|
”Aleksandar Veliki i Tito su osvajali svijet, ali ne da bi ga sebichno za sebe zadrzhali vec' da bi ga ljubavlju i mjeshavinom kultura ujedinili”.
Andre Malro
|
|
Ovih dana dobavio sam izvanrednu knjigu u izdanju ”Mladinske knjige” iz Ljubljane u kojoj su veoma ilustrativno, decidno i uz brojne struchne propratne komentare i biljeshke prikazane sve originalnosti i zachudjujuc'e ovozemaljske geografske pojave kakve su visoke, gorostasne planine, okeani, mora, jezera, rijeke, ledenjaci, prashume i pustinje; sve ono chime je od jednog do drugog pola ispunjena nasha planeta. Knjiga vrijedna svake pazhnje shto bih je preporuchio svakom ko iole zheli da sazna ono shto se tiche geografije i njenih brojnih resursa.
Ipak, prochitavshi je i razgledavshi, ostao sam i ne malo zachudjen da njeni izdavachi nisu nashli za vrijedno, te i buduc'i da o tome i malo znaju i zhele saznati, da prikazhu josh i jedan nash prirodni fenomen o kome, osim najblizhih mu susjeda Mostaraca i josh ponekog u nashoj zemlji malo ko zna. Rijech je o chudesnom izvoru rijeke Bune koja izvire u mjestu zvanom Blagaj, blizu Mostara – ne, to je uobichajen izraz, vec' gdje ona izbija bujna, ledena i bistra, te na svom vrlo kratkom putu od kojih petnaestak kilometara teche zhustro do svog ulijevanja u Neretvu. I dok sam nekad zhivio i radio u Mostaru, gradu koji me je i sam svojom osobitom pitoresknoshc'u i na druge nachine ocharavao, ja sam chesto i rado odlazio u Blagaj da tamo uz divnu ribu pastrmku, te slatke i sochne lopindzhe i treshnje i uvijek ocharan Bunom ponajprije i njenim chudesnim izvorishtem iz duboke i stravichne pec'ine pri dnu ogromne gromade stijena uzhivam. I nije stoga ni chudno da i brojni turisti pretezhno iz nashih krajeva rado tu i chesto zalaze da to razgledaju i da prema lijepom obichaju obavezno bace pokoju paru kao zavjet za svoje ljudske zhelje; bash kao i ja koji sam se nagledao mnogih chuda u svijetu, ali nigdje takvog koje trazhi da ga i ovim napisom prikazhem.
|
Blagaj
|
|
I ne samo taj njen bujni, fantastichni izlazak iz dubine Zemlje vec' i sve ostalo shto se nje tiche zahtijeva da se o njoj govori. O njenom najprije kratkom, bujnom i zhustrom toku – bash kakav je uobichajeno i zhivot velikih lirskih pjesnika koji je i isto tako kratak, komprimiran te malo zhive a puno daju; moj bliski rodjak Branko Radichevic', Mostarac Shantic', beogradski Ilic'i, Njegosh, pa Jesenjin, Pushkin i Ljermontov, Hajne, te tako i Buna (chudnog li joj i zagonetnog imena), shto upravo i tim svojim kratkim a burnim tokom i trajanjem pod Suncem ubrzo biva apsorbovana moc'nom Neretvom kako bi se iza toga sjedinila i sa Jadranom i Sredozemnim morem ostavljajuc'i nas da o njenoj chudesnoj pojavi – a kakav je i sveukupno nash ljudski zhivot – povazdan uzaludno snovidimo, te i da samo u ponekom trenutku poneshto nasluc'ujemo a sve svodec'i jedino na pomisao da to ne mozhe biti i postojec'e samo od sebe a bez da NEKO od svega najmoc'niji nije to samo besmisleno stvorio. Bash kako je stvorio i druga brojna chuda, milijarde josh i drugih svjetova, te uz nabrojana druga bic'a i svjetove i chovjeka davshi mu i organe da njima poneshto od svega tog nemjerljivog razaznaje…
Te da, eto, i ta rijechica o kojoj ovako reminisciramo ima neki osim prirodno mehanichki josh i dublji simbolichki znachaj za sav zhivot uopshte, te i za grad chiji je bliski susjed, grad nazvan po mostovima, a shto opet znachi ne samo po tome shto spaja obale vec' i sve shto na njima zhivi.
I otkuda josh u tome chudnom gradu shto ga u dugim ljetnjim i jesenjskim danima natkriljuje blistavo Sunce i azurno nebo a razgaljuje mediteranska klima, da se zachinje i dozrijeva mnoshtvo sochnih plodova a u dushama njegovih brojnih umjetnika shto ne samo u svom bioloshkom trajanju vec' i nakon njega ostaju da traju aktivno?
Mostar! Fenomen medju gradovima, stamen, chvrst, starinski ali i nikad takav da ishchezne vec' uvijek proniknut duboko sveukupnom zheljom za trajanjem; bash kao i burni vjetrovi shto chesto zhestoko zaduvaju ali ne da sve unishte vec' da oduvaju ono shto se nakupi chesto nebrigom onih koji se ne mogu i podichiti imenom gradjana vjechnog grada.
|
|
Zadnja izmjena: 2006-06-25
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|