Most 199 (110) - Jelena Kovach: Savremena shvedska knjizhevnost

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 199 (110 - nova serija)

Godina XXXI juni/lipanj 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Jelena Kovach
Savremena shvedska knjizhevnost

Per Lagerkvist
Dozhivljaj umjetnosti (1)

Lani

O impozantnom djelu shvedskog nobelovca Per Lagerkvista (Paer Lagerkvist) napisane su brojne studije, ogledi i kritike. O piscu koji je imao vazhnu ulogu u protestu protiv nacizma, pisano je u nashoj knjizhevnosti relativno malo. U kompoziciji ovog rada ostvaruje se redoslijed: uvodni, teoretsko opredjeljenje u vezi sa izborom Lagerkvistovog umjetnichkog izraza i krac'e predstavljanje onih djela koja ilustruju aktuelnost ratne tematike.

Pjesnik, dramatichar, prozni pisac, novinar, rodjen je 1891. u Vekshi (Vaexjoe), gdje je zavrshio gimnaziju. Pisao je u socijalistichkim chasopisima i novinama.¹ Prvu pjesmu objavio je 1908, u ”Motalskim vremenima”. Bili su to stihovi posvec'eni shvedskom pjesniku Heidenstamu² u povodu njegovog pedesetog rodjendana.

Nakon polozhenog studentskog ispita otputovao je u Upsalu da studira knjizhevnost i umjetnost; a nakon jedne godine prekinuo je studije, vjerovatno iz finansijskih razloga. Putovao je u Kopenhagen, susreo se sa danskim ekspresionizmom. U toku 1912. lichno se upoznao sa Grunewaldom i drugim modernistichkim shvedskim slikarima, a zatim je u proljec'e 1913. otputovao u Pariz da studira umjetnost. Nashao se u internacionalnoj umjetnichkoj sredini. Odushevljen je Pikasom.³ Tom prilikom upoznao se sa novim umjetnichkim izrazom i napisao programski spis u vezi sa opredjeljenjem za nachin umjetnichkog izrazhavanja.⁴

Pablo Ruiz Picasso: Gitara

Studirao je srednjovjekovnu umjetnost, indijsku i kinesku poeziju, posebno je bio odushevljen Tagorom.⁵ Prouchavao je modernu, ekspresionistichku dramatiku. To c'e ga kasnije dovesti do Strindberga, ”ekspresionistu prije ekspresionizma”⁶, dramatichara koji je u mladim godinama ostavio utisak na njega.

U vrijeme prvog svjetskog rata zhivio je najvishe u Kopenhagenu, odakle je poduzimao krac'a putovanja do Shtokholma, Pariza, Afrike.

Per Lagerkvist dobio je Nobelovu nagradu, 1951. godine.

Umro je 1974. U vremenu od 1912-1967. objavio je 41 djelo. Po ocjeni knjizhevne kritike, njegova najpoznatija djela su: roman Boedeln (Dzhelat), objavljen je 1933. (prvo od njegovih djela koje razmatra politichke probleme vremena na direktan nachin), Dvaergen (Patuljak), Barabbas (Baraba), Sibyllan (Sibila), Den knutna naeven (Stisnuta pesnica), Onda sagor (Sage o zlu), Den lyckliges vaeg (Sretni put), Pilgrim på havet (Hodochasnici na moru) i gotovo nezaobilazno: Motiv, iz 1914, djelo u kojem se prepoznaju i ideje iz njegovog estetichkog programa.

Opredjeljenje za izraz

Sadrzhaj Lagerkvistovih proznih i dramskih djela u funkciji je forme. On je umjetnik koji je tragao za izrazom. Priche iz nekog proshlog vremena situirane su u prostore Istoka ili Zapada, izbor te gradje ne predstavlja neku sasvim dosljednu istorijsku rekonstrukciju, pojedinosti su u sluzhbi misli i ideja koje su proistekle iz njegove savremenosti. Romani Dverg, Baraba, Sibila… ”govore” o dogadjajima koji su se ”desili” u nekoj istoriji, a kritichari ili chitaoci iz slika ili iz naznaka otkrivaju znachajni detalj koji upuc'uje na ratno, medjuratno ili poratno vrijeme. U tim kriznim situacijama otkrivaju se moral, svijest, sukobi izmedju ljudi, uzroci ljudskih patnji i stradanja i uspostavljaju se pitanja o porijeklu i o uzroku zla koje mahnita na svjetskim prostorima.

U prvom dijelu, ovdje, uspostavlja se veza sa Lagerkvistovim stvaralachkim traganjima, sa poetikom koju je izabrao i koju je slijedio u svojim ranim radovima. Rijech je o Lagerkvistovom opredjeljenju za kubizam i ekspresionizam – formi koja je nastala u sasvim odredjenom vremenu.

O susretu i prozhimanju umjetnosti – pisane i slikovne.

Kubizam se, prvo kao analitichki (1907-1913), a zatim kao sintetichki (1905-1906) najcheshc'e vezuje za Pikasa i Braka.

Pablo Pikaso (1881-1973) je rodjen u Malagi. Od 1904. nastanio se definitivno u Parizu. Nakon upoznavanja sa africhkim skulpturama u Etnografskom muzeju u Parizu, 1907, nastalo je njegovo popularno djelo Zhene iz Avinjona koja se smatra prvom kubistichkom slikom prije kubizma. Bila je to neobichna slika. Svaka figura na platnu sachinjena je od razlichitih dijelova. Prirodni oblici deformisani su i geometrizirani. Na slici neka zhena u pokretu prema sobi pomiche zavjesu; njeno lice je deformisano u psec'u glavu, podijeljeno je u zeleno-crvenom shatiranju, a tijelo je predstavljeno u nespojivim dijelovima. Jedna zhena stoji sasvim nepokretno, sa licem koje je okamenjeno u masku… ”Les Demoiselles d Avignon”…

Teoretski i psiholoshki posmatrano u ”angstpregede perioder blir kunsten abstrakt og fremmedgjoerende, men med et fortrolig forhold til virkeligheten blir den derimot realistisk og naturnaer.”⁷

Kubizam i ekspresionizam preuzeli su jake impulse iz primitivnih poezija i umjetnosti i iz istochnjachkih kultura: jednostavnost ujedinjenu sa monumentalnoshc'u i neprirodni odnos prema stvarnosti.

Lagerkvistova knjiga ”Umjetnost rijechi i umjetnost slike” nastala je pod utjecajem programskog spisa koji je izdao Gijom Apoliner (Guillaume Apollinaire) .

(Apolinerov programski spis⁸ popularizovao je kubizam kao novu umjetnichku formu i inspirisao Lagerkvista, tada je imao tek 21 godinu, da napishe manifest koji je objavljen u novembru 1913.)⁹

Lagerkvistovo djelo: ”Ordkonst och bildkonst” – Umjetnost rijechi i umjetnost slike – govori o klasichnoj i primitivnoj poeziji do modernih umjetnichkih izrazhajnih formi. To je programski spis i prvi modernistichki program koji je predstavljen u Shvedskoj. U toku analize odnosa izmedju razlichitih pravaca, pisac se posebno zadrzhava na usporedjivanju kubizma i ekspresionizma.

”Kubista je arhitekt. On gradi sliku chvrsto i doslijedno, na sigurnoj osnovi i s ciljem odredjenog efekta… Kao arhitekta mora istovremeno biti pazhljiv sa detaljem i podrediti ga cjelini, nikada izgubiti smisao za pojedinachno u monumentalnom na svom misaonom putu i prije svega nikada zaboraviti cilj izgradnje: onaj problem koji stilizuje i koji rjeshava.

Konstruktivni princip doprinosi snazi djela i postizanju ljepote o nadmoc'i patnje koja lezhi u karakteru vremena.”

Kubizam je prema Lagerkvistu nosilac najbogatijih i najplodnijih ideja: kubista zheli ono shto ekspresionista ne zheli: postaviti gledaoca u poziciju dubokog posmatranja, prisiliti ga na ozbiljnu refleksiju. On – umjetnik, odustaje od svakog pokushaja zadovoljstva, uzhivanja; vishe voli da djeluje nesimpatichno i nerazumljivo i izjavljuje otvoreno da publika nema pravo da raspravlja o umjetnichkom rezultatu, a da pri tome nije osjetila neshto od onog razmishljanja koje je umjetnik ostvario u svom djelu.

”Sa ekspresionizmom su umjetnici uchili da izraze svoja subjektivna osjec'anja prema prirodi. Prvi put je rijech upotrijebljena 1911. kad je jedna grupa francuskih slikara predstavila svoja djela u Berlinu. Iako su imena kao Vincent van Gogh, Paul Gauguin (Gogen) i Edvard Munch (Munk povezuju sa stilom, ekspresionizam je postao pravac povezan za period do prvog svjetskog rata. Neke od najpoznatijih umjetnichkih grupa su: ”Die Bruecke” (”Most”) u Drezdenu, ”Blaue Reiter” (”Plavi jahach”) u Minhenu i ”Die Pathetiker” (”Patetichari”) u Berlinu. Ekspresionizam se javio kao groznica i trajao sve do 1937, kad su nacisti javno osudili modernu umjetnost”¹⁰

Ekspresionista, prema Lagerkvistu, ”hvata” atmosferu na platnu, harmoniju boja, da bi pokazao utiske lijepog. On vrshi selekciju, pojednostavljuje stvarnost, on treba da bude virtuoz za nagovjeshtaje, za tragove, za aluzije koje chitaocu ili gledaocu dopushtaju da pretpostavi vishe nego shto zna. Ekspresionista ne zheli pustiti chitaoca (gledaoca) da utone u razmishljanja i dubokoumne refleksije, on zheli postic'i letimichnost.

Henrik Soerensen: Paer Lagerkvist, ulje, 1922.

Lagerkvist postavlja u sredishte problem stvaralashtva – pitanje o formi umjetnichkog djela – te ga i kubizam i ekspresionizam interesuju prvenstveno sa gledishta nachina na koji se djela ostvaruju. Izmedju ostalog napominje:

”Moderno slikarstvo je prozheto zheljom da postigne chistu umjetnost, da stvori apsolutne vrijednosti umjetnichke ljepote. Kao i ekspresionista, i kubista zheli odstraniti sve suvishne elemente koji se ne uklapaju u njegov umjetnichki sadrzhaj (ili zamisao), udaljiti sve ono shto djeluje narushavajuc'e shto ometa kompoziciju i umjetnichku fantaziju.”

Lagerkvist istiche da kubizam ponekad smatraju inzhenjerskom umjetnoshc'u, ochigledno iz razloga geometrijskog izgleda, kao shto studije o pojedinim djelima chesto iznose. Moderno slikarstvo prozheto je zheljom za postizanjem chiste umjetnosti. Futuristi predstavljaju upadljiv izuzetak, ne naglashavaju prije svega ono umjetnichko, zhele neshto vishe od toga, jedan tendenciozni sadrzhaj; josh ne egzistira neka futuristichka slika od znachaja, no futuristichka poezija i pored navedenog vrijedna je pazhnje. Jedan hljeb chiji shnit odgovara polozhaju stola, chinija sa voc'em, jedna sholja okrenuta naopako… sve prirodni geometrijski oblici. On istiche da je kubizam izraz koji prodire u srzh stvari: jasna misao uz podrshku poznatih fakata konstituishe rezultat. U oblikovanju motiva znachajnu ulogu imaju izbor boja, mirovanje ili kretanje.

– Biblija, Avesta, Koran, kineski i japanski nachini razmishljanja kroz hiljade godina,

– asirsko-babilonska knjizhevnost, islandske sage, mitoloshke pjesme, molitve, stari egipatski poetski svijet, himne, tuzhbalice, indijski umjetnichki svijet (najbogatiji izvor) – vrve od pogleda koji kazuju kako izgleda umjetnost. Veda – knjizhevnost, epos, drama, struktura djela, to su i obavjeshtenja i poduchavanja.

Prvi utjecaji ekspresionizma i kubizma osjec'aju se u Lagerkvistovom djelu, u noveli ”Armond” i zbirci ”Tjeskoba”, sa motivima deformisanog pejzazha. Mnogi smatraju da ”Posljednji chovjek” predstavlja pochetak Lagerkvistove ekspresionistichke dramatike. Najvec'i utjecaj osjec'a se u ”Kaosu”, knjizi koja je objavljena 1919, i koja sadrzhi i poeziju i prozu.

”Kaos” se sastoji iz tri cjeline. Prva je: ”Himlens hemlighet” – Nebeska tajna ”najekspresionistichkija” Lagerkvistova drama izvedena 1921. u ”Intimnom pozorishtu”. Porede je sa Beketovim Godoom.

Kad se zavjesa podigne, na sceni se vidi dio-detalj zemaljske kugle koja je obasjana odozgo, iritirajuc'om svjetloshc'u koja ”belyser skarpt det synliga avsnittet av klotet”¹¹. Ekspresionistichki dozhivljaj zemlje i ljudskog zhivota. Na vrhu je neki chovjek koji zhaga drva. Mnogo nizhe sjedi neka djevojka sa uznemirenim ochima, raspushtenom kosom i gitarom u krilu. Ona trazhi neku zhicu koju ne mozhe nac'i. Neki patuljak sa kratkim nogama… Neki chovjek u trikou pokushava da odsijeche lutkinu glavu. Desno sjedi zhena sa zlobnim osmjehom na bezubim usnama i chisti svoje nozhne prste, a dalje chovjek sa shtakama i neki drugi sa naocharima. Taj drugi ”izgovara neshto za sebe”. Svi su obuzeti svojom vlastitom usamljenoshc'u.

Razocharana djevojka uzvikuje: ”Nema nichega! Nema nichega!”, a patuljak ponavlja to isto uz pratnju muzike.

Djevojka je u potrazi za zlatnom strunom, kad bi je nashla, nastala bi radost na zemlji, drvec'e i biljke bi cvjetali, ptice bi pjevale i svi bi bili sretni. Pojavljuje se glavna lichnost, ”naivni momak”, on izgleda kao da je zalutao u taj svijet:

”Doshao sam do pogreshne zemlje!”, kazhe on i zachudjen postavlja pitanje o smislu takvog postojanja.

On sjeda uz djevojku i drzhi je za ruku, a u tom trenutku nastaju: tonovi s neba, cvijec'e, ljudska srec'a.

Nakon momkovog odlaska, sve je kao i prije.

– Den fordringsfulla gasten – (Neskromni gost):

Jag soeker meningen! Jag soeker meningen! Herregud, får jag bara en gång veta vad som menas med det hela, så skall jag nog också gripa mig an. Jag soeker meningen!¹²

Neki chovjek dolazi u posjetu hotelu, hoda okolo i postavlja pitanje o smislu zhivota. Dolazi i do direktora – ne dobija zadovoljavajuc'i odgovor. ”A bez smisla, bez nekog zadatka koji c'e obavljati za dobrobit ljudsku, chovjek ne mozhe zhivjeti.”¹³

Slika nekih chudnih prilika, raznih predmeta i nemotivisanih postupaka. Besmislene figure prenose predmete, umjetnici boje zidove i plafone, stolari uklanjaju pod i postavljaju novi panel, brutalni tipovi vrzmaju se okolo…, ”vidi se” neki namjeshtaj, nabacan; chuje se, kucanje eksera, neko kovanje osjeti se miris boja, shtuka, cementa.

Och ett skrik och skral som i helvete…¹⁴ Krik i pucanja…

U vezi sa tim i zapazhanje:

”Guernica” – Pikasova slika, predstavljena je u Oslu, 1938. Monumentalna zidna slika je opis ratnog terora i patnje. Nastala je kad je Pikaso chuo o bombardovanju baskijskog grada, 26. aprila, 1937. Slika je simbol shpanskog gradjanskog rata –destruktivnih snaga koje prijete ljudskom zhivotu i civilizaciji. Motiv iz Lagerkvistovog Kaosa poredi se sa Pikasovom slikom. I obratno: oni koji su vidjeli Pikasove kubistichke bokale, mogli su ih otkriti kao motiv iz ”Kaosa” u prikazu dijelova koji se ne mogu sastaviti u cjelovitu sliku.

Lirske pjesme u stihu i prozi, trec'i dio ”Kaosa”, otkrivaju svjetliju atmosferu, u kojoj je osnovni ton – ljubav.

(nastavak u sljedec'em broju)

____________________

¹ Kao chetrnaestogodishnjak objavio je chlanak pod pseudonimom, sa naslovom: Nekoliko rijechi o shkolskim danima u Vekshi. U gimnazijskim godinama (od 1906-1913) napisao je niz socijalistichkih borbenih stihova, pod razlichitim pseudonimima.
² Nobelova nagrada za knjizhevnost, 1916. Verner von Heidenseam (1859-1940).
³ Pablo Ruiz Picasso, rodjen u Malagi, 25. oktobra 1881. Od 1904. nastanio se definitivno u Parizu.
⁴ Prilog: ”Gitara”, 1913. dekorativni papir, kolazh. Stranice novina, tapete, obojen papir montiran na stalak. Izabrala sam ovu sliku sa starim novinama i iskinutim tapetama koja me asocira na ostatke rushevina ili na dijelove povadjene sa otpada. Slika se Chuva u Njujorku, u Muzeju moderne umjetnosti.
⁵ Rabindranath Tagore (1861-1941), indijski pjesnik, rodjen u Kalkuti, dobitnik Nobelove nagrade za 1913.
⁶ Opshirniji uvod o Lagerkvistovom zhivotu daje Fearnley Ragnhild u knjizi: Paer Lagerkvist, Oslo, 1950. Navod: s. 22.
⁷ ”… u periodima prozhetim tjeskobom, umjetnost postaje apstraktna i otudjena, ali sa nekom upravljenoshc'u prema stvarnosti. Postala je time realistichka i bliska prirodnom.” Bredeli, Borghild: Angst og kamuflasje, Snoefugl Forlag, 1992, s. 29.
⁸ Apollinaire, Guillaume: ”Les peintres cubistes”.
⁹ Apoliner je pisao i umjetnichke prikaze za novine i bio jedan od prvih koji su pridonijeli popularnosti Pikasovih slika. Pikaso se upoznao sa Apolinerom 1904. Uz pomoc' Apolinera, susreo je Pikaso i Zhorzha Braka koji je ubrzo postao njegov saradnik u razvoju kubizma.
¹⁰ Behr, Shulamith: Ekspressionismens oprindelse. ”Porijeklo ekspresionizma” Danski prijevod: Tornben Christensen, Forlaget Soeren Fogtdal, Koebenhavn, 2000.
¹¹ ”koja snazhno obasjava vidljivi dio zemlje”.
¹² ”Ja trazhim smisao! Ja trazhim smisao! Bozhe, kad bih barem jedamput spoznao kakav je smisao svega toga, pridruzhio bih se i ja. Ja trazhim smisao!”
¹³ ”Den fordringsfulla gaesten”.
¹⁴ ”Jedan krik i prasak kao u paklu…”

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2006-08-02