Most 205 (116) - Elvira Isaković-Burina: Osluškujući ”Vrisak u podne”

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 205 (116 - nova serija)

Godina XXXI decembar/prosinac 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Elvira Isaković-Burina
Osluškujući ”Vrisak u podne”
Muhameda Hame Elezovića

Sanjam Mostar
I raspeti Stari most
(Pjesnik)

Darko Blažević: Boje apsurda, gvaš

Narod pamti samo one stihove koje uspije u sevdah da sabije i one priče, ljude i događaje koje u legendu pretoči. Isto je i sa Haminom pjesmom ”Jedan put u Stolac vodi” koja je postala svojevrsna stolačka prepoznatljivost poput mnogobrojnih sevdalinki koje opjevavaju ljepote bosanskih gradova. Poeziju Muhameda Elezovića većina njegovih dosadašnjih čitalaca, ne bez razloga, vezuje za lokalno stolačko tlo i zavičajnu tematiku koja je preovladavala u većem dijelu njegova pjesničkog opusa.

Prve autorove objavljene pjesme nalazimo u zbirci stolačkih pjesnika ”Sedam drhtaja slutnje” (1989. godine), sedam godina kasnije objavljuje samostalnu zbirku poezije ”Berači kamenih cvjetova” u kojoj nakon ”prženja u gustom vremenu”¹ diže glas i slovom i perom se suprotstavlja ratu, progonima i stradanjima. Sljedeće poetsko ostvarenje, paradoksalnog naslova ”Zašto moja smrt spava” (2003. godine), uslijedit će nakon povratka u zavičaj i bolnih iskustava sa silama zla koje su u to vrijeme još uvijek prisutne i jake u stolačkoj sredini. Na apsurdnost postojanja i egzistencije na ovom tlu upućuje nas naslov djela u kome lirski subjekt nakon strahota ne očekuje ništa, ništa ga ne iznenađuje, ne čudi se što nije propao, već ga iznenađuje činjenica da još uvijek živi pa živ zaziva smrt.

Iščitavajući njegovu novu zbirku poezije ”Vrisak u podne” možemo uočiti znatan otklon i nadilaženje zavičajnih motiva koji se kroz opći meditativno-pesimistički i egzistencijalistički ton sukobljavaju sa zlom koje više nije lokalnog već univerzalnog karaktera. Iako inicijalna pozicija ”Vrisak u podne” upućuje na ekspresiju, jak izraz, krik i vapaj iščitavajući poeziju uočavamo odmjeren, smiren racionalan izraz refleksije stvarnosti i sjećanja.

Zlo se prikazuje kao datost i neminovnost čiji je jedini uzročnik i krivac sam čovjek, ali lirski subjekt se ne miri sa tom činjenicom pa njegovo zlo i dobro imaju aktivistički karakter. Zlu se treba suprotstaviti, ali i naučiti živjeti sa njim jer je njegovo sjeme u ljudskim korijenima zasađeno. Opozicija zlu uspješno se ostvaruje inkorporiranjem elemenata narodne tradicije i oživljavanjem potisnute zavičajne leksike. U pjesmi ”Krivo rebro” nalazimo najbolji primjer:

Brojim dane
Goru kitim
Goru kitim
Rebrom vitim
Sva su rebra
Kriva rebra
Sva su rebra
Krivog Sebra
Majke
Srebreničanke

Jednostavnost i konciznost izraza u svega deset izuzetno kratkih stihova uspjeli su iskazati bol, patnju i stradanje majki Srebrenice i ujedno se suprotstaviti zlu. Prvi dio pjesme intertekstualana je spona sa narodnom sevdalijskom tradicijom polaganog ritma koji graniči sa ritmom uspavanke i religijsko-mitskog motiva rebra. Osnovni motiv pjesme konkretizira se u zadnjem stihu – majke Srebreničanke, dok njegovoj polisemantičnosti doprinosi i dvojno značenje riječi krivog, odnosno kriva. Motivi u Haminoj poeziji nižu se kao refleksija o prošlosti, kao čuvari bolnih uspomena koje oživljava i priziva ”afektivna memorija”, ali i kao iskušenje svijesti koja ne prihvata uvjerenje da se historija kreće po zakonima racionalnosti, odnosno da je racionalno ”sve što je realno”.

Veza sa tradicijom uočljiva je i u pjesmama: ”Vrisak u podne”, ”Spućena misao”, Semiramidini vrtovi”, ”So u glavi”, ”Glođem vlastitu sjenku”, ”Bosanski mornari” i u nekim drugim pjesmama.

Miro Burić: Šipak

Posebnu zanimljivost u ovoj zbirci poezije predstavlja ciklus pjesama o trnju: ”Trn u oku”, ”Trn u srcu”, ”Trn u glavi”. Sve tri pjesme odlikuje koncizan, britak i jasan epitafski izraz u kome pjesnik nošen unutrašnjim iskustvom ili nekom vrstom historijskog trajanja piše ispovijest svoje duše kao odraz saobraženja, suosjećanja i direktne korespondencije sa čovječanstvom. Autor enigmatski upućuje recipijenta na uzroke njegovog stradanja, uzroke ljudskog stradanja, uzroke fizičke, duševne i mentalne boli koji su direktni produkt: uboja koji nosi odnosno, iskrivljene percepcije stvarnosti, nedostatka dijaloga jer na dlan poraza niko ruku pružio nije i bolnih sjećanja podsvijesti koje svjetlost rađaju… Razlike između realnosti i svijesti, između fenomenalnog i saznajnog poretka stvari, razlike na čijim osnovama počiva ljudska drama dobivaju u Haminoj poeziji svu širinu i slojevitost istinskog suočenja sa podvojenošću prirodnog i ljudskog svijeta, sa ponorom čovjekovog neautentičnog postojanja.

Većina autorovih pjesama obrađuje egzistencijalnu problematiku, zatvorenost čovjeka u neminovnosti egzistencijalističkog kruga koja progovara reminiscencijama obojenim patetikom i pesimizmom, ali u nekim pjesmama možemo uočiti i prisustvo bošnjačkog sevdalijskog panteističkog duha. Posebnu ljepotu ovoj zbirci daju pjesme posvećene unucima i pjesma ”Ime ljubavi” koje u zbirku unose vedrinu i blagost postojanja:

Kako se nebo
Drugačije zove
Majko
Nebo je visoko
Sine
A zemlja
Kako se zove
Majko
Zemlja je duboko
Sine
A ljubav
Majko
Kako se zove
Ljubav imena
Nema

Autor je svjestan da svijet i čovjek u tom predmetnom svijetu stalno doživljavaju promjene i nastoji pronaći smisao u zagonetnom poretku stvari, zagonetnom vrtlogu historije i zbivanja i otkriti vrijednosti iza prividno beznačajnih pojava i uložiti riječ protiv zla i zaborava.

Na kraju treba pomenuti još jednu od bitnih karakteristika i vrednota Haminog jezičkog izraza koja se ogleda u odabiru zavičajne, donekle arhaične leksike (druga, uboj, obadvije, primraka, šurnovlak, avetinje, mahlukati, dolaf, prismoči, izba…) pa i cijelih sintagmi i rečenica (koga mlin nije mlio…, kamen o vratu, svanuti pred očima, dunjaluk naopako, ko tka, ko crnu vunu prede, za zube jezik…) koje zaslužuju da budu primijećene jer se otkidaju od zaborava.

____________________

¹ Iskorišten autorov stih

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2007-01-07