|
Po avlijama izmedju kamenja, posijano je razno cvijec'e, osobito u avliji pred haremlukom, usred koje je mali rondel zasadjen ruzhicama, karanfilima, minevshama, lalama, shembojima i dakako i rutom itd.
Kuc'u obavija vinova loza, koja chitavom koloritu dodaje mnogo svjezhine. Ovo je tipichni oblik kuc'e, koji se gotovo svuda ponavlja, pa se samo tu i tamo prema razlichitosti klime i mjesta poneshto preudesi.
Muslimanska se kuc'a po gradovima, a donekle i po selima gotovo uvijek radi na jedan kat. Materijal je c'erpic' (na suncu sushene cigle od ilovache, u koju se pomijesha neshto pljeve) i drvo. Zidovi su u prizemnom katu obichno vrlo masivni i od samog c'erpic'a s jakim temeljom od kamena. U gornji se boj obichno udara ,,birkatica” tj. samo jedan red c'erpic'a u chatmi od drvenih greda. Krov je redovito drven i to od prostrugane shimle, a po krovu je c'eremit (oluklija opeka). Svi su duvarevi (zidovi) izvana i iznutra okrecheni.
Raspored u vec'ih i u najvishem dijelu stojnih (haremluka) kuc'a sledec'i: U sredini je u prizemnom i u prvom katu veliki prostran hodnika (”hajat” u prizemlju, ”divanhana” u prvom katu), a desno i lijevo se redaju razlichite prostorije.
S hajata, koji je obichno malo odgnut od zemlje i popodjen ulazi se u halvate i halvatic'e, koji su opet za jedan dva basamaka na vishe od hajata. Halvati su, vec'im dijelom prostrane sobe sa visokim drvenim shishetom (stropom), a prema velichini sobe napravljeni su i prozori. Iz halvata vode redovito manja vratashca u halvatic', sobicu za zhensku sluzhinchad (hizmec'arice).
U prizemnom spratu se obichno zimuje. U gornjem katu, kamo se ulazi uz shiroke drvene basamake (stube) s trabozanima (ograda) gotovo je isti raspored kao i u prizemlju, samo se tu redaju s desne i s lijeve divanhane chardakovi i chardachic'i s mnogo prozora (sve jedan do drugoga, pa je tu mnogo svjetla i zraka.
Tu se ljetuje.
U kuc'ama koje su skroz masivno zidane i gdje je kuc'a po strani, nachinjene su magaze mjesto halvata u prizemlju, a halvati su u tom sluchaju u prvom boju. Magaze su obichno sigurne od vatre, ali nisu na svod gradjene, vec' je strop dobro nabijen zemljom ilovachom izmijeshanom krechom (vapnom) a nose ga masivne grede poduprte debelim drvenim stubovima. Na takvim magazama su gvozdena vrata i gvozdeni kapci sa malenim prozorima. Kad bukne vatra sve se snese u magazu, dobro zatvori i kuc'a se preda svojoj sudbini.
Od velike je vrijednosti kamarija u muslimanskoj kuc'i. Prednji dio divanhane (predsoblja na prvom katu) malo se podigne od ostalog dijela i na izvan iznese, a obichno svede se ili na polukrug ili na vishe c'osheta (uglova). Ovaj izbocheni dio kamarije sastoji se sve od samih prozora, zastrtih dakako mushepcima. Ovdje se ljeti najmilije zadrzhava kuc'na cheljad; tu se rucha, vechera i kahva pije, a tu se i poznatiji gosti primaju. Prozori su tako udesheni, da se mogu lako dic'i i spustiti, pa je ovo najsvjetliji i najzrachniji prostor, jer ostale sobe nisu nimalo prikladne za zrachenje.
Ispod pendzhera u kamariji je minder, zastrt chohom i jastucima.
Treba josh spomenuti jedan prostor u kuc'i, obichno otraga, a to je kuhinja kako muslimani kazhu mutvak. Uz vanjski zid mutvaka ozidano je i odignuto ognjishte od samog c'erpic'a s nekoliko odzhachic'a (pregradaka) od c'erpic'a za pojedine tendzhere (bakreni i kalajsani lonci s kapcima za kuhanje). Mutvak nije nadkriven, neg se dim dizhe do pod krov i na badzhu i ispod strehe izlazi napolje. U mnogim kuc'ama je mutvak sasvim odijeljen od kuc'e, gdje god u avliji.
Nuzhnik (zahod) je u najvishe sluchajeva odvojen od kuc'e.
Unutrashnji namjeshtaj sobe vrlo je jednostavan, ali ukusan. Treba znati, da se chitav svagdashnji zhivot odigrava na podu. Nema tu onog pokretnog pokuc'anstva: kreveta, ormara, stolica i stolova, bez kojeg se ne mozhe ni zamisliti jedna moderna soba. Sve je to nadoknadjeno na jedan poseban i vrlo praktichan nachin, u skladu sa arhitekturom.
Prije svega treba spomenuti minder (minder nadomjeshta stolice), neku vrstu divana od dasaka, koji se protezhe uza zid u vrh halvata ili chardaka, a obichno se produljuje josh uz obje druge strane zida. Minder je od 10 do 50 cm visok i neshto manje od jednog metra shirok. Gdje minder ne zaprema svu duljinu zida, vec' je prekinut, tamo je namjeshtena uska izrezbarena shkrabija poput uskog visokog sanduchic'a, u koju se mec'u sitnije stvari, koje se svaki chas trebaju. Po minderu se pruzhi slamnjacha, koja se zastre makatom od chohe ili otkanim poput c'ilima, a pravi se i od svile i bogato zlatom navezu. Da ne bude tvrdo, prostre se po cijeloj duzhini mindera, i to po makatu, shiroko, vunom napunjeno shilte. U c'oshetima su posebno manja i deblja shilteta. Duzh cijelog mindera i shkrabije prislone se meki, vunom napunjeni ili slamnati tvrdi jastuci. Jastuci su od chohe, a chesto i od kadife i svile.
Chetvrtu stranu zida prema glavnom minderu uvrh sobe zauzima musanderluk. To je od prilike do jedan metar shiroka drvena pregrada. Taj prostor po chitavoj svojoj duzhini podijeljen je u nekoliko zasebnih dijelova: dushekluk, banjica, pec' i zapec'ak.
Dushekluk je ovec'i, daskama zakovani, obichno do pola metra od poda odignuti prostor sa shirokim vratima na dva krila. Kako je recheno, u muslimana (ni u drugih vjera) nije bilo kreveta; njih su nadomjeshtali meki, ispucanom vunom napunjeni dusheci, koje bi sterali jednostavno na pod i tu se lezhalo. Kad se ustane, ova posteljina slozhi se u dushekluk.
Muzh i zhena lezhe uvijek obadvoje zajedno u jednoj postelji (dushek na podu), a djeci se namjesti na minderu. Posteljina je inache vrlo raskoshna, jer su dusheci i jastuci chesto od skupocjenih orijentalnih tkanina, charshaf i jastuk beze (jastuchnice) od domac'eg tankog svilenog beza. Narochito se mnogo troshilo na jorgane (pokrivache), koje su jorgandzhije pravili od najskupljih tkanina (brokata, srmadala itd.) ili su bogato zlatom vezeni.
Banjica za ritualna pranja je vrlo malen prostor, od prilike 1 m u kvadrat, a velika vrata su vec'im dijelom na jedan kanat. Korito je plitko, plochom ili ciglom popodjeno ili je od drveta iskopano s dugachkim drvenim olukom, kojim voda otjeche kroz duvar. Chitava ta uredba ne dostaje dodushe, da se chovjek valjano okupa, jer polijevajuc'i iz ibrika po tijelu, mozhe se zapravo saplakati.
Uz banjicu je pec' od gline s pozderom pomijeshana s mnogo ilovastih lonchic'a (u starinskih pec'i 80-120 komada) prevuchenih zelenom ili smedjom glinom. S banjichne strane uzidan je u pec' veliki bakreni i kalajsani peshnjak za grijanje vode. Voda se grabi suskom iz peshnjaka i nalijeva u ibrik. U banjici je hamam-tas s lifom od tankih vlakanaca za ribanje (umjesto spuzhve) i sapunom.
Uz pec' su josh kojekakvi dolafic'i ili rafe (pretinci i police), gdje se drzhe kahvenjaci i fildzhani.
Kako se vidi, musanderluk je u kuc'anstvu od velike potrebe i bez njega ne mozhe biti niti jedna muslimanska kuc'a, pa se radi toga od vajkada pazilo na njegova opremu. Podnoshci ispod dushekluka su prostije ukrasheni, ali su zato sva vrata, halvatna i chardachna i mala vrata, shto vode u halvatic', odnosno u chardachic', dushekluchna i banjichna vrata i shkrabije, slijepi dolafi i dolafic'i (pretinci), a chesto i shishe (strop) popunjeni raznolikom mozaik-rezbarijom, narochito izdubenim ruzhicama sa malim tro-chetvero i vishekutnim plochicama od orahovine. Pojedine plochice ovog ”mozaika” uokvirene su.
Prema gore svrshava musanderluk chesto bogato ukrashenim frizom sa shirokom rafom (polica), koja je ukrashena zubastim c'enarom. Rafa se poput galerije pruzha unaokolo sobe, po ostalim, znache praznim zidovima. Po rafi se kiti sudje i druge stvar, koje ne trebaju svaki dan.
Chesto se vidjaju u praznim budzhacima malo dolafic'i. Da i gole strane zida ne zjaju onako dosadno, umetnu se i ovdje chesto takozvani slijepi dolafi, dakako ukrasheni i ostala okolica.
C'enar (rub) oko prozora takodjer je ukrashen rezbarijama. Da prozori budu shto shareniji, udare se chesto raznobojna stakla. Iznad ovih prozora smjeshteni su katkad manji prozorchic'i sa shiljastim lukovima, a mjesto obichnih okana izrezhu se katkad u sadrenoj plochi ili drvetu dakako orijentalni ornamenti, u koje se uture sharolika stakla i chine tim nachinom efekat transparenta.
Prozori su na zhenskim kuc'ama providjeni gustim mushepcima (reshetkama) od tankih, mrezhasto sastavljenih shipaka, koji svaki pogled u harem sprechavaju, a iza mushepka sakriveno zhenskinje vidi dovoljno kroz reshetke.
Povrh svega je shishe. Ono je uvijek od drveta i u najvishe sluchajeva, pa i u najsiromashnijoj kuc'i, ma koliko toga iskic'eno. U bogatim kuc'ama konstrukcija shisheta svojom krasotom upravo zadivljuje. Narochito je orta. (sredina, rozeta) bogato ukrashena raznolikim rezbarijama i motivima, a i ostala okolica ne zaostaje mnogo iza orte. Na orti se chesto ponavljaju motivi kao na vratima i dolafima, a vrlo se rado uz to prikazuju motivi poput zvijezda, muhri Sulejman (Salamonovo slovo) itd. izradjeni od tankih prikovanih shipaka, te chine neku vrstu reljefa ili su u dasku ukopani. Na sredini orte je velika jabuka od bakra i pozlac'ena, ili je od drveta izrezana. Na stotine raznih figura, chetvorina ili trokuta od tankih shtapic'a popunjavaju ostalu okolinu shisheta. Cijelo shishe nije uvijek ravno, vec' kao da je jedan dio slozhen u drugi poput kaseta. Da efekat bude vec'i, bojili bi chesto udubine po shishetu, vratima i ostaloj okolici raznim bojama.
Arhitektura ove cijele drvenine u muslimanskoj kuc'i vrlo je jednostavna, ali skladna i vanredno dekorativna. Tu je uspjelo prilagoditi oblike tradicionalnom nachinu muslimanskog zhivota i stvoriti osobiti dekorativni slog, koji svakome godi. U tome je opet nash majstor pravi umjetnik i arhitekt da mu nema para. On se znao onako individualno uzhiviti u svaki detalj i stvorio je neku zasebnu sa svojom originalnoshc'u vrlo zanimljivu dekorativnu umjetnost, tako da bi mogli punim pravom govoriti o bosanskoj umjetnosti i bosanskom stilu, mada uzorci potjechu sa istoka.
U mushkoj avliji nalazi se ”selamluk”, mushki odjel, zatim ahar (staja), drvarnica itd. Selamluk je puno manji od haremluka, u njemu je i drugi raspored. Osim jedne ili dvije vec'e sobe za primanje gosti i jedne manje sobe ”kahvodzhaka” za sluge, gdje se ujedno i kahva peche, rijetko gdje ima vishe prostorija, jer domac'in i ostala mushka kuc'na cheljad spavaju i jedu u zhenskim kuc'ama. U mushke kuc'e mozhe uljec'i i stranac bez ikakvog prijavljivanja. Ako nema bashkaluka tj. posebnih prostorija za mushkarce, mora stranac uvijek pokucati prije na vrata i chekati, dok neko izadje i uvede u jednu sobu u zhenskim kuc'ama. Kad je samo jedna soba u kuc'i, zhenskinje se gdje bilo sklone, a mutvak ili ode kojoj blizhoj koni, dok stranac ode. Osim ukuc'ana smiju u haremluk ulaziti samo josh blizhi rodjaci, i to bez ikakvog prijavljivanja; nitko naime ne dolazi u nevrijeme, jer zhenskinje, chim ustane, obuche se brzo i odmah sve uredi; digne dusheke i slozhi jorgane u dushekluk, pomete odaju, te je sve josh prije nego shto se i svane, u najvec'em redu. Ma kako rano doshao, zatec'i c'esh sve pospremljeno, kahvenjake pristavljene uz vatru u pec'i ili mangali, oko koje zasjedne cheljad i kavelenishu. Muslimani vrlo rano lijezhu, a josh ranije ustaju i chim pochne svitati, mushkinje se razilazi svaki za svojim poslom, a zhenskadija radi i sprema u kuc'i.
U muslimanskoj kuc'i, osobito u zhenskim prostorijama, vlada upravo uzorna chistoc'a i red. U odaje (sobe) ne ulazi se u obuc'i, da se ne bi unijelo prashine i blata. Obuc'a se izuje na pervazu (trotoar) pred hajatom, pa se po kuc'i ide bosonogo ili u charapama i mestvama. Podovi i sva drvenina, dapache kaldrma u avliji pred kuc'om, pere se vrlo chesto, pa se sve zhuti kao dukat i sja. U proljec'e i jesen sva se kuc'a iz temelja opere i ochisti: duvarevi osherbete (okreche), podovi i ostala drvenina sitnim kumom (pijeskom) okumaju, c'ilimi istresu i izlupaju, sve odvari u lukshiji i obichno kalajishe itd. Sudje (chashe, sahani, dzhugumi i ibrici), je vec'im dijelom od bakra i kalajsano i obichno lijepo gravirano.
Po Vejsilu C'urchic'u, kustosu Zemaljskog muzeja u Sarajevu
|