|
Hrvatska drzhava pokushava osporiti Bosni i Hercegovini dio morskog teritorija, nudec'i ”neshkodljivi ili nesmetani prolaz” uporno nastoji ubijediti BiH da pristup otvorenom moru ide kroz unutrashnje i teritorijalne vode Hrvatske. Predstavnici BiH moraju biti odluchni u borbi za suvereni morski teritorij otvorenom moru, koji nam pripada. Svako drugo rijeshenje je pogreshno i predstavlja grubo krshenje Konvencije UN o Pravu Mora.
Dogovor o izgradnji mosta za poluotok Peljeshac mozhe biti kada rijeshimo:
- Razgranichenje na moru poshtivajuc'i Suverenitet BiH na moru: Republika BiH u sastavu SFRJ, sve do 25.6.1991. do pochetka razdruzhivanja zajednichke drzhave je imala direktan suveren (neogranichen) pristup otvorenom moru, koga se nije odrekla i koji prema medjunarodnom pravu mora i vazhec'im medjunarodnim ugovorima, nastavlja nakon osamostaljenja.
Nakon razdruzhivanja SFRJ, 25.6.1991. osamostaljenja Slovenije i Hrvatske, Republika Hrvatska (HV i HVO) izvrshili su okupaciju morskog teritorija; preuzeli kontrolu cijele obale i morski pojas juzhnog Jadrana ukljuchujuc'i Luku Ploche, kao i juzhne dijelove sa Jadranskom obalom i morski pojas koji pripada Republici BiH.
Bez obzira na nepobitno i neprikosnoveno teritorijalno pravo BiH na Jadranskom moru, Hrvatska je 1994. godine jednostrano usvojila ”polazne crte” ukljuchujuc'i i one izmedju Rta Proizd i Otoka Vodnjak (Pomorski Zakonik Republike Hrvatske”, Narodne Novine 17/1994, 2 februar 1994). Taj medjunarodno-pravno nishtavan akt potvrdjen je deset godina kasnije u novom Pomorskom Zakonu (”Pomorski Zakonik Republike Hrvatske”, Narodne Novine 118/2004, 14 decembar 2004).
A Odredba Konvencije UN o Pravu Mora kazhe: ”Arhipelashka drzhava ne smije primijeniti sistem polaznih crta na takav nachin da odsjeche od otvorenog mora ili ekskluzivne ekonomske zone teritorijalno more druge drzhave.” (Chlan 18 ).
Ne poshtujuc'i medjunarodni zakon i suverena prava BiH, Hrvatska je donijela niz nezakonitih odluka vezanih za odredjivanje unutrashnjih i teritorijalnih voda, ribolovnog pojasa na shtetu teritorijalnih voda BiH. Republika Hrvatska ulazhe maksimum da ochuva takvo stanje i nastavlja sa novim nasrtajima na teritorij BiH.
- Suveren pristup otvorenom moru, a ne ”neshkodljivi prolaz”. BIH ima suvereno pravo uspostaviti shirinu svog teritorijalnog mora do otvorenog mora. Ovaj problem je moguc'e rijeshiti:
- Uvlachenje otvorenog mora unutra prema obali BiH, tj. poluotoku Klek. Vodeni koridor bi predstavljao medjunarodne vode (otvoreno more) shirine minimum 1 nautichka milja
- Formiranje zone dvojnog suvereniteta, pri chemu bi vode mjereno 300 m. od obale bile definirane kao teritorijalne vode jedne od drzhava, a na ostatku bi bio sa dvojnim suverenitetom
- Otvoreno more bi ostalo na istim pozicijama kao u vrijeme SFRJ, a pristupni koridor BiH do otvorenog mora iznosio bi minimum 1 n.m. shirine i
Ravnopravnost izmedju novonastalih drzhava i sukcesija na Jadranu, bi rijeshila status pomorske drzhave i slobodan pristup BiH otvorenom moru.
Razgranichenje teritorijalnog mora izmedju drzhava sa nasuprotnim ili bochnim obalama, prema Konvenciji UN o pravu mora, (chlan 15 ) kazhe: ”U sluchaju kad su obale dviju drzhava nasuprot jedna drugoj ili se nastavljaju jedna na drugu, nijedna od te dvije drzhave nema pravo, ukoliko se drugachije ne sporazume, da proshire svoje teritorijalno more izvan crte sredine na kojoj je svaka tachka jednako udaljena od najblizhih tachaka polazne crte od koje se mjeri shirina teritorijalnog mora svake od tih dviju drzhava”.
BiH mora u Rezoluciji o granicama i Pomorskom Zakoniku ozvanichiti svoje pravo na direktan, suveren pristup otvorenom moru (a ne neshkodljivi prolaz), dostaviti u UN odgovarajuc'e akte, te tako potvrditi ravnopravan polozhaj za pregovore sa ostalim nasljednicama SFRJ, te Italijom.
Identifikacija granice izmedju Epikontinentalnog pojasa BiH i Italije: prema, chlanu 83, stav 4, Konvencije UN o pravu mora: ”Kada izmedju zainteresiranih drzhava postoji sporazum koji je na snazi, razgranichenje epikontinentalnog pojasa uredjuje se u skladu s odredbama tog sporazuma”. Za razgranichenje epikontinentalnog pojasa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Slovenije, te Crne Gore, prema Republici Italiji, primjena sporazuma izmedju Italije i bivshe SFRJ-e (Rim,8.01.1968. g.).
Bosna i Hercegovina kao pomorska zemlja prema ”Medjunarodnom pravu i pomorskom saobrac'aju” ima neotudjivo pravo izlazaka na medjunarodne vode, konkretno u nashem sluchaju koridor shirine 1,0 milje. Prema tome vodeni i zrachni koridor, predstavlja vezu za brodove i avione od medjunarodnih prostora do BiH-e. Kako rjeshavati izgradnju mosta za otok Peljeshac?! Upitni most bi se gradio preko BiH teritorije, presjekao bi nash koridor na dva dijela i dao povoda za osporavanje dijela koridora iza mosta. Ponudjena rjeshenja i trazhenje nashe saglasnosti na visinu i konstrukciju mosta predstavlja zamagljivanje problema, od strane susjeda, a nashi predstavnici neuki i izlobirani koji od drveta nec'e da vide shumu.
Izgradnja mosta preko teritorije BiH, predstavlja opasnu zamku, jer dovodi u pitanje:
- Nash vodeni i zrachni koridor mora – veza sa medjunarodnim vodama
- Izolaciju Neuma i BiH-e
- Trasu Jadransko-jonske ceste koja obilazi BiH-u
- Luku Neum i pomorski saobrac'aj
U svim dosadashnjim igrama BiH je imala crne figure, dosta, tako nec'e moc'i dalje! Nema dogovora oko mosta za Peljeshac dok BiH ne rijeshi svoj suverenitet na moru; u skladu sa Konvencijom UN o Pravu Mora i prava koga je imala BiH u sastavu SFRJ. Izgradnju mosta za poluotok Peljeshac mozhe biti dogovoren kao koncesija RH.
|