|
Uvazhavajuc'i sve napore uchinjene od organizatora i gradjana Mostara, uprkos nekim primjedbama na sadrzhaje i koncept otvorenja Novog Starog mosta, imao se dojam da su savremeni umjetnichki sadrzhaj i multimedijalni oblici izraza (muzika, pokret, svjetlo, rijech, ambijent koga su chinili ljudi sa shirokog svjetskog prostora te lichnosti koje svojim odnosom spram mjesta i dogadjaja snazhe metafiziku mjesta) bili naslonjeni na chvrste temelje vrijedne kulturno-duhovne tradicije, bash kao shto je i ljepota i lahkoc'a luka mosta utemeljena u snazhne stjenovite obale Neretve.
|
C'azim
Hadzhimejlic'
|
|
Hazim
Numanagic'
|
|
Eshref
Kovachevic'
|
|
Avdo
Abaza
|
|
|
U kulturnoj bashtini Mostara, kao i drugih mjesta po Bosni i Hercegovini, kaligrafija chini vazhan sadrzhaj i formu duhovne i materijalne kulture. Epigrafski spomenici Mostara, kao shto su natpisi na Starom mostu, na nishanima po haremima mostarskih dzhamija ili tarihi nad vratima Karadjozbegove dzhamije i chesme, ispisani su i isklesani tako pazhljivo i osjec'ajno da i danas, pored historijsko-faktografskih, pokazuju i visoke umjetnichke vrijednosti. Tarihi na chesmi Karadjozbegove dzhamije, nastali nekad kao potpisi i poruke dobrotvora, i danas, u spletu savremenih grafita sluzhe vishestoljetnom povezivanju ljudi.
Kaligrafija u islamskoj umjetnosti, vec' nam je dobro poznato, zauzima jako vazhno mjesto i u pogledu znachenja i u pogledu izraza. Pored arhitekture to je, mozhda i najvazhnije polje izraza u islamskom svijetu.
Kaligrafija je u islamskoj umjetnosti nadomjestila ono shto je pruzhala figuracija u drugim kulturama i umjetnostima. U kaligrafskim oblicima likovni umjetnici su nashli forme za svoje estetsko-likovno izrazhavanje. Kaligrafi su chesto radili zajedno sa iluminatorima ili kamenoklesarima, keramicharima, majstorima koji su kaligrafiju primjenjivali na staklu, drvetu, kamenu, metalu, tekstilu. Ali, kaligrafi su djelovali i kao samostalni umjetnici. Stoga se kaligrafija javlja rano kao samostalno, novo umjetnichko podruchje islamske umjetnosti. Ako se za ranu islamsku umjetnost mozhe rec'i da je bila pod uticajem starih i ranijih mediteranskih, a potom i azijskih kultura, onda se za kaligrafiju – arapsko pismo – mozhe tvrditi da je od svojih pochetaka, Poslanikovog s.a.v. vremena vec' originalna – izvorna umjetnost. Arapsko pismo, istina, spada u mlada pisma (starija su klinasto, grchko, latinsko, kinesko...) ali, vec' u ranoj fazi formiranja kada su se pismena razvila iz nabatejskih i aaramejskih pismena, arapsko pismo, koje chesto jednostavno zovemo kaligrafijom, dobilo je svoje prepoznatljive stilske oblike.
Prva znachajka kaligrafije je u chinjenici da je to pismo Objave shto arapskom pismu daje, kako bi se savremenim jezikom reklo, funkciju medija i to onog koji tu svoju misiju s istim znachenjem vrshi od pochetka do danas. Tako, arapsko pismo u sebi sadrzhi i onu duhovnu vremensku vertikalu islama.
Druga znachajka je u njegovim likovno-estetskim vrijednostima, razvijenim takodje vrlo rano, vec' u prvom i drugom stoljec'u po hidzhri. Ne samo da su kaligrafi prepoznali ljepotu pisma, nego su u grafemima i grafoloshkim oblicima i kompozicijama izgradili nekoliko stilova. O razvijenosti stilskih oblika svjedochi potreba da se takvi oblici urede, standardizuju i prepoznaju. Svi ti klasichni oblici sistematizovani su u dvije skupine. Prvu chine pisma geometrijskih oblika zajednichkog imena kufi, a tu spadaju kufi jednostavno kod kojeg se najlakshe uochava pravougla forma koju zatvaraju vertikala i horizontala harfa, zatim tu su kufi lisno, kod kojeg se vertikalni dio slova zavrshava u obliku lista, pa kufi cvjetno, kufi pleteno i kufi chvorno, kod kojih se vertikalni dijelovi susjednih slova preplic'u ili prave spletene chvorove. Vrlo je karakteristichno i kufi kvadratno kojim se jedna ili dvije rijechi, ime Allah ili Muhamed komponuju u kvadratu tako da se na svakoj strani unutar kvadrata ishchitava ista rijech pa takvom pozicijom simbolizira kruzhno kretanje, ukupnost, Univerzum ali i jedinstvenu grafichku formu i sliku. Istovremeno sa kufskim oblicima razvilo se shest kurzivnih oblika od kojih se najcheshc'e upotrebljavaju sulus i neshi. U 16. stoljec'u, u Persiji, nastaje i talik pismo sa svojim varijetetima.
|
Eshref Kovachevic': Kelimei tevhid, plish, zlatna folija, sulus dzheli
|
|
Kao shto je bila razvijena shirom svijeta, kaligrafija je bila razvijena i kod nas i tokom stoljec'a nastali su mnogi prepisi Kur’ana. Jedan od posljednjih prepisa, u stilu sulusa, uradio je rahmetli Eshref-efendija Kovachevic' u godinama i odmah iza agresije u neprilikama 1992.-1995. Isto tako, stoljec'ima su oslikavane i levhama ukrashavane dzhamije po nekadashnjem bosanskom sandzhaku i pashaluku od chega se vrlo malo sachuvalo. Mnogi predmeti su imali kaligrafske natpise: Medju umrlim koje biljezhi Mula Mustafa Basheskija ima i onih uz chije ime pishe da je bio i kaligraf. Na mnogim tarihima nishana rahmetli Mehmed Mujezinovic' je ishchitao da su rahmetlije bili poznati kaligrafi. I dok se za projektante i graditelje mnogih dzhamija ne zna, osim rijetkih: Mimar Sinana, Hajrudina, Adzhemi Asir Alija, Ramadan-age, kaligrafi su se potpisivali na levhama ili stranicama prepisanih Kur’ana, istina chesto uz ime bi dodali i rijech siromah... kako bi sachuvali i kod sebe i kod drugih osjec'aj skromnosti ali i izrazili osjec'aj ponosa za uchinjeno djelo.
Iako je odlaskom osmanske vlasti i uvodjenjem drugog pisma kod nas nastala kriza za arapsko pismo, kaligrafija nije potpuno nestala. Istina, prorijedjene su prilike njene primjene, posebno u zvanichne i svechane svrhe, prorijedjena su i imena kaligrafa ali, tradicija se odrzhala. Zna se da je u Mostaru, izmedju dva svjetska rata i kao kaligraf djelovao Mustafa Rizvic' a u Sarajevu, kao kaligraf, jako je bio cijenjen Eshref-efendija Kovachevic'. U posljednjih desetak godina doshlo je do obnove interesa za kaligrafiju a u situaciji drushtvenih, politichkih i kulturnih otvaranja i demokratizacije drushtva. Svjesni smo i obnove antagonizma koji je prouzrokovao genocid i kulturocid. Tako ni kaligrafija nije bila poshtedjena destruktivnih energija. Eksplozivom su raznesene i levhe u Ferhadiji dzhamiji u Banja Luci, izuzetno arabeskno-kaligrafsko slikarstvo i tarih nad portalom i brojni kaligrafski zapisi oko portala, neka vrsta ondashnjih grafita, na Aladzha dzhamiji u Fochi. Najvec'i zlochin nad ovom vrstom kulturno-duhovnih vrijednosti uchinile su srpske jedinice zapaljivim granatama kad su u Orijentalnom institutu u Sarajevu izgorjele hiljade rukopisa i dokumenata pisanih arapskim pismom na arapskom, persijskom i turskom jeziku.
Ipak, u posljednjih nekoliko godina biljezhimo prilike kad se kaligrafija mogla vidjeti ili u sastavu sa drugim likovnim djelima ili na izlozhbama koje su bile posvec'ene samo djelima i umjetnosti kaligrafije. Jedna od takvih, mozhda zbog broja radova i kvaliteta uchesnika najjacha, je izlozhba kaligrafskih radova rahmetli Eshrefa Kovachevic'a, dr C'azima Hadzhimejlic'a, Hazima Numanagic'a i Avde Abaza, otvorena 30. jula 2004., u obnovljenom prostoru sultan Selimovog mesdzhida kod Starog mosta u Mostaru.
Izmedju brojnih kaligrafskih radova Eshrefa Kovachevic'a organizatori su uspjeli dobiti samo nekoliko njegovih levhi koje se lako prepoznaju po tehnici i materijalima izvedbe. Rahmetli Eshref Kovachevic' se bavio, pored neposredno pisanih levhi i tehnikom apliciranih harfova i od njih izvedenih slozhenih kompozicija od srebrene i zlatne folije. Tako se u njegovoj praksi objedinjuju i samo pisanje i komponovanje kaligrafsko-linerne cjeline i rezanje harfa i ornamenta shto su chinili i stari majstori primjenjujuc'i neku izreku, uputu ili Kur’anski ajet na neki predmet od neke upotrebe.
|
C'azim Hadzhimejlic': Izreka, dzheli sulus, papir, tinta
|
|
Dr C'azim Hadzhimejlic' se na ovoj izlozhbi predstavio sa vishe radova koji pokazuju domen njegovog interesovanja i obrazovanja. Naime, shkolovao se na Akademiji primijenjenih umjetnosti Mimar Sinan Univerziteta u Istanbulu gdje je diplomirao a potom na Institutu za umjetnost istog Univerziteta i doktorirao na klasichnom knjigoveshtvu i kaligrafiji. Posjeduje idzhazetname od najvishih autoriteta kaligrafskog umijec'a. Stoga njegovi radovi pokazuju mnogo od nekadashnjih znanja i postupaka koji su bili svojstveni za ugledne centre i radionice knjige i njene opreme. Nekadashnji manuelni postupci u izradi papira, poveza i korica, prefinjenih reljefa i zlatotiska na njima, prepariranje i dekoriranje papira (ebro), pisanje ili crtanje ili slikanje (vrijedi svaki od izraza) kaligrafskih nizova, mogu se vidjeti u savremenoj interpretaciji na njegovim radovima. Njegove levhe, stoga, pokazuju ljepotu kaligrafske geste, svetost Imena ili Rijechi i nisu gole grafeme bez svoje nekadashnje cjelovitosti.
Levhe i ispisane stranice Hadisa koje je izlozhio Hazim Numanagic' svjedoche o josh jednom pasioniranom i shkolovanom kaligrafu. Hazim Numanagic' je zavrshio orijentalnu filologiju i historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (arapski i perzijski jezik) a artistichko-estetsku sklonost razvijao je poukama Eshrefa Kovachevic'a. Njegove levhe i kaligrafski ispisane stranice pokazuju spoj koncentracije i posvec'ene discipline kojom se vodi ruka samo onih od znanja i samo onih od ashka. Svojom rukom ispisao je levhe i ajeta na zidovima Gazi Husrev-begove dzhamije prevodec'i svoju kaligrafiju iz delikatnih minuskula u impresivno zdanje monumentalnosti.
|
Hazim Numanagic': Kur’an;
El-Feth: 29, papir, tinta,
sulus dzheli, nesta’lik, kufi
|
|
Avdo Abaza: Kur’an;
Et-Tin: 1-4,
staklo, sulus
|
|
|
Medju radovima ovih kaligrafa zapazheni su i radovi jednog Mostarca, Avde Abaza, koji je zavrshio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i koji predaje kaligrafiju u Medresi u Mostaru. Njegovi radovi plijenili su pazhnju i stoga shto je uspio da svoje kaligrafske cjeline oblikuje u silueti arhitektonskog ansambla Starog mosta. Osim osjec'aja za ljepotu slovnog oblika Abaza je pokazao interes za slikovite i simbolichke stilizacije i crtachke naznake motiva, koje i nisu uvijek potrebne jer su forme samih grafema dovoljno sugestivne da se chitaju i kao slika ili silueta poznatog arhitektonskog ansambla.
|
|
Zadnja izmjena: 2004-11-05
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|