Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 204 (115 - nova serija)

Godina XXXI novembar/studeni 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Mugdim Karabeg
Nebeska i zemaljska tornada

Americhki dnevnik

22. septembar 2006.

Opet su se, juche, na prostorima Velike ravnice – Great Plains – centralnih Sjedinjenih Drzhava sudarili hladni talas arktichkog sjevera i meksichkog toplog juga. Bilo je tokom 24 sata preko 30 tornada. Otezhale sjeverne hladne mase crnih oblaka strmoglavljuju se sa visina prema zemlji. Topli vazduh juga, manje specifichne tezhine, istovremeno bezglavo juri prema gore. U sredini ”lijevka” chije je dno na zemlji, stvara se strashni vrtlog, ponekad brzine i do 400 kilometara na sat. Vec'inom montazhne kuc'e americhkih naselja pretvaraju se, u tom olujnom mlinu, za nekoliko sekundi, u strahoviti krsh. Vrtlog podizhe u nebeske visine automobile, traktore, kamione, krave i kokoshke, ako ih zahvati i ljude, i zatim ih baca na tle.

U predvecherje chikashka televizija upozorava: ”Opasnost od tornada prijeti zapadnim i centralnim predjelima Chikaga. Uzbuna traje do 11 sati.” Virkam kroz prozor i osmatram zapadno nebo odakle se priblizhava tamna tucha oblachina. Gledam ima li negdje onih ogromnih nebeskih ”lijevaka” koji se donjim dijelom spushtaju prema zemlji da bi ”chistili” tlo poput divovskih usisivacha. Ali brzo se mrachi, nishta se vishe ne vidi. Pochele su poput vatrometa sijevati munje, grmi na sve strane, slijede pljuskovi, grad, pljuskovi, grad… Pripremam suprugu da se sklonimo na najsigurnije mjesto u kuc'i ako dodje do onog tutnja koji otkriva prisustvo tornada. Najbolje je u predio ugradjen u zidu, gdje ostavljamo odijela i posteljinu. Kazhu dobro je i kupatilo. Statistika govori da se tu najcheshc'e prezhivi nalet poludjele stihije. Ko prezhivi! Pobjegli smo od granata u Mostaru. Evo nas opet, trinaest godina kasnije, kako se krijemo poput misheve od smrti koja dolazi s neba! Istorija se ponavlja.

Enisa Shator: Drvo zhivota

Enisa Shator: Drvo zhivota

23. septembar

U jutarnjim izvjeshtajima TV stanica, vide se chikashke ulice pretvorene u potoke. Na sve strane oborena stabla i elektrichni stubovi, prignjecheni automobili. Iako ni jedan tornado nije dodirnuo zemlju.

Te vecheri oglashavaju se na televiziji bivshi americhki predsjednik Klinton zajedno sa Al Gorom koji su se ukljuchili u svjetsku akciju ochuvanja prirode od zagadjivanja. Na ekranu slike neprirodnog topljenja leda i snijega na sjevernom polu Arktiku. Vide se uginuli bijeli medvjedi. Lipsali od umora zbog stalnog plivanja i gladi, jer nema foka sakrivenih ispod leda, poshto vishe nema ni leda. Upozoravaju Klinton i Al Gor kako se klima vec' mijenja. Nije to vishe prognoza i upozorenje za sutra jer je zlo stiglo vec' juche. U Americi ima godishnje oko 900 tornada. Proshle sezone bilo ih je blizu 1.500. Ove sezone, samo tokom jednog dana, zabiljezheno je po sedamdeset-osamdeset. Protekle dvije godine na sve strane Amerike teshke kishe i poplave. Na zapadu shumski pozhari zbog susha. Tokom ljeta i jeseni izgori na stotine hiljada hektara gustih shuma. To je – tvrde struchnjaci – posljedica zagadjenja vazduha i porasta temperature zrachnog omotacha za cijeli jedan stepen Celzijusovih, shto je po kolichini ogromna energija koncentrisana u atmosferi oko Zemlje.

Chovjeche, udari se po glavi, dodji sebi! Inache skonchac'e priroda zbog tvog nehata, a druga zhrtva, nakon bijelih medvjeda, bic'esh ti, chovjek! Pa kome rec'i: ”Pravi si medvjed!” Nama, koji smo svjesni svih uzroka nasilnog mijenjanja klime ili onim bijelim shto lipsavaju na Arktiku, chiji instinkt ipak ne mozhe predvidjati ni shta c'e sutra biti a kamo li daleku buduc'nost?

24. septembar

Te strashne prirodne nepogode brzo su, medjutim, postale drugorazredne vijesti americhkih medija. Jer daleko vec'a uzbudjenja izazivaju zemaljske olujine politichke prirode. Nekoliko dana sve TV stanice vrte slike predsjednika Venecuele Chaveza i Irana Ahmedinedzhada, dok oni sa tribine OUN demoniziraju americhkog predsjednika Busha. Iako se to od njih dvojice moglo ochekivati, ipak su se Amerikanci strashno narogushili. U najmanju ruku – kazhu – ne mozhe se na taj nachin karikirati predsjednik zemlje domac'ina OUN. Ali daleko vishe kritika pljusnulo je po onim delegacijama i delegatima koji su ostali u sali OUN da saslushaju dva ”buntovna i bezobrazna” shefa drzhava. ”Zamislite: svi su zdushno pljeskali tim ogavnim kritikama i govornicima!” – govore Amerikanci, ne vjerujuc'i da se tako neshto mozhe dogoditi! Mnogi se pitaju: zar nas neki u svijetu uistinu toliko mrze?!

25. septembar

Uobichajene jutarnje vijesti za Chikago. Dvoje mrtvih u sudaru luksuznih automobila nedaleko centra velegrada. Jedan vozach je, pod uticajem droge, vozio brzinom od 160 kilometara. U juzhnom predgradju ubijen iz pishtolja jedan policajac vrebajuc'i noc'ne provalnike. Svako jutro se na vijestima nadje najmanje jedna, a ponekad i tri-chetiri sliche vijesti. U saobrac'ajnim udesima godishnje pogine najmanje hiljadu ljudi. Ranjenih je tri-chetiri puta vishe.

…U juzhnim dijelovima Chikaga pronadjen lesh zhene kojoj je iz utrobe, nozhem, izvadjena sedmomjesechna beba josh u zametku. Troje male djece te zhene pronadjeno je u mashini za vesh i elektrichnom sushioniku. Sve troje mrtvi. Uhapshena je mladja zhenska osoba koja c'e biti psihijatrijski pregledana, jer takav stravichni zlochin chine samo maloumnici. Barem tako se misli. Jer u nashoj Srebrenici je pobijeno blizu deset hiljada ljudi. Zlochinci su bili pri ”zdravoj pameti” svog, ipak, bolesnog uma. Pa ni struchnjaci – psihijatri vishe ne znaju postaviti granice izmedju uma i maloumlja.

26. septembar

Vodi se ogorchena bitka za prevlast u Donjem i Gornjem domu americhkog Kongresa. Izmedju Republikanaca i Demokrata. Sijevaju varnice na sve strane. Nebeska tornada prate ona zemaljska. Republikanci vec' osam godina drzhe komandu u oba dijela najvec'eg predstavnichkog tijela SAD - Kongresa. Ali vec' duzhe vrijeme i Stranka i njen najistureniji chovjek predsjednik Bush ”peku se” u paklu politichke zheravice. Demokrate su nanjushile da je doshao povoljan trenutak kada mogu frontalnim udarom oni dobiti vec'inu. Trebalo bi da u Kongresu Demokrate osvoje 20 mjesta na izborima koji slijede u novembru pa da ”samelju” Republikance.

Svaki dan u svim medijima javljaju o nesmiljenim verbalnim duelima predstavnika i kandidata jedne i druge stranke. Demokrate sve jache cheprkaju po vec' otvorenoj Bushovoj rani: optuzhuju ga da je nepromishljeno, grlom u jagode, krenuo u rat sa Irakom i da je danas prijetnja terorista po sigurnost SAD vec'a nego prije septembra 2001. godine. Bush, medjutim, odluchno ponavlja da je situacija daleko bolja, opasnost manja. Ali objavljen je izvjeshtaj 16 americhkih istrazhnih i shpijunskih organizacija u kojem se kazhe kako je Irak ”kuhinja novih fundamentalista i terorista” i kako tamoshnji rat pogoduje shirenju i jachanju teroristichke mrezhe islamskih fundamentalista koji c'e i dalje remetiti svjetski mir.

Uz to jedan penzionisani armijski general iz najvisheg vrha Oruzhanih snaga SAD optuzhio je Ramsfelda, sekretara za odbranu, da nestruchno vodi rat u Iraku, shto Ameriku koshta teshkih milijardi dolara i do danas tri hiljade zhivota vojnika, uz preko 20 hiljada ranjenih. Ali, i pored istih zahtjeva sa josh nekoliko autoritativnih strana, Bush energichno brani svog, kako istiche, supersposobnog ministra odbrane.

Postolje Republikanaca se, izgleda, ozbiljno ljulja. Poznati novinar Bob Vudrof, onaj shto je otkrio Niksonov ”votergejt”, napisao je knjigu u kojoj je dokumentovano iznio sve Bushove greshke vezane uz rat u Iraku kao i kontroverze tog dalekog americhkog ratovanja.

Ali Republikanci se ne predaju. Isto tako uporno ponavljaju: Da su Demokrate u vec'ini i na vlasti, rat protiv terorista se ne bi ni vodio. Oni sabotiraju akcije sveamerichke odbrane. A Amerika i Amerikanci bi bili sve vec'e zhrtve teroristichke pomame!

1. oktobar

Josh jedan vreli tush za vec' poprilichno ”obarene” Republikance. Otkriveno je da je predstavnik Floride u Donjem domu Kongresa Mark Folej slao intimne i golicave internet poruke jednom mushkarcu mladje dobi. Kad su mediji malo vishe procheprkali tu temu ispostavilo se da su u republikanskom taboru vec' pet godina znali za Folijeva ”foliranja” nastranim seksualnim sklonostima i neuobichajenim ljubavnim dopisivanjima. Ali da niko od rukovodilaca Stranke nije oshtro reagovao. Shto je najgore, Folej je aktivno uchestvovao u definisanju zakona o ”ebjuziranju” odnosno napastvovanju mladih. Dao je ostavku na svoju poziciju u House of Representative (predstavnichki donji dom). Svi ocjenjuje da c'e ova afera itekako koshtati Republikance na slijedec'im izborima za Kongres.

S tim u vezi chak i neki konzervativni krugovi SAD zahtijevaju ostavku prvog chovjeka Donjeg doma Kongresa mister Denisa Hasterta. On je, kazhu, i ranije znao za Folijeve ”nestashluke” ali nije nishta preduzeo da se on smiri ili smijeni. Bush je, medjutim, ustao u odluchnu odbranu Hasterta, istichuc'i na TV ekranima da je on ”veliki otac, sposoban uchitelj i izvanredan trener” i da nema razloga da se povlachi.

2. oktobar

Televizija prikazuje djechake, djevojchice i tinejdzhere kako u jednoj velikoj sali uzastopno podizhu ruke prema nebu, molec'i se Kristu. U rukama drzhe male lutkice. One predstavljaju djecu u zametku majchinih utroba. Djechaci i djevojchice izmedju 6 i 10 godina mole Boga da se smiluje onim koji su za abortus. Jer time ubijaju zhive ljude. Djeci, dok se obrac'aju Kristu, teku suze potocima niz obraze. Jedna debela dama diriguje tom predstavom. Svi oni su ”vojnici Isusove vojske”. Svi oni se kunu da c'e ratovati za Isusa i njegovu vjeru. Ne kazhe se protiv koga. ”Vojsku” predvodi gospodja Fisher, inache poznata kao zaneseni eksponent najkonzervativnije religiozne evangelistichke crkve koja zdushno podrzhava predsjednika Busha.

Novinar koji vodi emisiju kazhe kako mladezh, u redovima te ”Kristove vojske”, pada u trans i histeriju, gubi vezu sa stvarnoshc'u, svim djelic'ima dushe i tijela obrac'a se Bogu. Novinar veli: Nije li to drushtveno shtetno? On smatra da su roditelji ti koji ih upuc'uju stazama krajnje zanesenosti Kristom, shto se djeci, kad odrastu, mozhe osvetiti.

4. oktobar

Rod Blagojevic' je guverner nashe drzhave Ilinoj. To mu ga dodje kao, recimo, nekadashnjih predsjednik Republike Bosne i Hercegovine ili Slovenije. Po prezimenu se odmah vidi da je porijeklom sa nashe bivshe jugoslovenske grane. Uskoro c'e izbori za novog guvernera. Blagojevic' se opet kandidovao jer u Ilinoju glavnu rijech vode Demokrate a on je chlan te stranke. Protivnik mu je Dzhudi Bar Topinka, Republikanka. Bila je dugo vremena ministar finansija u administraciji prethodnog guvernera Dzhordzha Rajana. Taj Rajan je doshao pod udar zakona josh prije sedam-osam godina, kada je bio ministar unutrashnjih poslova. Jedan vozach velikih kamiona, koji voze i preko 30 tona tereta shirom Amerike, udario je svojevremeno vozilom u ven koji se zapalio, a u njemu je izgorjelo shestoro djece. Kad ga je policija pochela ispitivati ispostavilo se da ne zna ni beknuti engleski. Policajci su mu kidisali dushi da kazhe kako je dobio vozachku dozvolu a ne zna jezik. On je na kraju priznao da je jednostavno platio ljudima koji su zaduzheni za vozachke ispite i dozvole. Taj vozach je takodje sa nashe bivsho-jugoslovenske grane.

Tada se klupko pochelo odmotavati. Otkrivene su velike malverzacije u sluzhbama Ministarstva koje je vodio Rajan. Kasnije, kad mu se blizhio kraju mandat guvernera drzhave Ilinoj, EfBiAj – istrazhna sluzhba – pochela je cheprkati po papirima i ponashanjima ljudi u Ministarstvu unutrashnjih poslova i okruzhenju guvernera Rajana. Ispostavilo se da je guverner godinama sticao dodatne prihode protuzakonitim radnjama unutar kruga svojih najblizhih saradnika. Nedavno je osudjen na vishegodishnji zatvor.

U javnom predizbornom radio-duelu Blagojevic'a i Dzhudi Topinke, ovoj dami su pripisane takodje razne financijske radnje koje nisu na liniji zakonitosti. Zauzvrat, Topinka pita Blagojevic'a: ”Kako to da vam je jedan prijatelj poklonio djetetu za rodjendan chek od 1.500 dolara? Nije li to zbog toga shto ste mu zaobilaznim putem zaposlili suprugu?”

Ovo je mala ilustracija americhkih predizbornih charki i dvoboja. Kandidati jedni drugim predbacuju male i velike malverzacije, lopovluke i ponashanja koja nisu u skladu sa zakonima i moralnim normama. Nisu to rijetki sluchajevi vec' gotovo pravilo. Zbog toga se ja mnogo ne sekiram kad prochitam kako u BiH vladaju protekcionizam, lopovluci i nemoral. Jer to su sve sifati pokvarenog nalichja ljudskog duha koji se podjednako ispoljavaju i u maloj Bosni i u prevelikoj Americi. I u ne tako velikim drzhavama kao shto su Francuska, Njemachka, Velika Britanija. Eto, chitava predizborna kampanja za americhki Kongres vodi se u atmosferi optuzhivanja na teme nemorala, korupcije, malverzacija, rodjachkih veza u vlasti itd.

Mozhda je razlike u tome shto bogate SAD mogu lako podnijeti te ”male kradje” i nemoralnosti. Dok u nashoj BiH narod mora da i dalje guli sa sebe vec' ogoljelu ”golu kozhu” kako bi podmirio pohlepu ”velikana”.

6. juli 2005.

Vrac'am se dnevnichkim zapisima godinu dana unatrag. Putujuc'i za americhku prijestonicu Vashington, ja i zhena navrac'amo u drzhavu Pensilvaniju da posjetimo komunu Amisha. To je vjerska sekta koja je u 18. vijeku prebjegla iz Evrope u Ameriku, bjezhec'i od progona i kasapljenja ”obichnih krshc'ana” koji ih nisu priznavali. Upoznali smo zajednicu koja zhivi po zakonima koji su vladali prije vishe od dva vijeka. Nemaju automobila, nemaju elektrike, televizije, telefona, nemaju mashina za pranje vesha. Ne idu u vojsku, odbijaju da prime pushku u ruke, nec'e da budu gradonachelnici, senatori ili predsjednici Drzhava. Jedan postariji Amish, dugachke bijele brade i sa crnim sheshirom shirokog oboda na glavi, kazhe nam: ”Volim ovaj zhivot jer mi je sve u njemu prema mojim zheljama i sklonostima”.

Kraj septembra 2006.

Charles Carl Roberts, stanovnik amishkog gradic'a Nikl Majns u Pensilvaniji, otishao je sa tovarom oruzhja i metaka u shkolu Amisha na periferiji grada. Poslao je mushke djake kuc'i a djevojchice je postrojio u uchionici i jednu po jednu gadjao u potiljak. Pet je ubio, pet je nekako prezhivjelo. Svi se pitaju: zashto bash mirne Amishe koji nikad ne uzimaju oruzhje u ruke?

I pored hiljadu i jednog objashnjenja, pravog odgovora ipak nema. Jer trebalo bi trazhiti prave odgovore za napade i slichne zlochine na josh pedesetak shkola na podruchju Amerike, tokom protekle decenije. Upadaju u uchionice danashnji ili bivshi uchenici tih istih shkola ili sasvim nepoznati pojedinci i otvaraju paljbu na djake i profesore. Kasnije struchnjaci za ljudske psihe trazhe objashnjenja takvih postupaka. Mudruju, ali ta mudrovanja ne zaustavljaju sulude napade.

9. oktobar

Danas je veliki dan za Sjedinjene Americhke Drzhave. Rodic'e se do pola noc'i tri stotine milioniti Amerikanac. Tako je izrachunao kompjuter koji je pronashao da se na prostorima SAD svakih deset sekundi radja po jedan novi stanovnik. Da li c'e on biti bijelac, Juzhnoamerikanac, Azijac, Indijanac, Crnac, Arapin ili mjeshanac od oca Crnca i majke Meksikanke? – to c'e se uskoro znati. Takodje je vec' sada poznato da c'e 2043. godine SAD imati cijelih 400 miliona stanovnika.

Uz tu super-radosnu vijest i jedna druga, koja je potresla Daleki istok ali i americhko tlo. Sjeverna Koreja je ipak podzemno aktivirala svoju prvu atomsku bombu koja je izazvala lokalna seizmichka pomjeranja od 4,2 stepena. U SAD duhovi su se maksimalno uzbudili jer je politichka seizmika dostigla 9 stepeni Rihterove skale, kada se sve na zemlji rushi. Zasjeda nacionalni odbor za bezbijednost zemlja. Uz ostalo trazhi se odgovor na pitanje: da li Sjeverna Koreja raspolazhe raketama i manjim atomskim glavama koje mogu dohvatiti tlo USA?

10. oktobar

Puna mi je glava crnih vijesti o tornadima, poplavama, ubistvima, saobrac'ajnim udesima, lipsalim bijelim medvjedima atomima! Prevrc'em daljinskim upravljachem TV kanale. Trazhim neki lakshi film za razonodu. Prebrao sam svih devedeset kanala kablovske TV. Prva slika: sudnica sa sudijama, tuzhiocima, advokatima, porotom. Drugi kanal: u prvom planu ruka koja ispaljuje hitac iz revolvera u obris ljudske sjenke. Trec'i film: grupa chlanova jednog velegradskog kriminalnog ganga mlati bejzbol palicama chovjeka na asfaltu. Chetvrti kanal: vanzemaljci vode bitku za Zemlju, sve gori i sve se rushi… Peti kanal: filmska pricha o serijskom ubici koji je tokom 30 godina likvidirao trideset zhena. Trideset shesti kanal CNN 2: u centru Bagdada josh jedna eksplozija automobila, na ulici i trgu kamare lesheva i potoci krvi.

* * *

Bjezhim na dvorishte nosec'i sholju kafe u ruci. Sjedam u plastichnu stolicu, palim cigaretu, smireno ispushtam kolutove dima prema vedrom nebu oktobra. Razmishljam o Sholohovljevom ”Tihom Donu” kojeg listam ima vec' mjesec dana. Pokushavam da u tim trenucima primijenim Sholohovljevu atmosferu zbivanja i raspolozhenja tokom gradjanskog rata u Rusiji 1916-1920. godine. Pisac najprije docharava scene gomila boraca Crvene Armije koje su skidali do gola i sabljama unakazivali kontrarevolucionari bjelogardejskih kozaka. Uvijek nakon opisa takvih grozota, Sholohov se vrac'a svom Tihom Donu. Opisujuc'i pejsazhe proljec'a, ljeta, jeseni i zime. Bijele chipkaste pjene rijeke tokom jesenjih poplava. Biserni sjaj leda uz zimske mrazeve. C'urlike ptica selica u kasnu jesen. Mirise vishnjevih stabala kad pupaju s proljec'a…

Evo i ja blazheno osmatram tri vjeverice koje skakuc'u oko mene. Dvije se uvijek drzhe podalje. Jedna, manja i mladja, prilazi mi vrlo blizu. Bacam joj unaprijed pripremljen ljeshnik. Ona se usudjuje pric'i do vrha moje cipele, grabi munjevito plijen medju zube i odmah se spretno vere uz oblizhnje stablo. Sa kroshnje pochinje da pada prava kisha poljupcima jeseni pozlac'enog lishc'a. To me potpuno smiruje. Kunem se u sebi da vishe nikad nec'u gledati TV.

Posvetic'u se prouchavanju tajni zhivota americhkih vjeverica!

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2006-12-30

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden