Dr Jusuf Kurtovic
SREDNJA BOSANSKA
POSAVINA
Novi veliki centar
proizvodnje duhana
u Bosni i Hercegovini |
Prema statistickim
podacima Srednja bosanska Posavina je
1986. godine proizvela 578,5 vagona
duhana sto je cinilo 6 do 7% ukupne
jugoslovenske proizvodnje duhana u toj
godini. Glavni nosioci proizvodnje su
bili OOUR - za otkup i obradu duhana
"Bosanac" u Orasju n/S i OOUR u
Gradaccu. Pored njih, u Bosni je tada
egzistirala jos samo Otkupna stanica u
Bratuncu sa vrlo malim ucescem u
proizvodnji duhana.
U toj masi proizvedenog duhana glavni i
daleko najveci dio su cinili vrlo
konjunkturni virzinski berlej
duhani od kojih se danas
proizvode tzv. "blend"
cigarete sa filterom (Marlboro,
Kent). To su u isto vrijeme
najelitnije i najkonzumiranije cigarete u
Americi, Evropi
i drugim zemljama.
Do 1964. godine u Bosni
se uzgajao duhan porijeklom od hercegovacke
sorte Ravnjak-bosanski ravnjak.
U ekoloskim uslovima klime, tla i drugih
faktora, bosanski ravnjak je davao
inferioran tip duhanske sirovine male
upotrebne i trzisne vrijednosti.
Proizvodnja je bila podlozna velikim
variranjima i od 1946. do 1961. godine u
cijeloj Bosni (srezovi - Orasje,
Gradacac, Foca i Bratunac)
prosjecno je iznosila oko 60 vagona.
OSVRT NA ISTORIJU PROIZVODNJE
DUHANA U BOSNI
Turski i austrougarski period
Sigurni podaci o pocetku proizvodnje
duhana u BiH ne postoje. Ukoliko ih ima,
bazirani su na pretpostavkama i
biljeskama starih hronicara i putopisaca.
Jedan od znacajnih istrazivaca ovoga
problema Preisseecker
ipak zastupa misljenje da je kultura
duhana u BiH postojala jos u XVII
stoljecu. Duhan se tada mogao slobodno
uzgajati za vlastite potrebe, ali se za
prodaju morao placati porez zvani "mururija".
Okupacijom BiH od strane Austrougarske
monarhije 1878. stanje se
radikalno mijenja. Vec 1880-te godine
proklamuje se Zakon o osnivanju monopola
po kojemu se pod nadzor drzave stavlja
cjelokupna proizvodnja, prerada i prodaja
duhana.
U skladu s tim, prema podacima koje
iznose M. Odic i S.
Jelcic 1882. godine pristupa se
sirokom pokusnom istrazivanju mogucnosti
uzgoja duhana u 19 srezova u Bosni, pored
ostalih u reonima: Sarajeva,
Tuzle, Banja Luke, Travnika, Bugojna,
Foce, Srebrenice itd. Mada su u
tom poslu bili angazovani strucnjaci iz
podrucja Austrougarske (Galicija,
Bukovina) u kojima su se tada
uzgajali cigarni (a ne cigaretni)
nekvalitetni duhani, do 1889. godine
proizvodnja se zadrzala u pet, da bi na
kraju, pred I svjetski rat ostala jos
samo u dva sreza: u Foci i
Srebrenici.
Za sto bolje prakticno osposobljavanje
sadilaca, pri Otkupnim uredima su se
osnivale Ogledne plantaze. Tako su 1884.
godine osnovane Ogledne plantaze u Orasju
n/S i Potocarima kod
Srebrenice. Obje plantaze su
kasnije prerasle u Otkupne urede s tim
sto je Ured iz Srebrenice,
radi nezgodnog geografskog smjestaja i
reljefa prenesen u Bratunac.
Na koncu Austrougarskog perioda
proizvodnja se odrzala samo u Foci
i Bratuncu, dok je u Orasju
n/S od 1908. godine do pocetka I
svjetskog rata sa 4,5 vagona prosjecno
jedva zivotarila.
Period jugoslovenskog i SFRJ
Monopola
U oba ova perioda proizvodnja u Bosni
je bazirana na uzgoju hercegovackih
sorti duhana. Za prvi period su
karakteristicne velike oscilacije vezane
za klimatske prilike godine i mogucnosti
plasmana na trzistu. Do 1929. godine,
prosjecna proizvodnja se kretala u
granicama izmedju 10 i 20 vagona. Te
godine je ukinuta da bi se 1936. obnovila
i to samo u Foci i Bratuncu.
U reonu Orasja n/S, koji
nas u ovom slucaju posebno interesuje, do
kraja ovog perioda se nije uopce
obnavljala.
U drugom periodu nesigurnost obnovljene
proizvodnje i njene velike oscilacije se
nastavljaju. Takvo stanje se odrzava sve
do 1961. godine kada dolazi do napada
bolesti tzv. "plamenjace".
Pojava ove bolesti i niz drugih okolnosti
ukazali su na to da proizvodnja hercegovackih
duhana u Bosni ne moze imati
bilo kakvu dalju perspektivnost.
Postalo je sasvim jasno da se za problem
dalje proizvodnje mora traziti rjesenje,
ili ce se ona sama prinudno ugasiti. Taj
posao dogovorno su prihvatili saradnici Duhanskog
instituta u Mostaru i strucna
sluzba Preduzeca
"Bosanac" u Orasju n/S,
uz neogranicenu podrsku rukovodstva
preduzeca koje je vjerovalo u nauku i
smjelo ulazilo u velika investiciona
ulaganja. Uskoro poslije toga u
rjesavanje ovoga problema se ukljucio i OOUR
iz Gradacca.
ZASTO SE PROIZVODNJA
HERCEGOVACKIH DUHANA MORALA UGASITI U
BOSNI
Osnovni i najvazniji dio radi kojega se
uzgaja duhan, je duhanski list.
To je u isto vrijeme dio preko kojega
biljka najjace reaguje na uslove ekoloske
sredine - klimu i tlo. U tom pogledu
rijetko koja druga biljna vrsta ispoljava
takvu osjetljivost. Odatle jedna ista
sorta duhana uzgajana u razlicitim
ekoloskim uslovima moze davati razlicite
tipove duhanske sirovine, odnosno
sirovine sasvim razlicite upotrebne
vrijednosti.
Hercegovacki duhan koji
se uzgajao u Bosni za
vrijeme Jugoslavije i
veceg dijela SFRJ,
uglavnom do 1965. godine, za razliku od
uzgoja u Hercegovini, je
kako je navedeno, davao inferioran tip
sirovine male upotrebne vrijednosti.
Koristio se pretezno u izradi cigareta
nizih kvalitetnih grupa (Drava,
Zeta itd.).
Uzroci ovoga fenomena, na pristupacan
nacin su interpretirani u radovima
objavljenim u casopisu "Most"
br. 99(10) i br. 105(16). Ovdje ce se
samo podsjetiti na sustinu toga problema.
Prinos i kvalitet duhana i njihov
uzajamni odnos se uspostavlja u fazama
bujnog rasta i kvalitetne izgradnje lista
duhanske biljke u polju. U konstelacijama
klime i zemljista na kojima se duhan
uzgajao u Bosni, a
posebno u Bos. Posavini,
u ovim fazama, tokom bioloskih i
fizioloskih procesa, u listu se nisu
mogli ostvarivati uslovi potrebni za
formiranje njegovih kvalitetnih
svojstava. Tu se, u prvom redu misli na
fizicke i hemijske karakteristike lista
kao sto su debljina i elasticnost lisnog
tkiva, njegova nervatura, sadrzaj
bjelancevina, slozenih i prostih ugljenih
hidrata, smola, etericnih ulja itd.
Ovakvom stanju su takodjer doprinosili i
klimatski uslovi pri kojima se duhan
susio.
Pojava plamenjace,
bolesti koja je 1961. godine prenesena iz
Amerike, totalno je
iskomplikovala problem dalje proizvodnje.
Te godine "Bosanac"
u Orasju je otkupio 9, a
pogon u Gradaccu oko 6,5
vagona duhana. To je bilo dodatno
upozorenje da ce, ako se ne izvrsi
preorijentacija, dalja proizvodnja
potpuno nestati.
Odumiranju proizvodnje duhana u Bosni
isto toliko je doprinio i ekonomsko -
trzisni faktor. Poslije II svjetskog rata
Amerika je na evropsko
trziste plasirala svoje duhane
(cigarete), izmijenila ukus potrosaca i
time potisnula proizvodnju drugih do tada
postojecih tipova duhanskih sirovina.
Jako je snizila mogucnosti plasmana i
hercegovackog duhana. Naravno da su se
posljedice takvog stanja morale jace
odraziti na i onako labilno stanje
postojece proizvodnje.
PREORIJENTACIJA PROIZVODNJE
Sagledavajuci probleme koji su postojali
u duhanskoj privredi BiH, Duhanski
institut u Mostaru je jos znatno
ranije poceo da radi na stvaranju nove
sorte duhana kojom bi za podrucje Bosne
zamijenio do tada uzgajanu sortu Ravnjak.
Na Oglednom polju instituta u
Stocu, ukrstanjem americke
sorte Virginia golden dolar sa hercegovackom
sortom Borican dobivena je sorta
duhana "Stolac 17"
koja je imala sve karakteristike
virzinskih sorti. Sorta je takodjer bila
namijenjena i plantaznoj proizvodnji u Hercegovini.
U pocetnim istrazivanjima ova sorta je
dala pozitivne rezultate na nekim
lokalitetima u reonu Orasja n/S,
pa je 1964. godine odluceno da se otpocne
sa pokusnom proizvodnjom sirih razmjera.
To je bio veliki zahvat koji nije znacio
samo promjenu sorte nego i citavog
procesa proizvodnje u kojemu posebnu
novinu i vrlo znacajan dio predstavlja
izgradnja susnica na topli zrak i nacin
susenja.
TEHNOLOGIJA POLJOPRIVREDNE
PROIZVODNJE
DUHANA "STOLAC 17"
Nova sorta i novi uslovi proizvodnje u
kojima se ona nasla bili su nepoznati i
neistrazeni pa se u rjesavanje tih
problema morao kolektivno ukljuciti citav
istrazivacki tim Instituta iz
Mostara zajedno sa Strucnom
sluzbom preduzeca "Bosanac" u
Orasju n/S, a nesto kasnije i Pogona
u Gradaccu. Moralo se poceti od
biologije same biljke, njenog odnosa
prema klimi i tlu, fiziologiji ishrane,
primjeni agro-mjera i zastite od bolesti
i stetnika do susenja i primarne
manipulacije.
Biologija duhana "Stolac
17"
Ako se podje od toga da svaki zivi
organizam, pa prema tome i svaka biljna
vrsta i sorta u svom zivotnom razvoju
mora imati jedan kritican period (kod
covjeka je to pubertet), onda je to prema
nasim istrazivanjima kod sorte "Stolac
17" period faze
ukorjenjivanja i pocetak faze bujnog
rasta. Zapazilo se da, ako "Stolac
17" normalno obavi te faze,
onda u kasnijim fazama krace trajanje
nepovoljnih uslova, kao sto su npr. jace
i trajnije kise ili zahladjenja, lakse
podnosi. Ako se te dvije faze obave
nenormalno, biljke bioloski zastare i taj
pecat bioloske poremecenosti nose tokom
cijelog daljeg rasta.
Klima Posavine u odnosu na duhan
"Stolac 17"
Analiza klime Posavine
pokazala je da u odnosu na njena dva
osnovna cinioca - toplotne i oborinske
rezime, uporedjujuci ih sa rezimima u Podravini
u kojoj se proizvodnja virzinskih
duhana ustalila, postoje
povoljni uslovi za uzgoj ove sorte.
Medjutim, iduci od ravnicarskog prema
brdskom dijelu Posavine,
temperature postaju nesto nize, a
kolicine oborina vece, pa se u tom pravcu
i uslovi za uzgoj duhana "Stolac
17" pogorsavaju. Pogorsanje
se izrazava kroz povecane kolicine
oborina na proljece sto na svim
nedovoljno ocjeditim zemijistima dovodi
do gusenja i zakrzljavanja posadjenih
biljaka. Zato se u tom pravcu, pri izboru
zemljista za duhan, preko povecanog
koeficijenta fultracije treba korigovati
nepovoljan uticaj oborinskog rezima i
nesto nizih temperatura.
Odnos duhana "Stolac
17" i tla
Na ova istrazivanja se morala obratiti
posebna paznja zato sto je lociranje
proizvodnje za odredjeno podrucje vezano
za velike investicije oko izgradnje
susnica.
U tom smislu, na osnovu rezultata
istrazivanja zakonitosti odnosa duhana i
tla, (casopis "Most"
br. 105 (16)) duhanska zemijista po
upotrebnoj vrijednosti su podijeljena u
tri grupe i nanesena na Pedolosku kartu Posavine.
U prvu grupu su svrstana zemijista
pogodna i sigurna za proizvodnju duhana "Stolac
17".
U drugu grupu su svrstana zemljista
uslovno pogodna za ovu proizvodnju.
U trecu grupu su svrstana zemljista
nepogodna za proizvodnju pa ih je iz nje
trebalo iskljuciti.
Agro-mjere i zastita tokom uzgoja
Sve agro-mjere su vezane u jednu cjelinu
i pocinju sa osnovnom i dopunskom obradom
tla, proizvodnjom rasada, za koji je
Institut projektovao novi tip lijehe,
tacnog doziranja djubrenja, eventualne
potrebe navodnjavanja itd., a zavrsavaju
berbom duhana.
Radi podloznosti napadima bolesti
plamenjace, korjenove trulezi i virusnih
oboljenja, te raznih insekata Institut je
istrazivanjima rijesio biologiju
izazivaca bolesti i stetnika, efikasnost,
nacin i vrijeme upotrebe raznih hemijskih
sredstava zastite itd.
SUSNICE I SUSENJA
Duhan robnog tipa virzinija
susi se u za to posebno izgradjenim
susnicama na topli zrak. Kod
preorijentacije proizvodnje u Posavini
uveden je tip susnice koji se je koristio
i u Podravini. Susnice
se zagrijavaju pomocu peci i cijevi
montiranih u unutrsnjosti susnice. Za
zagrijavanje se koriste razna goriva -
ugalj, ulje i drugo.
Prema opisu kojega daje M. Odic
dimenzije susnice, velicina peci,
velicina i razmjestaj cijevi moraju biti
podeseni tako da se zagrijavanje vrsi
jednolicno i da se temperatura moze brzo
prilagodjavati potrebama raznih faza
susenja unutar kojih se ona penje i do 70
stepeni C. |
 |
|
U susnici isto tako mora
postojati i mogucnost regulisanja
relativne vlage zraka koja se
nagomilava isparavanjem vode iz
lista. Toj svrsi sluze otvori pri
dnu i plafonu susnice. Dimenzije
susnica mogu biti razlicite. Kod
nasih one su 4x4 m sa visinom od
4,70 m. |
|
Na odgovarajucim mjestima u susnici se
instaliraju dva psihrometra (suhi i mokri
termometri), na kojima se ocitavaju
temperature i vlaznosti zraka pri
susenju, kako bi se preko otvora moglo
regulisati njihovo stanje za potrebe
pojedinih faza susenja.
Proces susenja je podijeljen na nekoliko
kljucnih faza - fazu zucenja ili stave
lista, fazu fiksacije boje lista, fazu
susenja lisne plojke i fazu susenja
glavnog rebra (nerva) lista.
SIRENJE PROIZVODNJE U PERIODU OD
1965. do 1975.
Pokusna proizvodnja i dalje sirenje virzinskog
duhana "Stolac 17" su
poceli 1965. godine. Te godine kod
sadilaca u Orasju je
sagradjeno pet eksperimentalnih susnica a
svaki sadilac je zasadio 7 dunuma do
jednog hektara duhana, koliko je potrebno
za rad jedne susnice. Eksperimenti su
dali vrlo pozitivne rezultate. Slijedecih
godina u Orasju i Gradaccu
broj sadilaca sa isto tolikim brojem
susnica je stalno rastao, tako da je u
1975. godini u Orasju
iznosio 557, a u Gradaccu
321 susnicu. Time se nova preorijentisana
proizvodnja definitivno ustalila i
osigurala dalji uspon.
Rad na sirenju proizvodnje u ovom periodu
vrsen je uz stalnu angazovnost saradnika
Instituta i strucnih siuzbi iz Preduzeca
u Orasju i Gradaccu.
Za sve navedene radne operacije, pocevsi
od izbora zemljista do berbe i susenja,
saradnici Instituta i strucnih sluzbi
preduzeca, su se starali da se one izvedu
pravilno i na vrijeme. Sadiocima su
dijeljena stampana uputstva i brosure, a
izdata je i posebna knjiga - "Duhan
'Stolac 17'" (M. Odic). Za
zastitu duhana od bolesti i stetnika
Preduzece "Bosanac"
je 1969. godine nabavilo 300 komada "solo
junior" prskalica i mnogo
prikijucnih orudja za agro i ostale
zahvate.
Posebni napori su cinjeni na
osposobljavanju sadilaca duhana da
savladaju proces susenja. Kod svake
susnice su uvedene stalne dezure strucnog
osoblja Preduzeca i Instituta. Proces
susenja jedne berbe je trajao 6-7 dana, a
u jednoj sezoni je bilo 6 do 7 berbi.
Prosjecan prinos po jednom hektaru je
iznosio oko 1.500 kg osusenog duhana.
U zimskim periodima saradnici Instituta i
Preduzeca su organizovano odrzavali
predavanja i seminare za proizvodjace na
cijelom proizvodnom podrucju koje se
prostiralo od Bos. Samca
i Odzaka, preko Brckog,
do Bijeljine i Semberije.
UZGOJ BERLEJ DUHANA
Sorta duhana Berlej koja
takodjer ulazi u sklop proizvodnje "Blend"
cigarete kao prateca komponenta
virzinskih duhana je manjeg znacaja kako
po ucescu u Blend
cigareti tako i po proizvodnji u Posavini.
Tehnologija njene proizvodnje je
jednostavnija, a za susenje nisu potrebne
susnice jer se susi u hladu. U Posavini
je nasla svoja stanista na onim tlima na
kojima se ranije uzgajao bosanski
ravnjak, kod domacinstava manjih posjeda.
Obicno se uzgajao na dva do tri dunuma
povrsine.
PROIZVODNJA POSLIJE 1975. GODINE
Posto je virzinska sorta
"Stolac 17" bila
podlozna bolestima i posto je izvrsila
svoju pionirsku ulogu u preorijentaciji
proizvodnje, zamijenjena je hibridnim
sortama koje je ukrstanjem proizveo Duhanski
institut u Zagrebu. Sorte su
bile otporne na bolesti, a dobro su se
adaptirale na uslove uzgoja u Posavini.
Od tada su strucne sluzbe iz Orasja
i Gradacca u saradnji sa
oba instituta (Mostar, Zagreb)
preuzele i zajednicki nastavile
rjesavanje problema vezanih za susenje i
masinsku obradu u halama preduzeca.
U 1978. god. Preduzece "Bosanac"
uvodi tehnoloski najsavremeniju masinsku
obradu visokim temperaturama tzv. "Redraing"
sistem sa izziljavanjem, cime se uvrstava
u preduzeca sa najsavremenijom
tehnoloskom obradom duhana do danas
poznatom u svijetu.
Na kraju, broj izgradjenih susnica u
1987. godini u reonu pod kontrolom
Preduzeca u Orasju se
popeo na 1266, a Gradacca
na oko 800, sa ukupnom proizvodnjom od
oko 600 vagona virzinskih i berlej
duhana.
Posmatrana sa ekonomskog stanovista,
preorijentacija je ucinila veliki iskorak
u pogledu egzistencije stanovnistva Posavine
jer je postala izvor prihoda za oko 5.500
domacinstava sa 16 do 17.000 zaposlenih
proizvodjaca i radnika.
LITERATURA
1. Garner W. W., 1947. The production of
tobacco. Philadelphia.
2. Hawkss. N. 1978.: Osnovi proizvodnje
virginijskog duhana. Prijevod sa
engleskog, Nikola Vuletic, Zagreb.
3. Kolektiv autora, 1982.: Kako treba
proizvoditi duhanski rasad, NIRO
Zadrugar, Sarajevo.
4. Kolektiv autora, 1989.: Sto godina
proizvodnje duhana u Srednjoj bosanskoj
Posavini. ("Bosanac"
1888.-1988.) Zadrugar, Sarajevo.
5. Kurtovic J., 1973.: Prirodni uslovi za
proizvodnju duhana sorte "Stolac
17" u Sred. ist. Posavini. Simpozij
o introdukciji i proizvodnji krupnolisnih
duhana u SFRJ. Duhanski institut Mostar.
6. Kurtovic J., 1977.: Agropedoloska
istrazivanja u reonizaciji proizvodnje
duhana. X Simpozij duhanskih strucnjaka,
Skoplje.
7. Kurtovic J. 1979.: Agropedoloska
studija reona proizvodnje duhana u Sred.
ist. Posavini sa Pedoloskom kartom
upotrebne vrijednosti zemljista u
duhanskoj proizvodnji. Duhanski institut
Mostar.
8. Markovina S., 1973.: Agrotehnika
visokoprinosnih sorti duhana u
Hercegovini. Simpozij o introdukciji i
proizvodnji krupnolisnih duhana u SFRJ,
Duhanski institut Mostar.
9. Nadazdin M., 1971.: Prilog ispitivanju
uzrocnika plamenjace duhana u uslovima
Hercegovine. Zajednica Jugoslovenskih
instituta za duvan, Beograd, doktorska
disertacija.
10. Nadazdin M., 1973.: Komparativna
vrijednost nekih organskih fungicida u
suzbijanju plamenjace duhana. Simpozij o
introdukciji i proizvodnji krupnolisnih
duhana u SFRJ. Duhanski institut Mostar.
11. Odic M., 1970.: Duhan "Stolac
17". Narodni univerzitet, Orasje
n/S.
12. Odic M., Jelcic S., 1980.: Duhan u
Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979.
godine. Duhanski institut Mostar.
13. Odic M., 1973.: Porijeklo i osobine
sorte "Stolac 17". Simpozij o
introdukciji i proizvodnji krupnolisnih
duhana u SFRJ. Duhanski institut Mostar.
14. Preisseecker, K. 1914.: Der Tabakbau
und ausbildung des tabaks zurn
industiellen rohstoffe, II band. Wien. |
|
