|
Da li je Mostar nikao iz shale ili se je shala rodila u Mostaru – nije vazhno. Bitno je da su svi Mostarci veseljaci. Ove rechenice je na koricu svoje knjige ”Mostarci veseljaci – u proshlosti” odshtampao priredjivach liskaluka B.K. Mirkovic' naznachujuc'i da je to prvi tom, iako se radi o skromnom po obimu izdanju, malog formata sa samo 32 stranice. Knjigu je shtampalo Sh.P. ”Kultura” iz Trebinja ali bez impresuma shto nam onemoguc'ava da saznamo josh neke podatke, prije svega godinu izdanja. Autor je registrovao 62 liskaluka od chega je jedan stihovani, chime je zauvijek otrgnuo od zaborava ne samo liskaluke nego i njihove kreatore medju kojima su konobar Tento koga je Vuk Dragovic' prozvao Voshtani chovjek, podrumar i vinar Blagoje Lozo, prof dr. Ante R., Gojko Bozhovic', Grgur Kostic', Jovo Boshkovic', Miho Peshko, terzija Tomo Trebinjac, Avdo K., Jovo Tuta, Simo Tica – vlasnik Hotela ”Vilson”, Aleksa Shantic', Mujaga Galeshic' zvani Isus, gradonachelnik Mujaga Komadina, knjizhar izdavach Trifko Dudic', soboslikar Miho Miletic', Jozo Zhupanchic', dr. Veljko Jelachic', Ahmet Brajlovic' – vlasnik chuvene Kafane ”Ruzha”, novinar Abo Koen, ugledni trgovac Vukan Kuic', knjizhevnik Jovan Palavestra, Kosta Kostic' – direktor banke, Ilija Pjanic', kafedzhija Muharem B., Pero Rakic', Masho Jelic', Jovo Spako – ashchija, Ante Motika – slikar, dr. Risto Jeremic', prof. maternjeg jezika Vasic', Jovan Duchic' i mnogo drugih za koje su navedeni samo inicijali. Chitava jedna galerija likova iz svih drushtvenih slojeva defiluje kroz liskaluke shto znachi da je u to vrijeme grad bio opsjednut takvom vrstom komunikacije i da je ona predstvaljala kohezioni faktor u multinacionalnoj sredini kakav je Mostar od svog postanka bio.
Knjigu ”Mostarska treha” plodnog pisca magistra tehnichkih nauka Danila Maric'a izdala je 1997. godine Samostalna izdavachka Radionica iz Mostara i USA, iza koje stoji autor. Shtampanje je izvrsheno u Los Angelesu. Povec'i je spisak njegovih knjiga: Chuvari zvijezda, Doktor lima, Ni bos ni obuven, Cüzam dagi, Yaşova, Vule Yelich (sve tri na turskom jeziku), Mostarska treha, Alipasha i Vasa Kisa. Mostarska treha predstavlja istinski podvig kada je rijech o nachinu na koji je Maric' spasio od zaborava mnoge likove chije su trehe obiljezhile jedno vrijeme u kontinuitetu trajanja ovakve, za Mostarce karakteristichne, komunikacije. Maric' je temeljit, ozbiljan u obradi teme, duboko svjestan znachaja posla koji radi s puno zhara, temperamenta i samosvjesnosti. ”Mostar je chudesan, jedini grad koji se smije. Smijalice su mu ulice i sokaci, koje naseljava osobita ljudska fela, sve sama raja, liske i trehashi. Na mostarskim ulicama svi su ljudi jednog rasta i uzrasta, razlikuju se samo po ubojitosti oruzhja i duha, bogatstva liskaluka i trehe”, pishe u uvodniku Danilo Maric' i sudec'i po ovoj misli on je zacijelo sushtinski ushao u problem grada, raje i uloge liskaluka u njihovom svakodnevnom zhivotu. Kad se pochne baviti pojedincima kao shto su Mujaga Komadina, Greta i Eno, Neda i Jure, Jazo, Sisak, Medan, Mustafa Badzhak, Joca Shupljeglav, Ico Voljevica i drugi on nastoji da svakom liku da toplu ljudsku dimenziju, unosec'i chesto na to platno vishe svjezhih i toplih boja nego shto ih u stvarnosti ima odredjeni lik. Nesporno je da Maric' osjec'a te ljude i njihovu zhivotnu dramatiku, vishe nego bilo ko drugi, da ih uzdizhe na pijedestal jer su to svojim toplim srcem i prostom dushom. zasluzhili. Nije li Mustafa Ico Voljevica, bez obzira na svoje obimno i veoma impresivno slikarsko djelo, vishe bio poznat kao kreator liskaluka i chovjek od drushtva i druzhenja. Upravo to dokazuje koliko se u gradu cijeni smisao za liskaluk kao izraz produhovljenosti, inteligencije i kreativnosti. Maric' 1993. godine postavlja retorichko pitanje: hoc'e li grad opstati nakon posljednje ratne kataklizme. Ubijedjen je da hoc'e jer mu je potka neunishtiva. Jesmo li uopshte svijesni vrijednosti koju posjedujemo, dara za iskrichav humor i zhaoke koje upuc'ujemo kad je teshko, trazhec'i snagu u sebi i izlaz iz najtamnijih kazamata. Naredne 1994. godine Maric' se sam tjeshi pa pishe:
– Tenkovske granate su unishtile Stari most. Napravic'emo josh ljepshi i stariji.
Ovu je sintagmu prije rata, boravec'i na Chardaku kod Shele, izrekao Bata Kosovic'. Maric' je se, u trenucima velike boli i poljuljanog samopouzdanja, sjetio kao krasan izraz liskaluka (chitaj snage). Ipak 1996. godine Maric' je poljuljan pa zapisuje:
– Proplakao je posljednji grad koji je umio da se smije, bole ga vapaji dusha razbacanih po svjetskim nedohodima.
Grad se devedesetih upravo pred strashnu kataklizmu spremao da otvori prvi Festival komedije ”Mostarske liske 91.”. Vjerovatno su oni gore trazhili nachin da se narod zabavi dok oni pochnu sa pirom. Ahmet Obradovic', direktor Narodnog pozorishta Mostar, ujedno i idejno tvorac festivala, uochi otvaranja je izjavio:
– Noc'as u kroshnjama platana lebdi duh onih koji su ostavili traga u kulturnom zhivotu nasheg grada. Radili smo sa vjerom da gradu treba vratiti izgubljenu duhovnost, ozbiljnost starog i poshtovanog grada Mostara.
”Mostarske liske 91.” su pochele predstavom Fadila Hadzhic'a ”Revolucija u dvorcu”, zatim su slijedile Molijerove ”Uchene zhene”, Kulenovic'eva ”Djelidba” i druge. ”Djelidba” je korespondirala sa aktuelnim trenutkom i zbog zabrane nije izvodjena nakon premijere 1947. godine. U njoj se istrazhuje i razoblichuje mentalitet kasabe sa njenim nacionalnim i religioznim zabludama i opterec'enjima. Na pochetku festivala u holu pozorishta otvorena je izlozhba karikatura autora Hasana Fazlic'a. Sedmodnevno trajanje .festivala u pochast liskama obiljezheno je kao prvorazredni kulturni dogadjaj te godine u Mostaru.
Zhiri u sastavu Borika Vanovic', Dzhemal Raljevic' i Vlado Puljic' odluchivao je koji c'e glumci dobiti Plaketu ”Mostarska liska”. Iako se niti u jednom od ponudjenih tekstova za predstave nije izvorno reflektovao liskaluk koji je u osnovi situacioni humor i teshko se reprodukuje znachajno je da se festival nazvao ”Mostarska liska” i da se odrzhao do danas.
Malo je poznato da postoji dramski tekst inspirisan liskama. Chudno je da josh uvijek niko nije posegnuo za njim da ga postavi na scenu. Naime izvjesni Ruco napisao je dramsku sliku ”Mostarska liska” sa licima: Liska, Kljuchar, sedam uhapshenika raznih starosti, dva djechaka i dva strazhara. Knjiga je u izdanju autora objavljena u Mostaru 1914. godine. Na korici je naznacheno da je komisionalna naklada Medjunarodne izdavachke knjizhare N. Shmitran, Sarajevo. Obim djela je 16 stranica.
(nastavlja se)
|