Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 207 (118 - nova serija)

Godina XXXII februar/veljacha 2007.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Klara Polak Poljarevic'
Sve je lakshe KAD ZNASh KO SI

Evo me opet nad knjigom. Nec'u vam odmah rec'i kojom. Naslov pogadjajte kroz igru asocijacija:

Tri rijechi / srednja rijech – prijedlog / prva i trec'a – imenice / prva rijech ima veze sa najpoznatijom slikom Edvarda Muncha / druge dvije sa poznatim vesternom i neizbjezhnim Johnom Waynom / autor – pjesnik iz grada pjesnika Modre rijeke! / Sigurna sam da ste pogodili da se radi o knjizi stolachkog pjesnika MUHAMEDA ELEZOVIC'A, VRISAK U PODNE a koju je objavila Boshnjachka zajednica kulture Preporod i Gradsko drushtvo Mostar 2006. godine.

Zashto sam esej pochela igrom kada knjiga nije igra? Ne znam. Valjda zato da privuchem vashu pazhnju, da vas zainteresiram, da vam olaksham pristup stihovima koji opet bole, bole do neprebola! Listajuc'i, chitajuc'i ovaj svojevrsni dnevnik ruka je sama obiljezhavala pjesme, podvlachila, zaokruzhivala stranice, pisala upitnike i usklichnike, komentare, asocijacije. Ruka vodjena srcem. Moja. Njegova. Vasha. Njome ste vec' ili c'ete tek otvoriti korice i uc'i, ne u svijet bajke, kako bi to sada trebalo napisati, vec' u svijet okrutne, surove i, nazhalost, prozhivljene zbilje.

Muhamed Elezovic': Vrisak u podne

Muhamed Elezovic': Vrisak u podne

Naslov Vrisak u podne kod mene pobudjuje zanimanje i razmishljanje. Dozhivljavam ga kao tochku na i. Vrijeme upozorenja, opomene, vrijeme da se uskochi ili iskochi iz vlaka je isteklo.

Onih pet do dvanaest je iscurilo i kazaljke su se sudbonosno poklopile. Nema vishe ni moljenja, ni oprashtanja, ni preklinjanja, ni proklinjanja. Nema se vremena za posljednji poziv niti za zadnju cigaretu. Vrijeme je za chast. Za ponos i gordost. Za prkos i uznositost. Vrijeme je za samosvjesnost i dostojanstvenost. Vrijeme je za ravnopravno gledanje u ochi. Ochi u ochi. Krvnik i osudjenik. Dzhelat i zhrtva. Vrijeme je da znash tko si. To je povijesni trenutak. Trenutak odluke i spoznaje. I objave. A sve to je ova zbirka. U njoj je sve recheno. Zhivotom dokazano.

U smirenoj i tihoj kontemplaciji pjesnik je josh jednom proshao kroz muchne devedesete. Ovoga puta gotovo bez patetike i iznjedrio je zbirku ljubavi satkanu od sjec'anja (pjesme: Crna ogrlica rijechi; Stariji brat Ratko; Majka svemira; Bijeli kamen,) ali i od zbilje koja zhivot obec'ava (Najljepshe je biti zhiv; Majka je majka); iznjedrio je rodoljubnu zbirku nastalu na iskustvima straha, opreza i prkosa (pjesme: Putokaz; Vrisak u podne; Larva egzotike; Prijatelj pjesnik; Spuc'ena misao); iznjedrio je mudru knjigu punu ironije i umnih sentencija (pjesme: Trn u oku; Trn u srcu; Trn u glavi; U krugu nestajemo; Sitna bic'a; Dno balkansko; Skidanje s aparata; Bosanski mornari; So u glavi; Svijet nishtavila; Kako je zmija postala poskok).

Ljubav i rodoljublje su motivi na koje smo navikli i ne iznenadjuju. Puni su njezhnosti i topline. Puni su ponosa i zhestine. Ali mudrost? Nju vec' rjedje susrec'emo, u stihovima gotovo nikako. Zato sam bash toj komponenti posvetila malo vishe pazhnje i pazhljivim ishchitavanjem pjesama izvukla aforizme – kratke strofe i dvostihe koji mogu samostalno funkcionirati kao cjelovite i zrele misli, misli koje su pobijedile bezumlje nevremena i koje c'e kao narodna mudrost trajati kroz vrijeme.

Ovdje ih ispisujem abecednim redom:

DAN je sapet crnom ogrlicom rijechi.
JEDNA cura dvije bure zhela.
KAD ti u gnijezdo uljezi udu
Stvoric'e novu pasminu – zvijeri nad zvijerima.
KAZHEM sebi, a pri sebi.
Oprosti mi Bozhe – ja ne mogu iz ove kozhe.
KRHOTINE mi vrac'aju snagu.
LAJU psi, laju, a ljudi se provlache.
LJUBAV imena nema.
MAJKA je bajka.
MRTVI se ne broje u ratu.
U ratu se broje samo granate.
OD vremena do nevremena svjetlosti nas zraka dijeli.
OKRENUO se kazan-dunjaluk naopako.
RASNA kerusha Dona
U ochi gleda chovjeku
U vrat nechovjeku.
SJEC'ANjA se bude u bashchama mrtvih i traju koliko i zhivot.
SVI udaraju istom c'uskijom po dnu – misle da je glava.
SVIJET operiran od smijeha i osmijeha
Nema ni uha ni sluha.
SVUGDJE zhica – svugdje drzhavica.
SHTO ne stignu opanci – stignuc'e obojci.
TRN crni u nerv skriveni, ozhiljke zakucava.
TVOJE c'e rijechi postati moja snaga
A ja c'u ti ih vrac'ati kao igrachke.
U ovoj areni vrshe se opijela
Za davno izgubljenim danom.
U svakom nevaktu glave nam u rijeku padaju. I nestaju.
UGLEDNICI su imali dvojna drzhavljanstva
I odmah su dobili dvojne donacije.
Mi smo dobili zamrachenu neizvjesnost.
UJELI su nas za srce – svanulo nam je pred ochima.
VLAST je vlast, a chast je slast.
ZAVJESA se neprestano dizhe i spushta.
Na maloj sceni novi glumci.
ZHENA mozhe biti svemir (i nash mir).
ZHIVI da bi se pokorio, da suzu suzom vratish.
ZHURIM da ti napishem stih
Da ga obojim bojom tvojih ochiju.

Mnoge pjesme Muhameda Elezovic'a, osim narodne mudrosti, imaju ritam i melodichnost narodne pjesme i sevdalinke koja je duboko i trajno ukorjenjena u duh i dushu Boshnjaka. To je jasno vidljivo i u njegovom bogatom vokabularu koji obiluje starinskim izrazima koje na ovaj nachin zheli sachuvati od zaborava: dolaf, vereme, kurshum, dunjaluk, nevakat, chuma, mahlukati, chikmali sokaci, dumine, deriz,… i ne samo to – on u duhu tradicije i kulturnog naslijedja stvara nove rijechi za koje nam se chini da su oduvijek bile tu: pjesme noc'omorke; drvo jadikovo; primraka; shumovlak; shutilovi; mutilovi; lazhiprst; rodokoljari. To znachi znati tko si i sroditi se sa svojima, stati uz njih i u dobru i u zlu; sa njima patiti, sa njima pjevati i biti pjevan. Pjesma Krivo rebro idealan je primjer pjesnikovog poniranja u samu bit svoga naroda.

Krivo rebro
Brojim dane
Goru kitim
Goru kitim
Rebrom vitim
Sva su rebra
Kriva rebra
Sva su rebra
Krivog Sebra
Srebrenchanke.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2007-04-07

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden