|
Što je prostor?
Sa mojim učenicima, starim negdje oko dvanaest godina, sam o pojmu prostor razgovarala na što više različitih načina. Spontano su i sami otkrivali srž i dimenzije tog izraza, koji označava nešto nematerijalno, ograničeno ili neograničeno, gdje se tijela nalaze ili kreću. Koliko je prostor važan možemo temeljiti time što države imaju čak i ministarstva za okolinu i prostor. Sve se svelo na neku igru od koje smo se nešto naučili a na kraju i izradili više radova.
Čime ga ograničiti?
Počeli smo sat sa običnim pitanjem, što je veliko, veće i što najveće. Sa odgovorima smo se zadržali na zgradama, neboderima, sve dok se djeca nisu sjetila svemira. Postavila sam im pitanje koliko je velik svemir. Odgovorili su mi da je to beskonačan prostor. Prešli smo na primjer prostora, koji je ograničen sa najmanje jednom tačkom. Naveli smo razdaljinu između Zemlje i Mjeseca.
Prostor smo ograničili jednom linijom tako, da smo olovkom, po sredini školske klupe u kojoj sjede po dva učenika, povukli crtu. Tako smo ga razdijelili na tvoj i moj prostor. Zašto policija ponekad više metara ogradi prostor? I prostor za parkiranje automobila mora biti obezbjeđen i čuvan. Kako nastaje unutrašnji prostor. Treba ga ograničiti zidovima, podom ili stropom. Sa više površina ograničen prostor su učenici najbolje poznali. Soba, kuća, blok, kutija, ormar, gradski zidovi, i još mnogo toga su znali nabrojiti.
|
Kuća, rad učenika Osnovne škole Bežigrad
|
|
Kao krajnje ograničen, spoznali smo zatvoren prostor (zatvor, samica, zatvoreni odjel u bolnici).
Koliko različitih prostora imamo?
Kod navođenja primjera pitala sam moje šestoškolce i o strahu pred otvorenim ili zatvorenim prostorom (klaustrofobija, ksenofobija). Neki su mi svoj strah dobro prikazali. Mnogošta su znali o zračnom prostoru, o prometu na nebu, o primjerima nesreća raketa i aviona. Ne smijemo zaboraviti ni na morski prostor i to ko živi u njemu i od njega. Da ne zađemo na kakve političke prepire treba znati, da svatko ima svoj prostor pod suncem, svoj životni prostor. Već smo svašta nabrojili kad smo se zajedno prisjetili da neki ljudi imaju ili trebaju svoj manevarski prostor. Mnogi novi izrazi miješali su se sa starim i poznatim. Nismo zaboravili da se prostor može nekome ustupiti (u autobusu), a u kinu ili kazalištu možeš ga osigurati, rezervirati. Dečki su znali odgovoriti i na pitanje šta je kazneni prostor kod nogometne utakmice: dođe nam 16,5 m lijevo i desno od gola u igralište. A u rukometu vratarev prostor je ”šest” metara u kojem vratar smije intervenirati i rukom, i u kojem se prekršaji kažnjavaju. Kad se trči tu je startni i ciljni prostor.
Djevojčice su već čule za prostor u stroju, ali su ih dečki dopunili u poznavanju prostora motora (kubici).
Još su mozgali, takmičili se, ko bi još nešto imenovao, što još nismo spomenuli, pa su nabrajali sve od zgrada, zračnih jastuka, podzemnih rovova, tunela… koji prostor je susjedni, boravišni, osiguran prostor, prostor za objed, dnevni prostor, toaletni, WC ... novouređeni prostor, radni, pogodan, prostor na serveru, virtualni prostor, poslovni, turistički i kulturni prostor, prostor za opuštanje, spremišni prostor, može biti odgovarajući ili zahtijeva rekonstrukciju. Sajmovi su prostor gdje se susreću ponuda i potražnja iz područja koju sajam pokriva. Tamo je izlagački prostor. Podsjetila sam ih, da prostora može i nestati, kao na primjer u svesci, na razglednici, u prtljažniku vozila i prostom oku nevidljivi prostor (međućelijski, mikro prostor).
Kao poluotvoren prostor naveli smo zidom, površinom ograničen prostor: balkon, terasa, autobusna stanica, kupalište, parkiralište, igralište…
|
Kišobran, rad učenika Osnovne škole Bežigrad
|
|
Koliko prostor ima dimenzija?
Preko pojma do stvarnosti pitali smo se ko planira prostor i koliko zapravo ima dimenzija. Teško je to odgovoriti, čak da i netko zna odgovor nije ga lako utemeljiti.
Za arhitektu to su tri, a tko zna da li bi to Einsteinu bilo dovoljno. On kaže da se prostor ukrivi, razapre, rastegne. Nek to kod fizike obrađuju. Kako nastaje unutrašnji prostor. Treba ga ograničiti zidovima, podom ili stropom.
Zašto je prostor dragocjen?
Ljudi ponekad odlaze u nenaseljene krajeve i traže nenaseljen prostor, jer im ne odgovara prijašnji prostor. Ali tu se može i pogriješiti: netko već zauzima prostor.
Ugroženi prostor je prostor u kojem se može očekivati neka pojava ili je već prisutna. Ako prostor nije dovoljno zračan, prevelika koncentracija otpada u zraku može kod osjetljivih ljudi prouzrokovati glavobolju ili alergiju kože, podučili su i oni mene. Kažu, učili smo to kod biologije.
Da li je neki prostor primjeran za neku namjeru, životnu situaciju pravilno je da odlučuju stručnjaci. Oni mjere zemljišta, fotografiraju, crtaju, uzimaju uzorke da bi na kraju dali neku sintezu. S prostorom se najviše susreću urbanisti, prostorni arhitekti i arhitekti. Oni zbog različitih potreba čovjeka ulaze u prostor i zajedničke površine zemljišta, šumske površine, od ravnog do strmog terena, preoblikuju ga za razne namjene kao što su parkovi, drvoredi, ulice (široke glavne ili uske poprječne), trgovi svih mogućih oblika od ovalnih, okruglih, kvadratnih, otvorenih ili zatvorenih, šetališta, staze i stvaraju urbanistički prostor. Riječ ”urbs” je latinska i znači ”grad”, zato pod tom rečenicom razumijemo planiranu gradnju naselja. Ponekad ona nastaju i neplanirano, pa nisu u skladu sa okolinom.
Kakav je bio naš zadatak?
Pojedini nisu poznavali sve te termine, razradu prostora u šuštini vodila sam na tabli. Zadatak učenika je bio samostalan rad iz žice, koji je predstavljao ograničen prostor namijenjen igri i razonodi. Na času su tako nastali vrtuljci, ljuljačke, zračni baloni, ljuljajući konjići, tobogani i pošto je materijal bila žica, dozvolila sam da učenici stvaraju sa ”obaveznim naočalama na nosu”.
Možete se i vi odlučiti za isti motiv. Ako vam se ne sviđa moj, tu su i razni projekti, kazališne scenografije, neboderi, makete naselja, dom ili dječja soba. Zanimljivi su i radovi poluotvorenog prostora kupalište s bazenima, svlačionicama, skakaonicama, ležaljkama, kioskom za sladoled...
Anka Zuljan
likovni pedagog na Osnovnoj školi Bežigrad
Ljubljana
* * *
Izjavljujem da je gornji članak moje autorsko djelo, nije prepis ili prevod tuđeg rada. Na slikama su radovi mojih učenika. Izvinjavam se lektoru zbog grešaka u tekstu, koje su nastale zbog mog nedovoljnog poznavanja jezika. Za rad ne želim nikakav honorar, voljela bih samo izvod revije MOST sa objavom.
Pitam se, da li će se naći prostor u časopisu za objavu.
Anka Zuljan
Cesta 24. junija 68
1000 Ljubljana
Slovenija
Telefon: + 386 1 561 1005
E-pošta: april@siol.net
|
|
Zadnja izmjena: 2005-06-08
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucaković · Sweden
|
|