o

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 112-113 (23-24 - nova serija)

Godina XXV mart-ozujak/april-travanj 1999.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Dr Jusuf Kurtovic
SREDNJA BOSANSKA POSAVINA
Novi veliki centar proizvodnje duhana
u Bosni i Hercegovini

Prema statistickim podacima Srednja bosanska Posavina je 1986. godine proizvela 578,5 vagona duhana sto je cinilo 6 do 7% ukupne jugoslovenske proizvodnje duhana u toj godini. Glavni nosioci proizvodnje su bili OOUR - za otkup i obradu duhana "Bosanac" u Orasju n/S i OOUR u Gradaccu. Pored njih, u Bosni je tada egzistirala jos samo Otkupna stanica u Bratuncu sa vrlo malim ucescem u proizvodnji duhana.

U toj masi proizvedenog duhana glavni i daleko najveci dio su cinili vrlo konjunkturni virzinski berlej duhani od kojih se danas proizvode tzv. "blend" cigarete sa filterom (Marlboro, Kent). To su u isto vrijeme najelitnije i najkonzumiranije cigarete u Americi, Evropi i drugim zemljama.

Do 1964. godine u Bosni se uzgajao duhan porijeklom od hercegovacke sorte Ravnjak-bosanski ravnjak. U ekoloskim uslovima klime, tla i drugih faktora, bosanski ravnjak je davao inferioran tip duhanske sirovine male upotrebne i trzisne vrijednosti. Proizvodnja je bila podlozna velikim variranjima i od 1946. do 1961. godine u cijeloj Bosni (srezovi - Orasje, Gradacac, Foca i Bratunac) prosjecno je iznosila oko 60 vagona.

OSVRT NA ISTORIJU PROIZVODNJE DUHANA U BOSNI
Turski i austrougarski period


Sigurni podaci o pocetku proizvodnje duhana u BiH ne postoje. Ukoliko ih ima, bazirani su na pretpostavkama i biljeskama starih hronicara i putopisaca.

Jedan od znacajnih istrazivaca ovoga problema Preisseecker ipak zastupa misljenje da je kultura duhana u BiH postojala jos u XVII stoljecu. Duhan se tada mogao slobodno uzgajati za vlastite potrebe, ali se za prodaju morao placati porez zvani "mururija".

Okupacijom BiH od strane Austrougarske monarhije 1878. stanje se radikalno mijenja. Vec 1880-te godine proklamuje se Zakon o osnivanju monopola po kojemu se pod nadzor drzave stavlja cjelokupna proizvodnja, prerada i prodaja duhana.

U skladu s tim, prema podacima koje iznose M. Odic i S. Jelcic 1882. godine pristupa se sirokom pokusnom istrazivanju mogucnosti uzgoja duhana u 19 srezova u Bosni, pored ostalih u reonima: Sarajeva, Tuzle, Banja Luke, Travnika, Bugojna, Foce, Srebrenice itd. Mada su u tom poslu bili angazovani strucnjaci iz podrucja Austrougarske (Galicija, Bukovina) u kojima su se tada uzgajali cigarni (a ne cigaretni) nekvalitetni duhani, do 1889. godine proizvodnja se zadrzala u pet, da bi na kraju, pred I svjetski rat ostala jos samo u dva sreza: u Foci i Srebrenici.

Za sto bolje prakticno osposobljavanje sadilaca, pri Otkupnim uredima su se osnivale Ogledne plantaze. Tako su 1884. godine osnovane Ogledne plantaze u Orasju n/S i Potocarima kod Srebrenice. Obje plantaze su kasnije prerasle u Otkupne urede s tim sto je Ured iz Srebrenice, radi nezgodnog geografskog smjestaja i reljefa prenesen u Bratunac.

Na koncu Austrougarskog perioda proizvodnja se odrzala samo u Foci i Bratuncu, dok je u Orasju n/S od 1908. godine do pocetka I svjetskog rata sa 4,5 vagona prosjecno jedva zivotarila.

Period jugoslovenskog i SFRJ Monopola

U oba ova perioda proizvodnja u Bosni je bazirana na uzgoju hercegovackih sorti duhana. Za prvi period su karakteristicne velike oscilacije vezane za klimatske prilike godine i mogucnosti plasmana na trzistu. Do 1929. godine, prosjecna proizvodnja se kretala u granicama izmedju 10 i 20 vagona. Te godine je ukinuta da bi se 1936. obnovila i to samo u Foci i Bratuncu. U reonu Orasja n/S, koji nas u ovom slucaju posebno interesuje, do kraja ovog perioda se nije uopce obnavljala.

U drugom periodu nesigurnost obnovljene proizvodnje i njene velike oscilacije se nastavljaju. Takvo stanje se odrzava sve do 1961. godine kada dolazi do napada bolesti tzv. "plamenjace". Pojava ove bolesti i niz drugih okolnosti ukazali su na to da proizvodnja hercegovackih duhana u Bosni ne moze imati bilo kakvu dalju perspektivnost.

Postalo je sasvim jasno da se za problem dalje proizvodnje mora traziti rjesenje, ili ce se ona sama prinudno ugasiti. Taj posao dogovorno su prihvatili saradnici Duhanskog instituta u Mostaru i strucna sluzba Preduzeca "Bosanac" u Orasju n/S, uz neogranicenu podrsku rukovodstva preduzeca koje je vjerovalo u nauku i smjelo ulazilo u velika investiciona ulaganja. Uskoro poslije toga u rjesavanje ovoga problema se ukljucio i OOUR iz Gradacca.

ZASTO SE PROIZVODNJA HERCEGOVACKIH DUHANA MORALA UGASITI U BOSNI

Osnovni i najvazniji dio radi kojega se uzgaja duhan, je duhanski list. To je u isto vrijeme dio preko kojega biljka najjace reaguje na uslove ekoloske sredine - klimu i tlo. U tom pogledu rijetko koja druga biljna vrsta ispoljava takvu osjetljivost. Odatle jedna ista sorta duhana uzgajana u razlicitim ekoloskim uslovima moze davati razlicite tipove duhanske sirovine, odnosno sirovine sasvim razlicite upotrebne vrijednosti.

Hercegovacki duhan koji se uzgajao u Bosni za vrijeme Jugoslavije i veceg dijela SFRJ, uglavnom do 1965. godine, za razliku od uzgoja u Hercegovini, je kako je navedeno, davao inferioran tip sirovine male upotrebne vrijednosti. Koristio se pretezno u izradi cigareta nizih kvalitetnih grupa (Drava, Zeta itd.).

Uzroci ovoga fenomena, na pristupacan nacin su interpretirani u radovima objavljenim u casopisu "Most" br. 99(10) i br. 105(16). Ovdje ce se samo podsjetiti na sustinu toga problema.

Prinos i kvalitet duhana i njihov uzajamni odnos se uspostavlja u fazama bujnog rasta i kvalitetne izgradnje lista duhanske biljke u polju. U konstelacijama klime i zemljista na kojima se duhan uzgajao u Bosni, a posebno u Bos. Posavini, u ovim fazama, tokom bioloskih i fizioloskih procesa, u listu se nisu mogli ostvarivati uslovi potrebni za formiranje njegovih kvalitetnih svojstava. Tu se, u prvom redu misli na fizicke i hemijske karakteristike lista kao sto su debljina i elasticnost lisnog tkiva, njegova nervatura, sadrzaj bjelancevina, slozenih i prostih ugljenih hidrata, smola, etericnih ulja itd. Ovakvom stanju su takodjer doprinosili i klimatski uslovi pri kojima se duhan susio.

Pojava plamenjace, bolesti koja je 1961. godine prenesena iz Amerike, totalno je iskomplikovala problem dalje proizvodnje. Te godine "Bosanac" u Orasju je otkupio 9, a pogon u Gradaccu oko 6,5 vagona duhana. To je bilo dodatno upozorenje da ce, ako se ne izvrsi preorijentacija, dalja proizvodnja potpuno nestati.

Odumiranju proizvodnje duhana u Bosni isto toliko je doprinio i ekonomsko - trzisni faktor. Poslije II svjetskog rata Amerika je na evropsko trziste plasirala svoje duhane (cigarete), izmijenila ukus potrosaca i time potisnula proizvodnju drugih do tada postojecih tipova duhanskih sirovina. Jako je snizila mogucnosti plasmana i hercegovackog duhana. Naravno da su se posljedice takvog stanja morale jace odraziti na i onako labilno stanje postojece proizvodnje.

PREORIJENTACIJA PROIZVODNJE

Sagledavajuci probleme koji su postojali u duhanskoj privredi BiH, Duhanski institut u Mostaru je jos znatno ranije poceo da radi na stvaranju nove sorte duhana kojom bi za podrucje Bosne zamijenio do tada uzgajanu sortu Ravnjak. Na Oglednom polju instituta u Stocu, ukrstanjem americke sorte Virginia golden dolar sa hercegovackom sortom Borican dobivena je sorta duhana "Stolac 17" koja je imala sve karakteristike virzinskih sorti. Sorta je takodjer bila namijenjena i plantaznoj proizvodnji u Hercegovini.

U pocetnim istrazivanjima ova sorta je dala pozitivne rezultate na nekim lokalitetima u reonu Orasja n/S, pa je 1964. godine odluceno da se otpocne sa pokusnom proizvodnjom sirih razmjera.

To je bio veliki zahvat koji nije znacio samo promjenu sorte nego i citavog procesa proizvodnje u kojemu posebnu novinu i vrlo znacajan dio predstavlja izgradnja susnica na topli zrak i nacin susenja.

TEHNOLOGIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
DUHANA "STOLAC 17"


Nova sorta i novi uslovi proizvodnje u kojima se ona nasla bili su nepoznati i neistrazeni pa se u rjesavanje tih problema morao kolektivno ukljuciti citav istrazivacki tim Instituta iz Mostara zajedno sa Strucnom sluzbom preduzeca "Bosanac" u Orasju n/S, a nesto kasnije i Pogona u Gradaccu. Moralo se poceti od biologije same biljke, njenog odnosa prema klimi i tlu, fiziologiji ishrane, primjeni agro-mjera i zastite od bolesti i stetnika do susenja i primarne manipulacije.

Biologija duhana "Stolac 17"

Ako se podje od toga da svaki zivi organizam, pa prema tome i svaka biljna vrsta i sorta u svom zivotnom razvoju mora imati jedan kritican period (kod covjeka je to pubertet), onda je to prema nasim istrazivanjima kod sorte "Stolac 17" period faze ukorjenjivanja i pocetak faze bujnog rasta. Zapazilo se da, ako "Stolac 17" normalno obavi te faze, onda u kasnijim fazama krace trajanje nepovoljnih uslova, kao sto su npr. jace i trajnije kise ili zahladjenja, lakse podnosi. Ako se te dvije faze obave nenormalno, biljke bioloski zastare i taj pecat bioloske poremecenosti nose tokom cijelog daljeg rasta.

Klima Posavine u odnosu na duhan "Stolac 17"

Analiza klime Posavine pokazala je da u odnosu na njena dva osnovna cinioca - toplotne i oborinske rezime, uporedjujuci ih sa rezimima u Podravini u kojoj se proizvodnja virzinskih duhana ustalila, postoje povoljni uslovi za uzgoj ove sorte.

Medjutim, iduci od ravnicarskog prema brdskom dijelu Posavine, temperature postaju nesto nize, a kolicine oborina vece, pa se u tom pravcu i uslovi za uzgoj duhana "Stolac 17" pogorsavaju. Pogorsanje se izrazava kroz povecane kolicine oborina na proljece sto na svim nedovoljno ocjeditim zemijistima dovodi do gusenja i zakrzljavanja posadjenih biljaka. Zato se u tom pravcu, pri izboru zemljista za duhan, preko povecanog koeficijenta fultracije treba korigovati nepovoljan uticaj oborinskog rezima i nesto nizih temperatura.

Odnos duhana "Stolac 17" i tla

Na ova istrazivanja se morala obratiti posebna paznja zato sto je lociranje proizvodnje za odredjeno podrucje vezano za velike investicije oko izgradnje susnica.

U tom smislu, na osnovu rezultata istrazivanja zakonitosti odnosa duhana i tla, (casopis "Most" br. 105 (16)) duhanska zemijista po upotrebnoj vrijednosti su podijeljena u tri grupe i nanesena na Pedolosku kartu Posavine.

U prvu grupu su svrstana zemijista pogodna i sigurna za proizvodnju duhana "Stolac 17".

U drugu grupu su svrstana zemljista uslovno pogodna za ovu proizvodnju.

U trecu grupu su svrstana zemljista nepogodna za proizvodnju pa ih je iz nje trebalo iskljuciti.

Agro-mjere i zastita tokom uzgoja

Sve agro-mjere su vezane u jednu cjelinu i pocinju sa osnovnom i dopunskom obradom tla, proizvodnjom rasada, za koji je Institut projektovao novi tip lijehe, tacnog doziranja djubrenja, eventualne potrebe navodnjavanja itd., a zavrsavaju berbom duhana.

Radi podloznosti napadima bolesti plamenjace, korjenove trulezi i virusnih oboljenja, te raznih insekata Institut je istrazivanjima rijesio biologiju izazivaca bolesti i stetnika, efikasnost, nacin i vrijeme upotrebe raznih hemijskih sredstava zastite itd.

SUSNICE I SUSENJA

Duhan robnog tipa virzinija susi se u za to posebno izgradjenim susnicama na topli zrak. Kod preorijentacije proizvodnje u Posavini uveden je tip susnice koji se je koristio i u Podravini. Susnice se zagrijavaju pomocu peci i cijevi montiranih u unutrsnjosti susnice. Za zagrijavanje se koriste razna goriva - ugalj, ulje i drugo.

Prema opisu kojega daje M. Odic dimenzije susnice, velicina peci, velicina i razmjestaj cijevi moraju biti podeseni tako da se zagrijavanje vrsi jednolicno i da se temperatura moze brzo prilagodjavati potrebama raznih faza susenja unutar kojih se ona penje i do 70 stepeni C.

Talijanski tip susnice podignute 1953. na Oglednom polju u Orasju
 
U susnici isto tako mora postojati i mogucnost regulisanja relativne vlage zraka koja se nagomilava isparavanjem vode iz lista. Toj svrsi sluze otvori pri dnu i plafonu susnice. Dimenzije susnica mogu biti razlicite. Kod nasih one su 4x4 m sa visinom od 4,70 m.

Na odgovarajucim mjestima u susnici se instaliraju dva psihrometra (suhi i mokri termometri), na kojima se ocitavaju temperature i vlaznosti zraka pri susenju, kako bi se preko otvora moglo regulisati njihovo stanje za potrebe pojedinih faza susenja.

Proces susenja je podijeljen na nekoliko kljucnih faza - fazu zucenja ili stave lista, fazu fiksacije boje lista, fazu susenja lisne plojke i fazu susenja glavnog rebra (nerva) lista.

SIRENJE PROIZVODNJE U PERIODU OD 1965. do 1975.

Pokusna proizvodnja i dalje sirenje virzinskog duhana "Stolac 17" su poceli 1965. godine. Te godine kod sadilaca u Orasju je sagradjeno pet eksperimentalnih susnica a svaki sadilac je zasadio 7 dunuma do jednog hektara duhana, koliko je potrebno za rad jedne susnice. Eksperimenti su dali vrlo pozitivne rezultate. Slijedecih godina u Orasju i Gradaccu broj sadilaca sa isto tolikim brojem susnica je stalno rastao, tako da je u 1975. godini u Orasju iznosio 557, a u Gradaccu 321 susnicu. Time se nova preorijentisana proizvodnja definitivno ustalila i osigurala dalji uspon.

Rad na sirenju proizvodnje u ovom periodu vrsen je uz stalnu angazovnost saradnika Instituta i strucnih siuzbi iz Preduzeca u Orasju i Gradaccu. Za sve navedene radne operacije, pocevsi od izbora zemljista do berbe i susenja, saradnici Instituta i strucnih sluzbi preduzeca, su se starali da se one izvedu pravilno i na vrijeme. Sadiocima su dijeljena stampana uputstva i brosure, a izdata je i posebna knjiga - "Duhan 'Stolac 17'" (M. Odic). Za zastitu duhana od bolesti i stetnika Preduzece "Bosanac" je 1969. godine nabavilo 300 komada "solo junior" prskalica i mnogo prikijucnih orudja za agro i ostale zahvate.

Posebni napori su cinjeni na osposobljavanju sadilaca duhana da savladaju proces susenja. Kod svake susnice su uvedene stalne dezure strucnog osoblja Preduzeca i Instituta. Proces susenja jedne berbe je trajao 6-7 dana, a u jednoj sezoni je bilo 6 do 7 berbi. Prosjecan prinos po jednom hektaru je iznosio oko 1.500 kg osusenog duhana.

U zimskim periodima saradnici Instituta i Preduzeca su organizovano odrzavali predavanja i seminare za proizvodjace na cijelom proizvodnom podrucju koje se prostiralo od Bos. Samca i Odzaka, preko Brckog, do Bijeljine i Semberije.

UZGOJ BERLEJ DUHANA

Sorta duhana Berlej koja takodjer ulazi u sklop proizvodnje "Blend" cigarete kao prateca komponenta virzinskih duhana je manjeg znacaja kako po ucescu u Blend cigareti tako i po proizvodnji u Posavini. Tehnologija njene proizvodnje je jednostavnija, a za susenje nisu potrebne susnice jer se susi u hladu. U Posavini je nasla svoja stanista na onim tlima na kojima se ranije uzgajao bosanski ravnjak, kod domacinstava manjih posjeda. Obicno se uzgajao na dva do tri dunuma povrsine.

PROIZVODNJA POSLIJE 1975. GODINE

Posto je virzinska sorta "Stolac 17" bila podlozna bolestima i posto je izvrsila svoju pionirsku ulogu u preorijentaciji proizvodnje, zamijenjena je hibridnim sortama koje je ukrstanjem proizveo Duhanski institut u Zagrebu. Sorte su bile otporne na bolesti, a dobro su se adaptirale na uslove uzgoja u Posavini. Od tada su strucne sluzbe iz Orasja i Gradacca u saradnji sa oba instituta (Mostar, Zagreb) preuzele i zajednicki nastavile rjesavanje problema vezanih za susenje i masinsku obradu u halama preduzeca.

U 1978. god. Preduzece "Bosanac" uvodi tehnoloski najsavremeniju masinsku obradu visokim temperaturama tzv. "Redraing" sistem sa izziljavanjem, cime se uvrstava u preduzeca sa najsavremenijom tehnoloskom obradom duhana do danas poznatom u svijetu.

Na kraju, broj izgradjenih susnica u 1987. godini u reonu pod kontrolom Preduzeca u Orasju se popeo na 1266, a Gradacca na oko 800, sa ukupnom proizvodnjom od oko 600 vagona virzinskih i berlej duhana.

Posmatrana sa ekonomskog stanovista, preorijentacija je ucinila veliki iskorak u pogledu egzistencije stanovnistva Posavine jer je postala izvor prihoda za oko 5.500 domacinstava sa 16 do 17.000 zaposlenih proizvodjaca i radnika.

LITERATURA
1. Garner W. W., 1947. The production of tobacco. Philadelphia.
2. Hawkss. N. 1978.: Osnovi proizvodnje virginijskog duhana. Prijevod sa engleskog, Nikola Vuletic, Zagreb.
3. Kolektiv autora, 1982.: Kako treba proizvoditi duhanski rasad, NIRO Zadrugar, Sarajevo.
4. Kolektiv autora, 1989.: Sto godina proizvodnje duhana u Srednjoj bosanskoj Posavini. ("Bosanac" 1888.-1988.) Zadrugar, Sarajevo.
5. Kurtovic J., 1973.: Prirodni uslovi za proizvodnju duhana sorte "Stolac 17" u Sred. ist. Posavini. Simpozij o introdukciji i proizvodnji krupnolisnih duhana u SFRJ. Duhanski institut Mostar.
6. Kurtovic J., 1977.: Agropedoloska istrazivanja u reonizaciji proizvodnje duhana. X Simpozij duhanskih strucnjaka, Skoplje.
7. Kurtovic J. 1979.: Agropedoloska studija reona proizvodnje duhana u Sred. ist. Posavini sa Pedoloskom kartom upotrebne vrijednosti zemljista u duhanskoj proizvodnji. Duhanski institut Mostar.
8. Markovina S., 1973.: Agrotehnika visokoprinosnih sorti duhana u Hercegovini. Simpozij o introdukciji i proizvodnji krupnolisnih duhana u SFRJ, Duhanski institut Mostar.
9. Nadazdin M., 1971.: Prilog ispitivanju uzrocnika plamenjace duhana u uslovima Hercegovine. Zajednica Jugoslovenskih instituta za duvan, Beograd, doktorska disertacija.
10. Nadazdin M., 1973.: Komparativna vrijednost nekih organskih fungicida u suzbijanju plamenjace duhana. Simpozij o introdukciji i proizvodnji krupnolisnih duhana u SFRJ. Duhanski institut Mostar.
11. Odic M., 1970.: Duhan "Stolac 17". Narodni univerzitet, Orasje n/S.
12. Odic M., Jelcic S., 1980.: Duhan u Bosni i Hercegovini od 1880. do 1979. godine. Duhanski institut Mostar.
13. Odic M., 1973.: Porijeklo i osobine sorte "Stolac 17". Simpozij o introdukciji i proizvodnji krupnolisnih duhana u SFRJ. Duhanski institut Mostar.
14. Preisseecker, K. 1914.: Der Tabakbau und ausbildung des tabaks zurn industiellen rohstoffe, II band. Wien.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Avdija Coric - Kraljevci

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo