|
Taj savez osiromashenog viteza sa siromashnim seljakom pun je dubokog socijalnog i psiholoshkog znachaja. Iz njega potichu najduhovitiji dijalozi viteza i seljaka, ideje i zhivot, teorija i praksa, glava i stomak. To je susret proshlog i sadashnjeg, apsurdnog i svakodnevnog, moderni dijalog podvojene dushe, prvi svoje vrste u knjizhevnosti. Glavni junak Cervantesov je izvan svijeta, i utonuo u sebe, i u dodiru sa spoljnim svijetom on dobija sve nove i nove rane zbog chega protestvuje iskreno i svjesno svojom lichnom sudbinom. To je novi i vishi oblik realizma, koji ljude prikazuje u svoj njihovoj mnogostranosti i protivrjechnosti. Idealist i sanjalica, fantast i moralist Don Quijote i Sancho Panza, blizak zhivotu i vezan za zemlju, duh i tijelo, proshlost i sadashnjost. Dvije suprotne strane jedinstvene drushtvene stvarnosti.
Cervantesovu pravu velichinu nije shvatilo njegovo doba. Dvije stotine godina poslije svoje smrti, ushao je u Madrid na rukama naroda. Njegova statua je svechano postavljena. Onaj koji upozna istinu i nadje snage da je kazhe trajan je kao kamen.
Ove, 2005. godine obiljezhava se svuda 400 godina Don Quijota u svijetu. Zahvaljujuc'i Shpanjolskoj ambasadi u BiH – mostarski Centar za kulturu priredio je izlozhbu na temu ove velike obljetnice (otvaranje izlozhbe bilo je 21.06.2005. godine) a sa ovim dramskim chitanjem teksta Heinricha Heinea Centar za kulturu daje svoj vlastiti doprinos ovom iznimnom kulturnom dogadjaju.
* * *
Znameniti njemachki knjizhevnik Heinrich Heine (1797–1856.) pishe predgovor za njemachko izdanje Don Quijota obogac'eno ilustracijama Gustave Doréa (1832–1883.). U svom izuzetno nadahnutom predgovoru za ovo izdanje izmedju ostalog kazhe i ovo ”… kako je teshko zalozhiti se protiv uskogrudosti, rugobe i, prije svega, protiv sile vremena, a za buduc'i i napredni zhivot…”
A i sam je spadao u one pjesnike koji su stalno i dosljedno proganjani. Umro je u izgnanstvu u Parizu a njegov zhivot je pokazao koliko je licemjerstva i rugobe, nerazumijevanja, uskogrudosti i zaostalosti bilo sabrano da otruje zhivot jednog izvanrednog ljudskog genija, da savije jednog pjesnika. Progonjen je kao frankofil, kao Jevrejin, kao socijalist. Josh za njegovog zhivota bilo je pokushaja da se unishti njegovo djelo. Ali ga je ono nadzhivjelo – usprkos pokushaju knjizhevnih zhandara i duhovnih lakeja vladajuc'ih sila da to uchine.
|