o

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 110-111 (21-22 - nova serija)

Godina XXV januar-sijecanj/februar-veljaca 1999.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Slovo urednikovo - Alija Kebo
GLAVNI GRAD MRZNJE

Vjerovatno, (zbog mogucih drustvenih asocijacija) na pocetku treba objasniti: otkud to "glavni grad mrznje!"

Ali, naslov je zabiljezen na mostarskoj Tepi gdje dvojica postarijih prodavaca zivo komentarisu najnoviju incijativu da Mostar bude glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine.

- Ako ti ga ovi, i ovoliki stranci ne pritisnu ove sto i dalje hoce da dijele i Mostar i Bosnu i Hercegovinu, onda cemo ti ga mi, moj jarane, biti - glavni grad mrznje i pasjaluka.


Prvi utisak moze citaoca da zavara, moze zakljuciti da je to urednikov pesimizam, ali istinski poriv govori da je to pesimizam nade, vjere i miroljubivi zov i zanos.

Istina, oni pridosli Mostarci reci ce: da je grad vec podijeljen, negdje, u Sarajevu, Splitu, Lisabonu..., dok oni drugi, na srecu mnogo brojniji, kao junaci iz bajke traze kameni cvijet zivota i suzivota u ovoj "vali", cvijet kojeg, doduse, u ovom trenutku prvo treba, izmastati, pa onda ubrati, sto mogu da cine samo pametni i odvazni, spremni na kompromise i odricanja. A:

Rane ce jednako boljeti
Zivot pocinje u muciteljici smrti
Pravi je nauk: voljeti
I zivjeti one sto su mrtvi...

Enisa Sator - Most zivota

U medjuvremenu Redakcija "Mosta" je dobila poziv inicijativne grupe za organizovanje Sabora gradjana Hercegovine u Sarajevu, krajem aprila, ili sredinom maja 1999. godine. U pozivu i nacrtu prve verzije Platforme za ovaj svakako znacajni i toliko neophodni skup, uz ostalo stoji: "Takodje se na Saboru zeli izraziti zajednicki zahtjev za zaustavljanje procesa svojatanja i tihe asimilacije istocne Hercegovine od strane istocnog susjeda i zapadne Hercegovine od strane naseg zapadnog susjeda. Istice se potreba za cvrsce vezivanje Hercegovine, kao neotudjivog dijela nase zajednice, uz sve razvojne, privredne, kulturno-obrazovne i medijske sisteme jedinstvene drzave Bosne i Hercegovine".

Ne znamo, rano je prognozirati sta ce Sabor poluciti, ali je zelja da Mostar bude ono sto je vazda bio - glavni grad Hercegovine, njezin privredni, ekonomski i kulturni centar.

Jer: ni poslije Madridske konferencije Mostar nece otploviti ni nizvodno ni uzvodno, ni istocno ni zapadno, nego ce ostati na neretvanskim spilama gdje je od pamtivijeka.

Tri godine nakon Dejtona, Mostarci i Hercegovci, zatoceni vlastitom tjeskobom, a otvorenih horizonata i pogleda, u buducnost, od Medjunarodne zajednice ocekuju da ratne zlocinnce i njihove inspiratore i ideologe izvede pred Haski tribunal, da im pomogne u otvaranju radnih mijesta, te da ih vrati stvaralackom cinu i ucinku, njihovim korijenima i izvorima.

U borbi za slobodu i protiv tirana svake vrste, ostvario se osobeni fenomen Mostara, njegove moci ne samo da prezivi, da se odrzi u svom vremenu, nego i do nadzivi nanose burne istorije i svih mogucih ljudskih, zemaljskih i nebeskih kuga i morija.

Kada bi se rijeci i izljevi ljubavi prema zavicaju iz desetina, i stotina pisama sto stizu Redakciji "Mosta" iz bijelog dunjaluka kao kamencici mogli slagati u boje i oblike, zvuke i pokrete, od njih bi se lahko sacinio ne samo mozaik, vec licna karta Mostara i Hercegovine u geografskom i povijesnom odredjenju, njihova flora i fauna, reljef i klima; zivotopis i smrtopis zemlje ocinske i pradjedovske, njeni pitomi predjeli i divljina kamenjara, njeni biljezi prepoznavanja, kao fizicko i duhovno bice.

Jedna arabeska topla i hlada istovremeno.

Mostar i Hercegovina, zivotni i neponovljivi u njihovim se pismima oglasavaju lirom cudesne slikovnosti, spektrom svjetlosti i tamom prognanickih i izbjeglickih snova:

Gdje su sada nasi rodjeni
Dokle ce tamo biti gosti
Hoce li se svijet smilovati
Hoce li ovamo donijeti kosti!


Gdje su, zaboga... Jesu li strah odstrahovali, ima li tamo: "vrata i granata"... Gorcina u grlu izrice kletve i molitve: u sve rijeke svijeta ne bi stala tuga jedne Neretve... Gdje ste raja pobjegla iz raja; rastu li zaboravi, kao brda koja ce ceznja da poravna !?

Pitanja je bezbroj, a odgovora niotkud.

Bez povratka tridesetak hiljada Mostaraca na desnu stranu, bez povratka Bosnjaka u istocnu Hercegovinu, bez povratka Srba i Hrvata u njihova prijeratna prebivalista nema slobode kretanja. Ima formalne, ali nema one istinske i stvarne. A sloboda, kao najveca blagodat uma i civilizacije je, rekose, imanentna nasem narodu, jednako sveta ovom gradu, kao i onima koji ga prizeljkuju u tudjini.

Ljubav prema Mostaru i Hercegovini nikada ne moze trajno nestati, ili se po necijem htijenju duze zanemariti. To bi bio napad na slobodu i ljudsku srecu.

Zato: ne glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine, ne glavni grad mrznje, ne glavni grad etnickih podjela i zlobe. Nego - glavni grad ljubavi i ljepote.

M - kao most. Neba-dar
O - kao osvit. Snova-let
S - kao sabur. Sveznadar
T - kao tarih. Stih
A - kao Amerika, Evropa.. Svijet
R - kao rima. Razuma-cvijet.

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Sead Hasanefendic - Pejzaz sa stablom i ruzicastim oblakom

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo