Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 205 (116 - nova serija)

Godina XXXI decembar/prosinac 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Salko Sharic'
O navodnjavanju bashchi u Ilic'ima

Podruchje na desnoj obali Neretve bilo je nachichkano mnogim bashchama i voc'njacima. Blagotvorna Radobolja, koja protjeche ovom zapadnom stranom grada pruzhala je iznimnu pogodnost za njihovo navodnjavanje.

Kroz ove prostore nekadashnje ”zhitnice Mostara” bila je razgranata chitava mrezha kanala (djeriza) ne samo za natapanje vec' i za potrebe domac'instava.

Vlasnici ovih nekada plodnih mostarskih bashcha, odrzhavali su kanale i njima se josh odavno koristili za navodnjavanje svojih posjeda. Ponekad je znalo doc'i i do sporova medu bashtovanima oko korishtenja ove vode. Tako se 5. juna 1742. godine (1. rebia 1155. god. po hidzhri) pred mostarskim sudom vodila rasprava oko korishtenja vode za natapanje. Naime, Ibrahim sin Smailov, iz Baba Beshirove mahale (protezala se od istoimene dzhamije na Balinovcu do Bakshima) tuzhio je nekolicinu stanovnika Lakishic'a mahale (Richina) zbog navodnjavanja imanja vodom koja je djerizom dovedena iz Radobolje (…)1

Iz Radobolje u kanale voda se vec'inom crpila pomoc'u sakkija (kolo, tochak, dolap) kojih je bilo bezbroj i sa lijeve i sa desne strane rijeke. Posebno ih je puno bilo na nekada prostranim Dadic'a posjedima, koji su se prostirali na prostoru Bakshima, Bara, Cima i Ilic'a.2

Vremenom se na potezu od C'atic'a chesme do Bakshima izgradio sistem betonskih kanala, a u donjem toku Radobolje bilo je u funkciji dosta kola (sakkija).

Bakamovic'a kolo na Radobolji

Bakamovic'a kolo na Radobolji (Foto: Ekrem Dzhinovic' 1958.)

I do danas su sachuvani temelji nekih od ovih kola uz Radobolju npr. C'atic'a kolo, Duranovic'a kolo, Bakamovic'a kolo, Dzhinovic'a kolo, a Sharic'a kolo se obrushilo od dotrajalosti 1938. godine.

Za napajanje bashcha postojao je medju vlasnicima posjeda dogovor i znala se satnica od kada do kada se natapa (poji) nechija bashcha da bi se izbjegli nesporazumi i nesuglasice.

Tako je porodica Muhameda ef. Karabega iz Ilic'a sachuvala Raspored natapanja zemljishta koji je sachinila Vodna zadruga za natapanje polja u Cimu – srez Mostar, za 1932. godinu. Ovaj Raspored se odnosi na natapanje zemljishta koja su spadala u podruchje ove Zadruge, a prostirala su se na lijevoj strani rijeke Radobolje. Rasporedom je obuhvac'eno 29 posjeda: Chale Jure (bivshe vlasnishtvo porodice Haljevac), Borozan Djordje i Todo, Chale Mara (bivshe vlasnishtvo porodice Haljevac), Hadzhiosmanovic' Muhamed, Muhared i Hanifa Kajtaz, Alikalfic' Ibrahim, Boshnjak Marko, Alikalfic' Ahmetaga, Borozan Risto (bivshe vlasnishtvo Alikalfic'a), Borozan Djordjo, Novo Munta, Borozan Tode, Alikalfic' Ibrahim, Markotic' Pavo, Markotic' Marijan, Borozan Rade i brac'a, Sharac Ante, Zadro Marko, Hadzhioman Salih, Kreshic' Jure, Zadro Marko, Dzhonkic' – Marinovic' Jure, Karabeg Muhamed ef., Rozic' Ante, Hadzhiosmanovic' Bec'ir, Karabeg Muhamed ef., Karabeg Ali ef., Karabeg hadzhi Ahmet ef., Karabeg hadzhi Ahmet ef. (u Omera).

Raspored natapanja… iz 1932. godine

Raspored natapanja… iz 1932. godine

Raspored sadrzhi imena i prezimena vlasnika zemljishta, broj katastarske chestice, ukupnu povrshinu zemljishta koja c'e se natapati i satnicu-vrijeme natapanja odredjenu prema ukupnoj povrshini zemljishta. Ugovor o ovom rasporedu je sachinjen u Cimu 12 januara 1932. godine pod brojem 8/32. ad., i potpisan je od chlanova odbora Zadruge Ivana M. Kljaje, Ivana Blazhevic'a i predsjednika odbora Zadruge Ahmeta hadzhi Karabega.

____________________

Napomena: Originalni Raspored natapanja zemljishta… ustupila nam je gospodja Nadija Karabeg-Sheva. Fotografiju Bakamovic'a kola snimio je Ekrem Dzhinovic' 1958. godine.

1 Opshirnije na ovu temu: Muhamed A. Mujic' Stari mostarski vodovod u: Nashe starine – godishnjak Zemaljskog zavoda za zashtitu spomenika kulture BiH, br. 3, Sarajevo, 1956. godine, str. 189-193.
2 Godine 1814. po odluci ratnog suda, oduzeto je imanje porodici Dadic', sve im je porusheno i temelji od kuc'a raskopani. Pored toga, sud je rijeshio da posjeku svaku mushku glavu koja je od Dadic'a. Spashen je samo sinchic' Memish-age Dadic'a Mahmut. Tada su i Dadic'evi posjedi u Ilic'ima usitnjeni i razdijeljeni. Nekadashnja Dadic'a mlinica na Bakshimu danas je poznata kao Lulina odnosno Cvitkovic'a mlinica.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2007-01-06

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden