Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 209 (120 - nova serija)

Godina XXXII april/travanj 2007.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Haris Tucakovic'
Savremena finska knjizhevnost
Eeva Kilpi

Ti si za me bio onaj pravi,¹
samo ja za te nisam bila ona prava.

* * *

Reci ako smetam,²
reche on ulazec'i,
onda odmah idem.

Ne samo da smetash,
odgovorila sam,
ti remetish svu moju egzistenciju.
Dobrodoshao.

* * *

Da. Postoji ljepota.³
Postoji ljubav.
Postoji radost.

Svi vi koji patite u svjetskoj bijedi
branite ih!

* * *

Na kraju sam upoznala osobu⁴
koja je volila iste stvari kao i ja:
laste, shishmishe i puste kuc'e,
loshe puteve i visoku travu,
shumske zvijezde, maglu i osamu.

I kako smo bili dosljedni:
nismo mogli trpiti jedno drugo.

* * *

Mozhe li se je.... za stotku? reche on⁵
meni na autobusnom stajalishtu u 0.42
sa pustim ledenim ulicama oko nas.
Prvo sam klimnula glavom, al’ zatim rekla:
Ne za pare, vec' da usishesh i operesh sudje.
On to odbi
i okrenuvshi se ode utuchen svojim putem.

* * *

Nazovi me prije nego svijet eksplodira.⁶
Da kazhemo zbogom.

* * *

Dalje od ovoga ne mozhemo otic'i:⁷
Svoju vlastitu propast gledamo na TV.

* * *

Mi nemamo nikakvu zashtitu od ljubavi⁸
nikakvu zashtitu od zhivota,
nikakvu zashtitu od smrti,
nikakvu zashtitu.
Mi smo tako nezashtic'eni.
U tome je neshto skoro velichanstveno.

* * *

Podje padati kao list.⁹
Pokaja se na pola puta,
preobrazi u zhutog leptira
i odleprsha svojim pravcem.

* * *

Divna je zemlja.¹⁰
Zemlja je tako divna da c'e biti teshko
bez nje ostati,
da c'e biti tuzhno kad se ona unishti.
Ona se ljepotom brani.
Ona nas u ochi gleda i pita:
Zar me iko mozhe razoriti?
Priroda buja da bi smrt izbjegla.
Prirashtaj je jedina snaga protiv propadanja.
I ljepota.
Kad razvoj naoruzhanja dosegne svoju mrtvu tachku
i nishta vishe ne bude tako smrtonosno,
ljepota c'e ustati protiv unishtenja jache
nego ikada.
Nishta ne vlada ljepotom.
Nemoc'no je oruzhje pred ljepotom.

* * *

Kada je Bog shestog dana stvarao chovjeka,¹¹
bijashe potpuno iscrpljen
da prah u njegovim rukama nije dobio zhivot
kao kada je za svojih moc'nih dana
stvarao svjetlost, biljke i zhivotinje.
Morao je glini davati umjetno disanje
prije no shto je donekle pochela dahtati
i to nikada ne bijashe neko chestito stvorenje,
nishta ochigledno i jako
kao biljke i zhivotinje.
Bog bijashe sobom jako nezadovoljan,
i da bi se zbog svoje nesposobnosti kaznio
nazva on to zadnje stvorenje slikom svojom.
”Tako nakazan sam ja ustvari”, reche on samom sebi.
I bijashe prinudjen da se odmori.

* * *

Ja volim vishe vrsta mushkaraca,¹²
samo je shteta shto su svi vidljivi.
Sa svakog prozora se primijeti
da oni dolaze.
Ja bih trebala mushkarca
koji bi mogao stati u dzhep
i unijeti se
a da to niko ne vidi,
istovremeno s hljebom, vinom i povrc'em.
Jednog koji se mozhe uznijeti na gornji sprat,
polec'i na jastuk
i postaviti kraj se i gledati
kako narasta
u svoju normalnu velichinu
i mozhda chak josh malo.

Poslije bi mi se okrenuo,
uzeo u svoje naruchje
i obuhvatio me.
Ili kako to sad ide?

* * *

On c'e se sigurno fino snac'i u zhivotu:¹³
on zna pisati,
on zna voliti,
on zna lagati.

Ja sam ga tome nauchila.

Sad ga lahka srca
mogu pustiti da ide.

* * *

Vani lezhi moj zmaj¹⁴
isjechen u komade
a i ja sama umirem.

Zajedno sa zmajem
umire uvijek princeza
iako to vitezovi ne opazhaju.

Chekaj me, zmaju,
ja te pratim,
ja ne mogu zhiviti s ubicom.

U zemlji istrjebljenja
c'emo zachinjati i radjati
nove vrste
koje oni ne dotichu.

O autorici:

”Sjec'anje ima sto ushiju i hiljadu ochiju i vec'ina ochiju je zatvorena, poshto chovjek mora gledati naprijed. No, desi se da se neko od ochiju iznenada otvori i vidi dogadjaje iz proshlosti kao da se deshavaju ovdje i sada, sve je zhivo i blisko i chovjek osjec'a da bilo kada mozhe prizvati bilo shta iz svog djetinjstva. To medjutim nije tako jer sjec'anje ima vlastitu volju, to je kao drugo stvorenje odraslo zajedno s pojedincem, kao da dvojnik putuje uporedo s njim i ponekad je usluzhan, ponekad izdajica…

… Sjec'anje je kao sjenik pun mirisnog sijena, cvijec'a i chichaka. Mozhe se blago uskochiti, okolo valjati, voliti i prevrtati i izlezhavati na svemu i malo odrijemati.”,

pishe Eeva Kilpi u svom zadnjem romanu Rajattomuuden aika (Vrijeme neogranichenosti, 2001.).

Eeva Karin Kilpi (18.2.1928. Salo, Hiitola, Karelija) je jedno je od najzapazhenijih knjizhevnih imena na finskom jeziku u svijetu, posebno u Shvedskoj. Njeni romani, novele, eseji i poezija su prevodjeni na vishe jezika i vishe puta nagradjivani. Drzhavnu knjizhevnu nagradu je dobila tri puta.

Samostalna zhena, karelski korijeni i znachaj prirode za chovjeka su centralne teme njenih djela. Eeva Kilpi je provela djetinjstvo u Kareliji i bila prisiljena, kao i stotine hiljada Karelaca, da se da u Finsku kada su Sovjeti pochetkom II svjetskog rata osvojili Kareliju. Kilpi je o tome pisala chak i u najnovijoj knjizi Rajattomuuden aika (Vrijeme neogranichenosti, 2001.) koja je vremenski smjeshtena dijelom prije, dijelom nakon njene ratne trilogije Talvisodan aika (Vrijeme Zimskog rata, 1990.), Vaelirauha, ikaevoeinnin aika (Vrijeme chezhnje, 1991.) i Jatkosodan aika (Vrijeme Nastavljenog rata, 1995.). Njeno traumatichno preseljenje sa zemlje u grad prozhima i njena ranija djela u kojima se idila djetinjstva uzdizhe kao suprotnost osjec'anjima otudjenosti i beznachajnosti karakteristichnim za urbano drushtvo.

Glavne lichnosti njenog opusa cijene osjec'anja, njezhnost i kreativnost. Nakon ranijih romana o evakuaciji, knjizhevnica se usmjerila problemima kojima je izlozhena samostalna zhena u svijetu kojim dominiraju mushkarci i novac. Taj motiv je najuvjerljivije obradjen u romanu Haeaetanhu (Svadbeni ples, 1973.). Ekoloshka odgovornost, posebno chovjekova potreba da bude sam u prirodi, je takodje tema koja se stalno javlja u njenoj prozi i poeziji. U zbirci Animalia (1987.) izrazhena je njena panteistichka, organska svestranost.

Eeva Kilpi je posebnu pazhnju pobudila erotski nabijenim i strukturalno smjelim romanom Tamara (1972.) prevedenim na vishe jezika, i.o. na slovenachki (preveo Franc Shrimpf; Murska Sobota: Pomurska zalozhba, 1976.) i hrvatski (preveo Mirko Rumac; Zagreb: Naprijed, 1981.).

Njena lirika je u prepjevima Kerstin Lindqvist postigla veliku popularnost u Shvedskoj, i.o. zbirkama Saanger om kaerlek (Pjesme o ljubavi, 1980.), Min kaerleks hoega visa (Oda mojoj ljubavi, 1985.), Animalia (1988.), Om kaerleken och doeden (O ljubavi i smrti, 1991.) i Tack foer igaar (Hvala za juche, 1996.).

Eeva Kilpi stoji jako visoko medju moguc'im dobitnicama Nobelove nagrade za knjizhevnost. Prema kladionici Ladbrokes (26.9.2006.), neshto prije proshlogodishnje dodjele Nobelove nagrade (12.10.2006.), prognoze su bile: Orhan Pamuk (4,00), Adonis (5,00) i Ryszard Kapuscinski (6,00).

Medju zhenama su najbolje stajale: Amerikanka Joyce Carol Oates (7,00; 1936.), Dankinja Inger Christensen (13,00; 1935.), Alzhirka Assia Djebar (pseudonim Fatima-Zohra Imalayen, 41,00; 1936.), engleska Madjarica Gitta Sereny (41,00; 1921.), Eeva Kilpi (51,00), Njemica iz rumunskog Banata Herta Mueller (51,00; 1953.), Engleskinja Jeanette Winterson (101,00; 1959.), Kanadjanka Margaret Atwood (101,00; 1939.) i Poljakinja Olga Tokarczuk (101,00; 1962.).

Priredio i preveo: Haris Tucakovic'

____________________

¹ Du var foer mig den raette – Kilpi, Eeva. Saanger om kaerlek. Tolkning fraan finskan av Kerstin Lindqvist. Bromma: Fripress, 1982, (4:e uppl.). s. 11.
² Saeg till om jag stoer – Kilpi. Saanger om kaerlek. s. 17.
³ Ja. Det finns skoenhet – Kilpi. Saanger om kaerlek. s. 22.
⁴ Till slut gick det saa att jag moette en maenniska – Kilpi. Saanger om kaerlek. s. 33.
⁵ Kunde man faa knulla foer en hundring? sa han – Kilpi. Saanger om kaerlek. s. 46.
⁶ Ring mig innan vaerlden exploderar – Kilpi, Eeva. Innan doeden. Tolkning fraan finskan av Kerstin Holm-Lindqvist. Bromma: Fripress, 1984, s. 39.
⁷ Laengre aen saa haer kan vi inte komma – Kilpi. Innan doeden. s. 67.
⁸ Vi har inget skydd mot kaerleken (dio iz: Jag vill inte skjuta den haer sorgen ifraan mig laengre) – Kilpi. Innan doeden. s. 69.
⁹ Boerjade falla som ett loev – Kilpi. Innan doeden. s. 72.
¹⁰ Haerlig aer jorden – Kilpi. Innan doeden. s. 88.
¹¹ Naer Gud paa den sjaette dagen skapade maenniskan – Kilpi. Animalia. Tolkning fraan finskan av Kerstin Holm-Lindqvist. Bromma: Fripress, 16.
¹² Jag aelskar maanga slags maen – Kilpi, Eeva. Tack foer i gaar. Tolkning fraan finskan av Kerstin Lindqvist. Stockholm: Natur och kultur, 1998. s. 49.
¹³ Han kommer saekert att klara sig fint haer i livet – Kilpi. Tack foer i gaar. s. 50.
¹⁴ Daer ute ligger min drake – Kilpi. Tack foer i gaar. s. 84.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2007-06-18

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden