o

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 112-113 (23-24 - nova serija)

Godina XXV mart-ozujak/april-travanj 1999.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Salko Saric
KONTINUITET I KREATIVNOST
Kulturna manifestacija Mostarsko ljeto
i sta joj je prethodilo

Ove godine odrzat ce se dvadeseta po redu kulturna manifestacija Mostarsko ljeto, ovaj jubilej znacajan za citavu suvremenu mostarsku kulturu.

Kako o nastanku ove manifestacije nije puno pisano, nije na odmet da se prisjetimo dogadjanja koja su joj prethodila. Kulturne institucije Mostara, Narodno pozoriste, Pozoriste lutaka i Simfonijski orkestar, redovito su prekidale svoju djelatnost pocetkom jula, tako da su duga mostarska ljeta prolazila bez kulturnih dogadjanja za kojima se osjecala velika potreba.

Kulturni djelatnici Mostara u vise navrata su pokusavali animirati gradsko rukovodstvo kako bi se ucinili neki potezi na ozivljavanju kulturne ponude grada tokom ljetne sezone.

Potrebno je bilo nesto uciniti kako zbog gradjana Mostara tako i zbog velikog broja turista koji su ga posjecivali. Naime, Mostar je u bivsoj Jugoslaviji vazio kao kontinentalni grad sa najvecom posjecenoscu od strane inozemnih turista.

Da bi ukazali na neophodnost jedne kulturne manifestacije u ljetnjoj sezoni, djelatnici Narodnog pozorista organizirali su gostovanje Jugoslavenskog dramskog pozorista iz Beograda u ljeto 1950. godine, sa predstavom "Dundo Maroje" M. Drzica, u reziji znamenitog Bojana Stupice. Ova predstava je uprilicena u basci Djackog doma "Dule Mucibabic", a na tom jednom izvodjenju vidjelo ju je 1100 gledalaca.

U istom prostoru pocetkom jeseni (1950.) prikazana je opera "Ero s onoga svijeta" J. Gotovca, u izvodjenju sarajevske Opere i opet je odaziv publike bio veliki.

Naredne godine (1951.) sarajevsko Narodno pozoriste na istom mjestu je odigralo predstavu "Tri svijeta" H. Hume u reziji Vase Kosica, sto je mostarska publika prihvatila sa velikim odusevljenjem.

To je bio sjajan test koji je pokazao nuznost da se kulturna ponuda u Mostaru tokom ljetnje sezone mora osmisliti.

Tokom sljedecih godina ucestali su pokusaji pojedinaca, da se na tom planu nesto uradi, ali sve je zavrsavalo bez konkretnog rezultata: ustolicenja stalnog ljetnog festivala u Mostaru.

Najpotpuniji prijedlog dosao je od strane gospodina Safeta Cisica, ondasnjeg upravnika Narodnog pozorista u Mostaru. On je gradskim vlastima i Turistickom savezu Mostara u februaru 1960. godine, ponudio veoma dobro uradjen elaborat za pokretanje kulturne manifestaciie "Ljetnje igre u Blagaju".

Cisic je u svom elaboratu veoma argumentirano obrazlozio motive za pokretanje ovog festivala, te detaljno osmislio svaki segment ovih igara.

Finansijer je trebao biti grad Mostar i ostale zainteresirane institucije, a nosioci umjetnickog dijela igara trebali su biti profesionalne kulturne institucije grada.

Djuro Termacic - Skica rjesenja scene i gledalista na Tekiji u Blagaju, 1961.

Idejno rjesenje scene i gledalista na blagajskoj Tekiji uradio je tadasnji scenograf i kostimograf Narodnog pozorista Djuro Termacic, a predvidjeno je bilo da igre traju od 25. juna do 10. septembra svake godine. Ali i ovaj dobro osmisljen projekat ostao je bez odgovora gradskih struktura, mada su o njemu pokretane rasprave i 1962. i 1964. godine.

Pocetkom 1970. umro je cuveni mostarski knjizevnik Hamza Humo. Na jesen iste godine gospodin Tvrtko Sulentic, direktor Turisticko ugostiteljskog preduzeca "HETMOS" predlaze da se u Cimu, na imanju porodice Humo tj. Huminoj kuli (ljetnjikovcu), svake godine u vrijeme ljeta i berbe grozdja odrzavaju knjizevno - muzicke veceri.

I ovaj prijedlog, uz vise pokusaja da se realizira, zavrsio je time da su u oktobru 1974. clanovi kluba pisaca RKUD "Abrasevic" odrzali u Huminoj kuli knjizevno vece pod nazivom "Knjizevno vece u Huminom Cimu".

Znatan entuzijazam da uljepsa ljetnje dane u Mostaru pokazao je 1975. poznati mostarski kantautor, pokojni dr Dzenan Dzani Salkovic. On je tokom jula i augusta iste godine u basci Hotela "Mostar" organizirao niz umjetnickih veceri pod nazivom "Tijelo poezije". Na tim vecerima nastupili su mostarski pjesnici: Alija Kebo, Miso Maric, Zlata Artukovic, Dunja Alendar i recitator Goran Matovic, zatim glumac Fabijan Sovagovic iz Zagreba, vokalno - instrumentalne grupe "Drugi nacin" iz Zagreba i mostarska "Mostar", te pijanistkinja Srebrenka Salkovic.

Iste godine krajem augusta, pod Pecinom u Kujundziluku u organizaciji Hotelsko ugostiteljskog preduzeca "Neretva" iz Mostara, pocelo se i sa nizom umjetnickih veceri pod nazivom "I pod pecinom svjetla". Modelator tih izvedbi bio je Gradimir Gojer.

Prvi program (28.8.1975.) bio je monodrama "Oj zivote" Josipa Pejakovica umjetnika iz Sarajeva, zatim su slijedili Milka Podrug - Kokotovic dubrovacka glumica sa monodramom "Heloiza Abelardu", koncert sarajevskih muzicara Ivana Kalcine i Dzevada Sabanagica, da bi ove veceri zavrsile poetskom veceri i izlozbom mostarskog slikara i pjesnika Vlade Puljica u reziji G. Gojera.

U mostarskoj "Slobodi" (23.8.1976. str 7.) saznajemo od direktora OOUR-a za ugostiteljstvo i turizam "Neretva", gospodina Omera Hajrovica, da su u proljece oni, kao firma, inicirali razgovor sa Zajednicom kulture i Turistickim drustvom iz Mostara oko pokretanja kulturnog ljeta. Mada je receno da ce se "nesto poduzeti", od obecanja nije bilo nista, pa su oni "poduzeli korake da organiziraju barem krajem ljeta nekoliko kulturnih dogadjanja u Mostaru". Naime, firma "HETMOS" je u suradnji sa IPC "Oslobodjenje" krajem augusta (1976.) organizirala ponovno nekoliko umjetnickih veceri pod proslogodisnjim nazivom "I pod pecinom svjetla". Ovaj put su ostvarena samo tri nastupa i to: Fabijan Sovagovic glumac iz Zagreba sa monodramom "Djuka Begovic", Goran Matovic iz Zagreba sa poetskim recitalom na stihove Tina Ujevica "San i ludilo", te vece sansona Ibrice Jusica iz Dubrovnika.

Konacno 1978. godine ukazala se prilika da se ideja o osnivanju stalne ljetne manifestacije i realizira. U ovoj godini osnovana je Kulturno prosvjetna zajednica (KPZ) opstine Mostar. Vec slijedece godine (1979.) u aprilu mjesecu odrzana je sjednica KPZ te saznajemo: "... Da je usvojen program aktivnosti KPZ opstine Mostar za ovu godinu u kojoj ce Zajednica preuzeti organizaciju stalnih manifestacija, novoformiranog, Mostarskog kulturnog ljeta, zatim vec postojecih manifestacija, Dana teatra mladih, Revije domaceg igranog filma i Mjeseca knjige ... " ("Sloboda" Mostar 1.5.1979. str 12.). Tako je Mostar konacno dobio dugo zeljenu manifestaciju.

Prvo "Mostarsko ljeto" zapocelo je vec tradicionalnom manifestacijom "Santicevim vecerima poezije" odrzanim 28. 29. i 30. juna 1979. godine. Prvo vece (28.6.1979.), otvoreno je izlozbom Likovne omladine Mostara, poetsko - muzickom veceri, promocijom knjige pjesama Omera Tipure i ploce ansambla "Crveni makovi". Isto vece pjesnici Desanka Maksimovic, Nasiha Kapidzic - Hadzic i Pero Zubac govorili su svoje stihove mostarskoj publici, tako da je ovaj niz dogadjanja (28.6.1979.) na "Santicevim vecerima poezije" bio i prvi program prvog "Mostarskog ljeta".

Slijedili su zatim mnogi dramski, muzicki, likovni, poetski programi, knjizevne i folklorno umjetnicke veceri, da bi sve kulminiralo gostovanjem zagrebacke predstave "Oslobodjenje Skopja" Dusana Jovanovica u reziji Ljubise Ristica. Prvo "Mostarsko ljeto" zavrsilo je 14.9.1979. koncertom Simfonijskog orkestra Mostar.

I svih narednih godina nizali su se nastupi velikog broja umjetnika iz Mostara kao i iz citave bivse Jugoslavije, da bi se tek 1990. u produkciji "Mostarskog ljeta" realizirale predstave "NE" u reziji Darka Rundeka, a 1991. godine "Sada je i tebi kraj" J. Andzejevskog u postavci Zlatka Mikulica.

Pokusaji da se ponovno uvede praksa vlastite produkcije na "Mostarskom ljetu" rezultirali su i premijerom "Ruha" (1997.) na prostoru Velagicevine u Blagaju (produkcija Narodno pozoriste Mostar), te premijera "Trofejnih noci" (1998.) u rusevinama Hotela "Ruza" (produkcija Centar za kulturu Mostar). Obje predstave napisao je i rezirao Semsudin Gegic.

Treba napomenuti da se ova manifestacija uspjela odrzati i steci kontinuitet (do agresije na BiH) zahvaljujuci velikom entuzijazmu i pozrtvovanosti dugogodisnjeg sekretara KPZ opstine Mostar - gospodje Fadile Custovic.

O kvalitetu ponudjenih izvedbi na ovoj manifestaciji bez dvojbe se moze reci da je oscilirala u vrijednosti i mastovitosti izbora, ali odaziv publike je uvijek bio veliki.

Sta reci uoci jubilarnog "XX Mostarskog ljeta" ?!

Trebalo bi prije svega za ovu manifestaciju pronaci trajni izvor finansiranja. Tako bi se za svaku narednu sezonu znao okvirni finansijski plan, i na osnovu njega se osmisljavao program, angazirali stvaraoci i ugovarali termini. Jednom rijecju to bi stvorilo uvjete za profesionalizaciju rada, a isto tako nivo planiranih programa podiglo na kvalitetniju razinu.

Postoje i razlicita misljenja koja se odnose na trajanje Mostarskog kulturnog ljeta. Obicno su to primjedbe da je manifestacija navodno preduga, da nema nijednog festivala na svijetu koji traje toliko dugo itd ... Misljenja smo da tu ne treba nista mijenjati: zasto skracivati ovo ljetnje uzivanje? Potrebno je uciniti jos mnogo toga na osmisljavanju, preciscavanju i bogacenju programa osobito dramskog, vise insistirati na fizionomiji muzickog programa, prosiriti program poetskih veceri i likovnih izlozbi, te pronaci neke nove sadrzaje i prostore za njihova izvodjenja. Jer, rijetko koji grad moze da ponudi toliko pogodnih i skladnih prostora, u kojima mogu da se izvedu razni programi i primi veliki broj gledalaca, a da se opci sklad gotovo, ni u cemu ne poremeti, kao sto je to u Mostaru.

Naravno, za stvoriti uspjesnu manifestaciju treba imati stalnog finansijera, dovoljno profesionalizma, istrajnosti i puno kreativne maste.

Vjerujuci da ce Mostar naci razloga da se ozbiljnije pozabavi svojim "Mostarskim ljetom", na kraju izrazavamo nadu da ce i ova XX po redu kulturna manifestacija na dostojan nacin biti obiljezena.

Izvori:
1. Arhiva Narodnog pozorista u Mostaru, Predmet - "Elaborat za ljetne igre u Blagaju" br 1212/61; 1960,1961.
2. I. S. "Ipak nesto novo usred ljeta", "Sloboda" Mostar 4.8.1975. str 7.
3. Anonim, "Knjizevno vece u Huminom Cimu", "Sloboda" Mostar 28.10.1974. str. 6.
4. Alija Kebo, "Bogatiji kulturni kalendar", "Sloboda" Mostar 10.6.1979. str 12.
5. Alija Kebo, "Na vrelu stiha i bratstva", "Sloboda" Mostar 9.7.1979. str 6.
6. Milivoje Mrkic, "Raznovrsno i bogato", "Sloboda" Mostar 13.8.1979. str 4.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Avdija Coric - Kraljevci

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo