|
Poeziju je Seferi (skrativši svoje prezime) počeo objavljivati tek kad je zašao u četvrtu deceniju života. Prva zbirka je, pod simboličkim naslovom Prekretnica, objavljena 1931. godine u 200 numerisanih primjeraka na 46 stranica. U to vrijeme precijenjena kao stvarna prekretnica u grčkoj poeziji, koja dotle nije znala za toliko jednostavan jezik i nenametljiv pjesnički izraz, ova Seferijeva zbirka rimovanih, veoma muzikalnih stihova ”čiste poezije” pisana pod Valerijevim utjecajem, potamnjela je nepovratno pred Mitskom istorijom iz 1935. godine. Ova nevelika knjižica (od pedesetak strana) objavljena iste godine kad i knjiga pjesama Konstantina Kavafija, pokazala je prave mogućnosti pjesnika Seferija da kroz elijotovsku vizuru prošlosti (u to vrijeme objavljuje prijevode Eliota i Paunda na grčki) iskaže svoja lična iskustva i znanja o istoriji i grčkom naslijeđu, da kondenzuje lektiru sa svojim živim osjećanjem tragičnosti i nesigurnosti u poeziju rafinirane forme i jezika svakodnevnice.
Naslovi njegovi sljedećih knjiga: Brodski dnevnik I (1940.), Brodski dnevnik II (1944.), Brodski dnevnik III (1955.), Vježbanka (1940.), i, posthumna, Vježbanka II (1976.). Osim ovih zbirki, Seferi je objavio još sveščice stihova Čatrnja (1932.), Gimnopedija (1936.) i Drozd (1947.). Sabranih pjesama dosad je objavljeno više izdanja. Takođe se bavio prevođenjem na grčki i sa grčkog. Pored Valerija, Eliota i Paunda prevodio je Jejtsa, Darea, Žida, Mišoa, Žuva, Elijara i druge, a preveo je Pjesmu nad pjesmama i Otkrovenje po Jovanu.
Svojom poezijom neponovljive svježine, čiji svakodnevni, a ipak birani narodni govor daje njegovim stihovima sjaj koji ne tamni ni usljed melanholične inotacije, tom poezijom bez podignutog tona i bez bučnog patriotizma – zaslužio je svaki ugled i priznanje u modernoj grčkoj poeziji.
|