovic'i;
13. Shirokobrijeshki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Donji Crnach, Donji Mamic'i, Jare, Knezhpolje, Kocherin, Mokro, Rasno i Shiroki Brijeg;
14. Trebinjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bihovo, Duzhi, Gornje Vrbno, Grab, Hum, Lastva, Ljubomir, Parojska Njiva, Poljice, Ravno, Strujic'i, Velichani, Zagora i Zavala.

Prema ovom Zakonu Mostarska oblast je u svom sastavu imala i tri grada – Mostar, Livno i Trebinje – koji su chinili posebne administrativno-teritorijalne jedinice, kao podruchja gradskih narodnih odbora izvan sastava sreza.

Godine 1952. Narodna skupshtina Bosne i Hercegovine je donijela i proglasila novi Zakon o podjeli teritorije NR Bosne i Hercegovine¹¹. Njime su ukinute dotadashnje oblasti, a uvedena upravno-teritorijalna podjela na: 66 srezova, 5 gradova i 418 opc'ina, od kojih su 53 gradske opc'ine. Ovom podjelom na prostoru Hercegovine su se nalazili slijedec'i srezovi: Bilec'ki (Bilec'a – gradska opc'ina, Divin, Plana, Sitnica); Chapljinski (Chapljina – gradska opc'ina, Chapljina – sela, Domanovic'i, Hutovo, Medjugorje, Neum, Vishic'i); Duvanjski (Brishnik, Duvno, Kazaginac, Oplec'ani, Prisoje, Rashko Polje); Gatachki (Avtovac, Fojnica, Borach, Gacko); Konjichki (Konjic – gradska opc'ina, Donje Selo, Glavatichevo, Jablanica, Orahovica, Ostrozhac, Podhum); Lishtichki (Duzhice, Knezhpolje, Kocherin, Lishtica); Livanjski (Livno – gradska opc'ina, Chelebic', Guber, Podhum, Priluka, Rujani, Shujica, Vidoshi); Ljubushki (Ljubushki – gradska opc'ina, Drinovci, Ruzhic'i, Studenci, Tihaljina, Vasharovic'i, Vitina); Mostarski (Blagaj, Cherin, Chitluk, Drezhnica, Krushevo, Mostar sela, Podvelezhje, Potoci i Zhitomislic'i); Nevesinjski (Nevesinje – gradska opc'ina, Kifino Selo, Odzhak, Pridvorci, Zovi Do); Posushki (Grude, Posushje, Rakitno, Sovic'i, Vir); Prozorski (Grachac, Prozor, Shc'it, Uzdol); Stolachki (Stolac – gradska opc'ina, Berkovic'i, Burmazi, Crnic'i, Hodovo, Ljubinje); Trebinjski (Trebinje – gradska opc'ina, Dzhivar, Hum, Lastva, Ljubomir, Popovo Polje, Zubci). Prema istom Zakonu gradovi su bili: Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Tuzla i Zenica.

____________________

¹ Ime potiche od njemachke titule hercog (vojvoda, knez), koju je od 1448. godine nosio bosanski feudalac Stjepan Vukchic' Kosacha. Opshirnije vidi – u: Sima C'irkovic', Istorija srednjovjekovne bosanske drzhave, Beograd 1964.
² Opshirnije vidi – u: Hazim Shabanovic', Bosanski pashaluk – Postanak i upravna podjela, Sarajevo 1982.
³ Opshirnije vidi – u: Ahmed S. Alichic', Uredjenje bosanskog ejaleta od 1789-1878, Sarajevo 1983.; Galib Shljivo, Bosna i Hercegovina 1849 -1853, Banjaluka 1990.
⁴ Opshirnije vidi – u: Mustafa Imamovic', Pravni i unutrashnjopolitichki razvitak Bosne i Hercegovine 1978-1914, Sarajevo 1997.
⁵ Opshirnije vidi – u: Ruzhica Guzina, Drzhavopravni razvitak Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije (1918-1941), Beograd 1978.
⁶ Sluzhbeni list Federalne Bosne i Hercegovine, Broj 11, Godina I, od 18. augusta 1945.
⁷ Sluzhbeni list Narodne republike Bosne i Hercegovine (dalje: Sl. list NR BiH), Broj 10, Godina II, srijeda 6. mart 1946, 165.
⁸ Sl. list NR BiH, Broj 16, Godina V od 21. aprila 1949, 141.
⁹ Sl. list NR BiH, Broj 10, Godina VI, od 9. marta 1950, 77.
¹⁰ Isto.
¹¹ Sl. list NR BiH, Broj 11, Godina VIII, od 5. maja 1952, 69.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2005-12-29

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden