|
Malo statistike u obliku fakata da bi se bolje ”razumio” jubilej – prvih deset godina Bosanske pošte. U faktima se kaže:
- Bosanska pošta je utemeljena u norveškom gradiću Mysen, pored Osla, u avgustu 1995. uz pomoć norveške vlade koja je, preko svog nadležnog ministarstva, odobrila početna sredstva za jednogodišnji projekat
- Prvi broj izašao je u septembru 1995., na 24 strane, od kojih su četiri bile u koloru. Štampan je u Indre Smaalenene Trykkeriet.
- Tiraž prvog broja bio je 2.000 primjeraka i dijeljen je besplatno prema adresama koje je redakcija dobila od UDI-a.
- U prvom broju pisali su slijedeći autori (prema plasmanu u listu – od prve do posljednje strane): Gunnar Berge, ministar u norveškoj vladi, Dževad Tašić, Haris Kulenović, Mehmed Husić, Kemal Kurspahić, Mirko Šagolj, Vesna Čengić, Trond Degnes, Danial Tašić, Predrag Karišik, Anes Čustović, Nedim Bravo, Halid Rifatbegović, Fazlija Hebibović, Milan Anđelić, Gair Normann, Jagoda Bilić, Miroslav Prstojević, Uzeir Bukvić, Jasmina Mulalić i Hænning Sætra, prevode je napravila Inger Repaja.
- U toku jedne godine tekstove u Bosanskoj pošti potpiše oko 300 novinara, književnika, pjesnika, djece, mladića i djevojaka i naravno čitalaca koji su i najvažniji dopisnici iz svih većih i manjih mjesta od sjevernog pola do juga Danske.
- Od 1. avgusta 1996. godine Bosanska pošta izlazi redovno svakog drugog petka.
- U junu 1998. štampan je prvi broj posebnog izdanja za nas Bosance u Švedskoj, uz pomoć švedskih vlasti koje su odobrile sredstva za jednogodišnji projekat.
- U septembru 1999. kreće izdanje za Dansku. Na taj način Bosanska pošta postaje jedini projekat ove vrste koji se realizira u tri Skandinavske zemlje. Danas je Bosanska pošta, zahvaljujući velikoj familiji pretplatnika i ne manje bitno – oglašivača, list koji se uglavnom samofinansira. Bosanska pošta je daleko najčitaniji od svih listova iz Bosne i Hercegovine i prostora bivše Jugoslavije koji se mogu kupiti u skandinavskim zemljama.
U posebnom dodatku, a u sklopu redovnog broja Bosanske pošte, dodatku koji nosi naslov Jubilej, pored uvodnika Prvi broj Dževada Tašića, svoja sjećanja na same početke Pošte donose i Kemal Kurspahić, Mirko Šagolj, Tora Herud, Haris Kulenović, Mehmed Husić, Uzeir Bukvić i drugi. Pored tekstova o sjećanju na prvi broj Bosanske pošte, objavljena su imena, u znak zahvalnosti svima koji su u ovih (minulih, prvih) deset (10) bili s nama, odnosno Bosanskom poštom. Inače, dodatak Jubilej štampan je da 12 stranica.
I na kraju, možda je najbolje da se još jednom ”okrenemo” riječima i mislima odgovornog urednika Bosanske pošte Dževada Tašića koji u svom uvodniku Desetljeće zapisa i ovo:
”Deset godina je prošlo od izlaženja prvog broja Bosanske pošte. Pokušali smo u ovom broju podsjetiti na to kako smo započinjali, kroz šta smo prolazili… Pokušali smo se prisjetiti i zahvaliti svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli da se naš list održi i postane što jeste… Pokušali smo da nikog ne izostavimo, a ipak će se zasigurno dogoditi da smo nehotično preskočili neko ime ili da nismo pomenuli nečiju zaslugu koju je neizostavno trebalo pomenuti. Izvinjavamo se unaprijed i molimo da se shvati da to nije bilo iz loše namjere…
Naše je zadovoljstvo, naravno, ogromno što je Bosanska pošta dočekala deseti rođendan i što je danas najčitaniji list među ljudima u Skandinaviji. Ali, zadovoljstvo mora biti još veće, kada se pogleda koliko i kakvih se ljudi okupilo i dalje okuplja oko nje. Oko tri stotine nas potpisuje svoj prilog na ovim stranicama svake godine. Bio je od prvog dana cilj da Bosanska pošta bude list koji će nam pomoći i na svaki način koristiti u onim teškim izbjegličkim godinama, kad nam je dobra i tačna informacija nedostajala kao u ratu struja ili voda. Ali htjeli smo da to bude i list koji će se sa zadovoljstvom čitati, koji neće ničim sekirati i uznemiravati svijet koji se jada nakupio dovoljno za makar tri života.
To su nam ciljevi i danas.
Htjeli smo da imamo nešto što će nas okupljati na jedan normalan način, iz potrebe i iz zadovoljstva, a ne zbog politike, zbog imena koje nosimo ili religije kojoj pripadamo ili ne pripadamo.
Htjeli smo da napravimo nešto što će ljudi u ovom stranom svijetu osjećati i prihvatiti kao svoje.
Ako brojke onih koji svakog drugog petka primaju Bosansku poštu i broj imena koji se u njoj potpisuju mogu da izmjere nešto, onda mogu da budu mjera koliko smo u tome uspjeli.
Bosanska pošta je postala gotovo član porodice najvećeg broja naših bosanskih familija i nešto oko čega se okuplja najveći dio naše povelike bosanske familije u Skandinaviji.
To nije kompliment samo redakciji. To je kompliment svima nama.”
Ali, dragi i uvaženi sadašnji i budući čitaoci i saradnici Bosanske pošte, ipak se moramo složiti u jednoj stvari: odgovorni urednik, gospodin Dževad Tašić je srce, mozak i duša – Bosanske pošte. Zar ne!!!
|