|
Ovom izlozhbom shaljemo i humanu poruku za bolji i tolerantniji suzhivot na ovim prostorima i za ostvarenje umjetnichkog stvaralashtva koje ne poznaje podjele po politichkoj, etnichkoj i vjerskoj opredijeljenosti.
Takodjer odajemo zahvalnost i duzhno priznanje mnogobrojnim umjetnicima koji vishe nisu medju nama i potichemo mlade da na njihovim pozitivnim tradicijama, u duhu suvremenih stremljenja, stvaraju nova umjetnichka djela.
Mostar u novim drushtvenopolitichkim uvjetima austrougarske uprave-okupacije (1878.-1918.) postao je upravni, gospodarski i kulturni centar shire regije i privlachan za mnoge kulturne, umjetnichke i druge djelatnike koji su pocheli dolaziti iz centara dvojne monarhije Becha, Graca, Praga i Peshte.
Na osnovi sachuvanih izvora prva javna izlozhba organizirana je u Mostaru 1896. godine u knjizhari Radovic', tada poznatog Atanasa Bocaric'a, slikara i ikonopisca. Prema pouzdanim podatcima medju prvim slikarima u Mostaru na pochetku 20. stoljec'a spominje se ime Nikole Nardelija, suvremenika poznatog Vlahe Bukovca i slikarskog kolege na bechkoj umjetnichkoj shkoli, iza koga je ostao vec'i broj slika na platnu u Mostaru i Hvaru.
Medju prvim domac'im slikarima moderne likovne orijentacije rodjenih u Mostaru, shkolovanih u vec'im europskim centrima istiche se Branko Radulovic' koji 1907. g. izlazhe u Sarajevu s dvojicom svojih suvremenika. T. Shvrakic'em i P. Popovic'em. Na svom kratkom umjetnichkom putu on je stvarao pod snazhnim utjecajem francuskih impresionista.
 Tu je josh Milivoj Uzelac, jedan od korifeja hrvatskog i bosanskohercegovachkog slikarstva 20. stoljec'a. Vec'inu svog zhivotnog i umjetnichkog puta proveo je u Francuskoj i duzhe vremena pripadao parishkoj slikarskoj shkoli. Slichno je bilo takodjer i s Nedeljkom Gvozdenovic'em, dugogodishnjim predstavnikom beogradske slikarske shkole. Ovoj grupi starije generacije nashih poznatih slikara rodjenih u Mostaru pripadali su josh Vilko Sheferov i Petar Shain. Jedan od najznachajnijih i najpopularnijih slikara stare generacije koji je dugi niz desetljec'a zhivio i aktivno umjetnichki djelovao u Mostaru bio je Karlo Afan de Rivera.
Pored vec' navedenih likovnih umjetnika koji su djelovali u nashem gradu u periodu izmedju dva rata u mostarskoj gimnaziji sluzhbovali su ugledni profesori i likovni umjetnici: Antun Motika, Slavko Kopach, Antun Gojak, Mladen Vezha, Ljudevit Shestic'. Poshto je 11 godina aktivno djelovao u nashem gradu Motika je ostvario znachajan slikarski opus poznat pod nazivom ”Mostarska slikarska faza”, jedno od najznachajnijih umjetnichkih razdoblja ovog hrvatskog slikara.
Mladja generacija nashih likovnih umjetnika shkolovanih uglavnom u Zagrebu, Beogradu manje u Ljubljani a kasnije u Sarajevu koja je vec' stasala shezdesetih i sedamdesetih godina proshlog stoljec'a, medju mostarske umjetnike donosi nove ideje, umjetnichka stremljenja i vitalnost svojstvenu svim mladjim snagama koje trazhe i pronalaze svoje mjesto u umjetnosti. Ovi tada mladi umjetnici zheljni afirmacije dugo vremena bit c'e stozher gotovo svih zbivanja na shirem likovnom planu svoje sredine i znachajni predstavnici likovnog zhivota u Bosni i Hercegovini. Jedan broj predstavnika mostarskog likovnog kruga koji je djelovao do nesretne 1992. g. pored svoje umjetnichke aktivnosti bavio se pedagoshkim radom prenosec'i svoja umjetnichka znanja mladjim narashtajima. Medju njima bili su: Mirko Kujachic', Meho Sefic', Jusa Nikshic', Mustafa Pezo, Vladimir Puljic', Kreshimir Ledic', Vojmir Borovina, Florijan Michkovic', Tihomir Stajchic' i Silva Churchija Miladin. Drugi su se u svom radu dokazali kao samostalni umjetnici: Mustafa Ico Voljevica, Mladen Soldo, Dobrivoje Bobo Samardzhic', Nikola Njiric', Zhelimir Miladin i kipar autodidakt Milivoje Bokic'. Gotovo svi ovi likovni umjetnici dugo vremena su bili, a neki i do danas, predstavnici umjetnosti ne samo svoga grada vec' i mnogo shire.
Izvod iz teksta Mr. Andjelka Zelenike
|