|
U jeziku bošnjačkih autora ”Mosta” prisutan je dosta veliki broj orijentalizama dok drugi autori pretežno upotrebljavaju anglizme i to u tolikoj mjeri da su zamjenili i neke naše izvorne riječi. I pored ovakve pravopisne i stilske neujednačenosti ovi autori pokazuju veliki literalni talenat. To je vidljivo po tome što su u ovom časopisu brojni literalni prilozi od darovitih književnika i intelektualaca ovoga stoljeća i onih koji su mnogo prije stvarali kao što su: Hamza Humo, Alija Isaković, Svetozar Ćorović, Asim Peco i dr. Možda je i ovo jednim djelom utjecalo na pravopisnu normu, jer su prisutni autori iz različitih vremenskih perioda, a naš pravopis i jezik kroz historiju bili su podvrgnuti različitim promjenama, tako da se ovdje javljaju i literalni radovi prepisani u svom izvornom obliku. Na osnovu tekstova u ”Mostu” mogu se uočiti karakteristične pravopisne, ali i jezičke greške.
- U časopisu ”Most” saradnici u svojim prilozima nisu sigurni u upotrebi pojedinih oblika, pa se često javljaju u istom tekstu dva različita oblika iste lekseme.
- Različitost u pravopisnoj normi posebno je vidljiva u nekim starijim brojevima ovoga časopisa, ali se ona vremenom i izlaskom novih brojeva mijenjala i popravljala.
- Pisanje zareza kod modalnih riječi i umetnutih rečenica u skladu je s pravopisnim odredbama i nisu uočene nikakve pogreške.
- Pisanje velikog i malog slova uglavnom je prema pravopisnim odredbama, ali se ipak javljaju oblici gdje se nazivi nepostojećih (bivših) upravni tvorevina pišu s oba velika slova npr. Osmansko Carstvo (Osmansko carstvo), Rimsko Carstvo (Rimsko carstvo), Zapadno-Rimsko Carstvo (sve velikim i to s crticom između zapadno i rimsko), Istočno Bizantijsko (Istočno bizantijsko)... Također, su prisutni oblici gdje su autori pojedinih tekstova neodlučni, pa u istom tekstu pišu imenicu ”musliman” i velikim i malim slovom, a osim toga neodlučni su i kod imenice ”islam”. Ponekad se u rečenicama spominju neki od časopisa gdje se za oba naziva upotrebljava veliko slovo. Npr. u broju našeg Časopisa Most / Časopisa Gajret. Znači ovdje su velikim slovom napisani i imenica časopis i naziv toga časopisa.
- Pravilo o sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi posebno se poštuje pogotovo negacija uz glagole. I tu nisu primjećena nikakva odstupanja.
- Čest je slučaj neodlučnosti pisanja nekih riječi u jednom tekstu, gdje se one pišu na dva načina kao npr. uslov/uvjet, hiljada/tisuća, pozorište/kazalište, sat/čas, zrak/vazduh...
- Pravila ijekavskog izgovora su u svim godištima ”Mosta” dosljedna pravopisnim odredbama. Jedino u nekim tekstovima gdje su saradnici iz Beograda i drugih srpskih gradova koristi se ekavski izgovor (svesni, svetu, nasleđa...)
- U starijim brojevima ”Mosta” javlja se grupa ”št” posebno kod riječi opština, opšti, uopšte i tu nije izvršeno jotovanje dok u novijim brojevima ovaj oblik ”št” je jotovan u ”ć” tako da se svugdje upotrebljava općina, opći, uopće.
- Najčešći problem u Mostu javlja se kada su u pitanju alternacije i to jednačenje suglasnika po zvučnosti i po mjestu tvorbe. Tako da imamo oblike: ćevabi, ćevapdžinica, pretstavljati, pretsjedati i dr.
- Ponekad se glagoli u futuru drugom pišu kao jedna riječ (moraće, radiće, ostaće), ali mnogo je češće odvojeno pisanje ovih oblika.
- Suglasnik ”h” javlja se gotovo svugdje gdje mu je po etimologiji mjesto iako ima riječi kojima je potpuno izbačen odnosno ponekad i zamjenjen sa suglasnikom ”k” ili ”v”. Pa tako najčešće imamo ove oblike: ljeba, neuvela, duvana, kava, suv, istorijski, lako, kronike itd. A i ovaj oblik, također, zavisi od pisaca pojedinih tekstova tako da se kod Bošnjaka suglasnik ”h” dosljedno primjenjuje, pa oni najčešće pišu: historičar, lahko, kahva, mehlem, mehko iako ovo ne znači da i neki od njih ne prave odstupanja od pravopisnih odredbi bosanskog jezika.
- U ovom se časopisu pojavljuju ponekad i neke domaće riječi i izrazi odnosno provincijalizmi vezani za određeno područje, pa tako imamo: (fali) nam dosta toga, koji mi je Maja (donjela), (poso) je dobro išao ...
- U ”Mostu” ima mnogo orijentalnih riječi i prisutne su u velikom broju tekstova ovoga časopisa, a to su: pendžer, čeljad, zvekir (trenutak), muhabet, ćuprija, šićariti, ahiret, zulum, kijamet, selamet ...
- Također je i česta pojava riječi iz drugih stranih jezika pogotovo iz engleskog, pa je u nekim tekstovima prisutan veliki broj anglizama da su čak i zamjenili i neke naše izvorne riječi, pa se tako pojavljuju oblici: bejzment (podrum), bilding (zgrada), bankrotirala, mister (gosp.) Stiva, Yes, Yes (potvrdni oblik), supervajzer.
- Česta je pojava i upotrebe riječi iz nama bližih jezika, a posebno iz hrvatskog. Tako je u nekoliko tekstova prisutan veliki broj kroatiziranih riječi i izraza, pa je čest slučaj da imamo ove oblike: znanstveno, savjetovanje, tijek, puk, suvremeni, kazalište, sustav, susjed, zatim ponekad se i enklitički oblik glagola biti stavlja između imena i prezimena kao npr. Miro je Gavran ubjedljivo najprisutniji...
- Strana imena u ”Mostu” napisana su u svom izvornom obliku: North, Field Work, New York, ali ima i odstupanja gdje su pojedina imena napisana onako kako se izgovaraju kao što su: Santjago, Čikago, Džon, Los Anđeles ...
- Kod pisanja afrikatskih parova č, ć i dž, đ ima nekoliko grešaka što možda i nije toliko čudno s obzirom da je časopis vezan za mostarsko područje gdje su te greške odlika mostarskog govora. Pa imamo ove oblike: božičima, ćimbur. Noč, več, šta če, ćitao, medžutim ...
- Kod pisanja titula nema nikakvih odstupanja niti grešaka. Svugdje se titula piše s crticom ako se nalazi između imena i prezimena kao npr. Murat-begom Tardićem, Bali-age Ljubunčića, Hasan-aga Ljubunčić.
- U ”Mostu” ima također, i stranih riječi koje se teško ili nikako ne mogu zamjeniti riječima bosanskog jezika, a to su: tranzicija, pacifikacija, potencijal, kontekst, protagonist, redefiniciji, fatalizam i dr.
- Kod komparacije pridjeva pojavljuju se greške u superlativu gdje se ”naj” piše s crticom kao npr. naj-ambicijozniji, naj-strašniji, naj-pošteniji ...
- Pisanje udvojenih suglasnika odnosno geminata iz orijentalnih jezika gotovo je u svim primjerima ujednačeno, pa su najčešći oblici: Allahu moj, Rabbi, džennet, Muhammed ...
- Oblici ko/tko, niko/nitko, svako/svatko na pojedinim stranicama ovog časopisa se smjenjuju, ali su ipak češći oblici bez ”t”.
- Isto se tako na svim stranicama časopisa smjenjuju oblici telj/lac iako je češća upotreba ”lac”. Npr. nosilac, prevodilac, slušatelj, čitatelj ...
- Kod glagola stranog porijekla gotovo se uvijek javlja oblik -irati npr. projektirati, organizirati, sankcirati ...
Bez obzira na ove pravopisne nedosljednosti i neujednačenosti časopis ”Most” ipak održava svoju tradiciju i postaje aktuelan ne samo na mostarskom području nego i šire. Pogotovo u poslijeratnom periodu ovaj časopis postaje tražen, jer je uspio svojim tekstovima i zanimljivim prilozima povezati ljude koji su silom prilika otišli iz svoga grada i na taj način ih obavjestili o svemu onom što se danas izdaje i piše. Različitost medu tekstovima, neodlučnost u pisanju pojedinih izraza i ostala pravopisna lutanja ovdje su vidljiva upravo zbog toga što je časopis izlazio u vremenu kada su njegovi saradnici još uvijek bili zbunjeni kako prema jeziku tako i prema pravopisu. U svakom novom izdanju ovoga časopisa može se primjetiti da se te nepravilnosti i neujednačenosti sve više ispravljaju tako da je mnogo teže naći bilo kakvu pravopisnu grešku u tim izdanjima. Osim toga na ove promjene utjecali su i sami saradnici koji su pisali svoje tekstove na onim jezicima za koje bi se opredjelili. Također su u ”Mostu” prisutni tekstovi koje su napisali ljudi bez nekog velikog jezičkog ili pravopisnog znanja, pa su tu u puno većem broju vidljive pogreške. I sa svim ovim pravopisnim greškama, koje se gotovo smjenjuju na svim stranicama časopisa, mora se priznati da on sadrži mnogo umjetnički vrijednih proznih djela i pjesama. Prateći ”Most” od prvih svojih izdanja, pa sve do ovih novijih primjetno je da se pravopisna norma sve više popravlja i može se sa sigurnošću reći da će ”Most” u svojim budućim izdanjima prevazići sve neujednačenosti i nedosljednosti i kretati se samo u okvirima pravopisnih odredbi bosanskog jezika.
____________________
Literatura
- Časopis ”Most” broj: 92/96, 125/00, 158/03.
- Senahid Halilović: Pravopis bosanskog jezika, Sarajevo, Preporod, 1996. g.
|