|
Okupljeni predstavnici struke, njih 24, svoja izlaganja usmjeravali su kroz život i djelo ovog vrsnog istraživača, po nedavno iskazanoj ocjeni – pravog bosanskog Šlimana (Dubravko Lovrenović), najvećeg arheologa na medievalnom polju u Bosni i Hercegovini, istaknuto prepoznatljivog po iskopavanjima i istraživanjima Bobovca i Kraljeve Sutjeske, stolnih mjesta bosanskih vladara. Prvog dana svoje teme izložili su Tomislav Anđelić, brat Pave Anđelića (Životni put Pave Anđelića), te saradnici i kolege Veljko Paškvalin (Sjećanje na dr. Pavu Anđelića kao suradnika u arheološkim radovima na terenu), Anđelko Zelenika (Moja suradnja s Pavom Anđelićem) i Lidija Fekeža (Doprinos Pave Anđelića na polju arheologije). Višestran interes Anđelića pregledno su predstavili Emir Filipović (Pavao Anđelić i bosanska srednjovjekovna heraldika), Elma Hašimbegović (Kulturološki koncept bosanskog srednjovjekovlja u djelu Pave Anđelića), Amir Kliko (Teritorijalno-politička organizacija srednjovjekovne Bosne u djelu Pave Anđelića), Milko Brković (Bosansko-humske srednjovjekovne isprave i Pavao Anđelić) i Judith Rasson (Pavo Anđelić u kontekstu europske arheologije). Kroz prizmu Anđelićevih pristupa, ali i širih tematskih okvira koje pruža bosansko srednjovjekovlje svoja izlaganja dali su i Ivo Goldstein (Zemljica ”Bosna” u DAI Konstantina VII. Porfirogeneta), Ante Škegro (Bestoenska i Bosanska biskupija), Darko Karačić (Bosna: naselje i/ili teritorijalno-administrativna jedinica), Srećko Džaja (Dobri Bošnjani), Dubravko Lovrenović (Bošnjačka recepcija bosanskog srednjovjekovlja – geneza bogumilskog mita), Dejan Zadro (Grob Tvrtka I. Kotromanića u crkvi sv. Nikole u Milima), Leonard Valenta (Vesela Straža no političkim i trgovačkim raskrižjima bosanskog srednjovjekovlja), Jozef Laszlovsky (Višegrad (ugarski) i Bobovac) i Esad Kurtović (Neke dileme o vojvodskoj tituli u srednjovjekovnoj Bosni).
Drugog dana naučnog skupa svoje teme izlagali su Darko Periša (Fra Kruno Misilo i njegov rad na polju arheologije), Miroslav Barun (Bosansko srednjovjekovlje u opusu K. Draganovića), Ljiljana Ševo (Motiv kola na reljefima stećaka – ikonografika i stilska razmatranja), Mirsad Sijarić (Heraldički elementi na prikazima oružja na kraljevskim nadgrobnim pločama sa Bobovca), Željko Ivanković (Bosansko srednjovjekovlje u narodnoj predaji) i Enver Kazaz (Bosansko srednjovjekovlje i Mak Dizdar). Međunarodni naučni skup posvećen dr. Pavi Anđeliću završio je svoj dvodnevni rad posjetom Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci, Grgurevu i Arnautovićima (Mile) kod Visokog.
Pored opravdanog polazišta, posvećenosti naučnog skupa istinskom predstavniku struke i dobre organiziranosti koju je ponudio organizator na čelu sa prof. dr. Markom Karamatićem, ovo naučno i stručno sastajanje obilježeno je i nizom pratećih karakteristika koje i ne pripadaju samo generalnim obilježjima savremenih sastajanja. Dakle, uobičajeno, zapaženi pristupi dati su od strane iskusnih medievalista; izazvane i vođene diskusije ipak nisu i neće biti autorizirane a ponajviše stoga što cjelina radova nije bila izlagana pa su one već u polazištu ostajale nepotpune i nedorečene; impresivni pristupi dati su od strane uvaženih gostiju iz Mađarske koji su opravdali ulogu zapadnoevropskih mjerila naučne vrijednosti; po prikazanom rezultati skupa mogu se očekivati u zavidnoj obradi putem predviđenog zbornika radova, naročito ukoliko budu prezentirani prateći prilozi koji su predstavljani; po broju učesnika i njihovoj specijaliziranoj tematskoj raznovrsnosti skup je mogao biti i dva puta obimniji a da se ni tada ne očekuje da svi segmenti Anđelićevog djela i interesa autora ne budu ispunjeni itd., no, izdvojit ćemo i neuobičajeno, da se jedna od glavnih karakteristika skupa ogleda i u brojnom učešću mladih istraživača, nadolazećih stručnjaka i naučnih radnika iz Sarajeva i Zagreba, među kojima studenata historije, postdiplomaca i doktoranata. Ovoj hrabroj postavci organizatora mladi autori ponudili su zapažena i skladno sročena izlaganja, bez opterećenog poriva u nepotrebnom dokazivanju radi dokazivanja, već pozitivno zavidno, odajući u potpunosti izraz odgovornog pristupa pred ponuđenim tematskim okvirima povezanim za Pavu Anđelića, istinskog predstavnika svoje struke.
Lik i djelo istaknutog arheologa i historičara dr. Pave Anđelića ovim naučnim skupom dobio je zaslužen pečat nasljeđa, a putem budućeg zbornika radova može se očekivati i značajniji odjek i poticaj u daljem radu kod šireg kruga predstavnika struke.
|