|
Shto je prostor?
Sa mojim uchenicima, starim negdje oko dvanaest godina, sam o pojmu prostor razgovarala na shto vishe razlichitih nachina. Spontano su i sami otkrivali srzh i dimenzije tog izraza, koji oznachava neshto nematerijalno, ogranicheno ili neogranicheno, gdje se tijela nalaze ili krec'u. Koliko je prostor vazhan mozhemo temeljiti time shto drzhave imaju chak i ministarstva za okolinu i prostor. Sve se svelo na neku igru od koje smo se neshto nauchili a na kraju i izradili vishe radova.
Chime ga ogranichiti?
Pocheli smo sat sa obichnim pitanjem, shto je veliko, vec'e i shto najvec'e. Sa odgovorima smo se zadrzhali na zgradama, neboderima, sve dok se djeca nisu sjetila svemira. Postavila sam im pitanje koliko je velik svemir. Odgovorili su mi da je to beskonachan prostor. Preshli smo na primjer prostora, koji je ogranichen sa najmanje jednom tachkom. Naveli smo razdaljinu izmedju Zemlje i Mjeseca.
Prostor smo ogranichili jednom linijom tako, da smo olovkom, po sredini shkolske klupe u kojoj sjede po dva uchenika, povukli crtu. Tako smo ga razdijelili na tvoj i moj prostor. Zashto policija ponekad vishe metara ogradi prostor? I prostor za parkiranje automobila mora biti obezbjedjen i chuvan. Kako nastaje unutrashnji prostor. Treba ga ogranichiti zidovima, podom ili stropom. Sa vishe povrshina ogranichen prostor su uchenici najbolje poznali. Soba, kuc'a, blok, kutija, ormar, gradski zidovi, i josh mnogo toga su znali nabrojiti.
|
Kuc'a, rad uchenika Osnovne shkole Bezhigrad
|
|
Kao krajnje ogranichen, spoznali smo zatvoren prostor (zatvor, samica, zatvoreni odjel u bolnici).
Koliko razlichitih prostora imamo?
Kod navodjenja primjera pitala sam moje shestoshkolce i o strahu pred otvorenim ili zatvorenim prostorom (klaustrofobija, ksenofobija). Neki su mi svoj strah dobro prikazali. Mnogoshta su znali o zrachnom prostoru, o prometu na nebu, o primjerima nesrec'a raketa i aviona. Ne smijemo zaboraviti ni na morski prostor i to ko zhivi u njemu i od njega. Da ne zadjemo na kakve politichke prepire treba znati, da svatko ima svoj prostor pod suncem, svoj zhivotni prostor. Vec' smo svashta nabrojili kad smo se zajedno prisjetili da neki ljudi imaju ili trebaju svoj manevarski prostor. Mnogi novi izrazi mijeshali su se sa starim i poznatim. Nismo zaboravili da se prostor mozhe nekome ustupiti (u autobusu), a u kinu ili kazalishtu mozhesh ga osigurati, rezervirati. Dechki su znali odgovoriti i na pitanje shta je kazneni prostor kod nogometne utakmice: dodje nam 16,5 m lijevo i desno od gola u igralishte. A u rukometu vratarev prostor je ”shest” metara u kojem vratar smije intervenirati i rukom, i u kojem se prekrshaji kazhnjavaju. Kad se trchi tu je startni i ciljni prostor.
Djevojchice su vec' chule za prostor u stroju, ali su ih dechki dopunili u poznavanju prostora motora (kubici).
Josh su mozgali, takmichili se, ko bi josh neshto imenovao, shto josh nismo spomenuli, pa su nabrajali sve od zgrada, zrachnih jastuka, podzemnih rovova, tunela… koji prostor je susjedni, boravishni, osiguran prostor, prostor za objed, dnevni prostor, toaletni, WC ... novouredjeni prostor, radni, pogodan, prostor na serveru, virtualni prostor, poslovni, turistichki i kulturni prostor, prostor za opushtanje, spremishni prostor, mozhe biti odgovarajuc'i ili zahtijeva rekonstrukciju. Sajmovi su prostor gdje se susrec'u ponuda i potrazhnja iz podruchja koju sajam pokriva. Tamo je izlagachki prostor. Podsjetila sam ih, da prostora mozhe i nestati, kao na primjer u svesci, na razglednici, u prtljazhniku vozila i prostom oku nevidljivi prostor (medjuc'elijski, mikro prostor).
Kao poluotvoren prostor naveli smo zidom, povrshinom ogranichen prostor: balkon, terasa, autobusna stanica, kupalishte, parkiralishte, igralishte…
|
Kishobran, rad uchenika Osnovne shkole Bezhigrad
|
|
Koliko prostor ima dimenzija?
Preko pojma do stvarnosti pitali smo se ko planira prostor i koliko zapravo ima dimenzija. Teshko je to odgovoriti, chak da i netko zna odgovor nije ga lako utemeljiti.
Za arhitektu to su tri, a tko zna da li bi to Einsteinu bilo dovoljno. On kazhe da se prostor ukrivi, razapre, rastegne. Nek to kod fizike obradjuju. Kako nastaje unutrashnji prostor. Treba ga ogranichiti zidovima, podom ili stropom.
Zashto je prostor dragocjen?
Ljudi ponekad odlaze u nenaseljene krajeve i trazhe nenaseljen prostor, jer im ne odgovara prijashnji prostor. Ali tu se mozhe i pogrijeshiti: netko vec' zauzima prostor.
Ugrozheni prostor je prostor u kojem se mozhe ochekivati neka pojava ili je vec' prisutna. Ako prostor nije dovoljno zrachan, prevelika koncentracija otpada u zraku mozhe kod osjetljivih ljudi prouzrokovati glavobolju ili alergiju kozhe, poduchili su i oni mene. Kazhu, uchili smo to kod biologije.
Da li je neki prostor primjeran za neku namjeru, zhivotnu situaciju pravilno je da odluchuju struchnjaci. Oni mjere zemljishta, fotografiraju, crtaju, uzimaju uzorke da bi na kraju dali neku sintezu. S prostorom se najvishe susrec'u urbanisti, prostorni arhitekti i arhitekti. Oni zbog razlichitih potreba chovjeka ulaze u prostor i zajednichke povrshine zemljishta, shumske povrshine, od ravnog do strmog terena, preoblikuju ga za razne namjene kao shto su parkovi, drvoredi, ulice (shiroke glavne ili uske poprjechne), trgovi svih moguc'ih oblika od ovalnih, okruglih, kvadratnih, otvorenih ili zatvorenih, shetalishta, staze i stvaraju urbanistichki prostor. Rijech ”urbs” je latinska i znachi ”grad”, zato pod tom rechenicom razumijemo planiranu gradnju naselja. Ponekad ona nastaju i neplanirano, pa nisu u skladu sa okolinom.
Kakav je bio nash zadatak?
Pojedini nisu poznavali sve te termine, razradu prostora u shushtini vodila sam na tabli. Zadatak uchenika je bio samostalan rad iz zhice, koji je predstavljao ogranichen prostor namijenjen igri i razonodi. Na chasu su tako nastali vrtuljci, ljuljachke, zrachni baloni, ljuljajuc'i konjic'i, tobogani i poshto je materijal bila zhica, dozvolila sam da uchenici stvaraju sa ”obaveznim naochalama na nosu”.
Mozhete se i vi odluchiti za isti motiv. Ako vam se ne svidja moj, tu su i razni projekti, kazalishne scenografije, neboderi, makete naselja, dom ili djechja soba. Zanimljivi su i radovi poluotvorenog prostora kupalishte s bazenima, svlachionicama, skakaonicama, lezhaljkama, kioskom za sladoled...
Anka Zuljan
likovni pedagog na Osnovnoj shkoli Bezhigrad
Ljubljana
* * *
Izjavljujem da je gornji chlanak moje autorsko djelo, nije prepis ili prevod tudjeg rada. Na slikama su radovi mojih uchenika. Izvinjavam se lektoru zbog greshaka u tekstu, koje su nastale zbog mog nedovoljnog poznavanja jezika. Za rad ne zhelim nikakav honorar, voljela bih samo izvod revije MOST sa objavom.
Pitam se, da li c'e se nac'i prostor u chasopisu za objavu.
Anka Zuljan
Cesta 24. junija 68
1000 Ljubljana
Slovenija
Telefon: + 386 1 561 1005
E-poshta: april@siol.net
|
|
Zadnja izmjena: 2005-06-08
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|