|
Jedan dio americhkog drushtva, onih koji su skloni demokratima, zabrinut je chinjenicom o ”strashnoj podjeli” americhkih gradjana na dvije duhovno suprotstavljene polovine. Pogotovo shto je jezichak na vagi pretegnuo na stranu tvrdje, konzervativne polovine, koja propovijeda stroge moralne norme oslonjene na religiozne kanone i dogme.
Predmet posebnih rasprava bio je nalaz, izvuchen iz rezultata postizbornih anketa, kako je ”faktor morala” bio taj koji je dodao odluchujuc'e utege na tas republikanaca koji se kite tradicionalizmom i cementiranom etikom. U komentarima pljushte pitanje: kako to da su obichni gradjani, oni dominirajuc'i srednji socijalni slojevi, uhvatili na mamac morala? Zar im je ta u sushtini nikad dokraja definisana duhovna kategorija sa primjesom metafizike vazhnija od socijalnog i zdravstvenog osiguranja, od moguc'nosti zaposhljavanja, od visina nadnica, od obezbjedjenja jeftinih ili besplatnih lijekova za seniora, od stajanja ukraj ratu u Iraku koji odnosi i novce i zhivote, od naglo povec'anog drzhavnog financijskog deficita, od slobode zhena da odaberu da li c'e izvrshiti ili nec'e abortus, od poshtivanja prirodnih prava lezbejki i homoseksualaca da sklapaju zakonske brakove, jer ma koliko se ta zajednica smatra neprirodnom i nastranom, ipak je upravo priroda stvorila i jedne i druge?
Rachun pokazuje da su birachi dali prednost tom vazdushastom moralnom i duhovnom faktoru, jer je Bushova koncepcija ugrabila 3,5 miliona vishe glasova nego Kerijeva, liberalna i barem na rijechima okrenuta ”malom chovjeku” te velike i snazhne Amerike. To je bio razlog da engleski list ”Daily Mirror” objavi tekst pod krupnim naslovom: ”Kako mogu toliki milioni Amerikanaca biti ludi!?”
Ali tu se, na prvi pogled, nema vishe nishta ni dodati, ni oduzeti. Jer demokratski proces zakonito diktira finale koje glasi: na vlast dolazi onaj ko pobijedi vec'inom, ma kako ona bila mala ili velika!
Ali tu pochinju prvi nesporazumi. Jer veliki broj komentatora rezultata izbora istiche kako je moralni faktor samo prividno bio odluchujuc'i. Jer etiku je kao faktor opredjeljenja za Busha istaklo samo 20 odsto anketiranih. Istina ostale rubrike kao shto su borba protiv terorizma, sigurnost SAD, socijalni, ekonomski i obrazovni problemi, dobili su manji procenat glasova anketiranih. Pa je 20 odsto suvishe mala tezhina da bi bila presudna u tako vazhnoj stvari kao shto su predsjednichki izbori. Pa je dublja analiza ”krvne slike” americhkog drushtva, raspolozhenja i opredjeljenja gradjana, pokazala da je moral bio sporedni faktor. Koji je ipak postao odluchujuc'i samo zahvaljujuc'i trapavosti i povrshnosti Demokratske stranke! Jer kada su tegovi na velikoj klackalici gotovo izjednacheni, chak i jedan dekagram odigra presudnu ulogu!
U toku razgovora za jednim ”okruglim stolom” predstavnika raznih vjera i nauchnih radnika u oblasti morala, jedan uchesnik je rekao kako je i Keri mogao imati svoj ”moralni adut” van sfere religioznog konzervatizma. Zashto nije upakovao neka najaktuelnija pitanja i probleme i Amerike i cijelog svijeta u ”moralni paket”? Jer i zaposhljavanje, i obrazovanje, i siromashtvo, i glad, i sida odnosno ejds, i rat i mir, i polozhaj Crnaca u SAD – itekako su fenomeni moralne prirode. Keri je mogao tu svoju formulu suprotstaviti tvrdom i pasioniranom Bushovom religiozno – krishc'anskom moralu i pridobiti onaj majushnu uteg za svoju stranu izborne vage!
Haljina boje ”trule vishnje”
Postoji uvrijezheno mishljenje da su programi i politichki koncepti republikanaca i demokrata toliko slichni da se u biti nishta ne mijenja bez obzira da li prevagu odnesi jedna ili druga stranka. Ima u tome mnogo istine, ako se ispusti iz vida da u americhkom drushtvu vec' stoljec'ima vazhnu ulogu igraju ”nijanse”. A kod nijansi sve izgleda isto, a ipak nishta nije isto. Kao kod zhene koja je trazhila haljinu boje ”trule vishnje”, a vi joj kupite za rodjendan crvenu, pa se ona uzjoguni i pobuni.
Uzmimo primjer zajednica lezbejki i homoseksualaca. Vec' duzhe vodi se bitka oko pitanja: da li ozakoniti ili ne njihove brachne zajednice. Liberalniji krugovi su za to da se zakonske odluke prepuste svakoj od 50 drzhava a ne da se zabranjuju Ustavom Federacije. Konzervativci koji se drzhe religioznih normi i dogmi trazhe da se ustavnim amandmanom zabrane takvi brakovi, koji su – kako kazhu – i po Bozhijim zakonima i po ljudskom poimanju moralni jeres. Trec'i su da sama kolotechina zhivota, spontano, odredi da li c'e se takve zajednice podvesti pod zakon ili ne. Keri nije za ozakonjenje tih brakova, ali je protiv amandmana koji bi ih zabranio. Jeste da se na prvi pogled radi o nijansama. Ali to pitanje postaje od znachaja ”biti ili ne biti” kad se problem svede na ravan religije, chiji kanoni zabranjuju ubijanja ljudi, makar josh bili tek u majchinoj utrobi. Isto je i sa abortusima. Da li ih uopshte dozvoliti u bilo kojoj varijanti ili samo onda ako se sudbinski radi o zhivotu zhene? Republikanci, medjutim, trazhe amandman koji bi zabranio abortuse, dok demokrate i Keri nisu za takvo pravno rjeshenje, premda nisu ni za potpunu slobodu abortusa. I tu je naizgled samo rijech o nijansama. Sve dok se ne chuje prijedlog kako bi za ljekare, koji se bave abortusima, trebalo predvidjeti i smrtnu kaznu. Jer oni, kazhu pasionirani konzervativci, chine masovne zlochine, maltene genocid, ubijajuc'i mnoshtvo ljudi u zametku!
Keri je takodje glasao za senatsku rezoluciju koja ovlashc'uje Busha da napadne Sadama. Naknadno je stalno isticao kako se pri tome morala pridobiti svjetska zajednica okupljena unutar UN, a ne ic'i sam grlom u jagode i svadjati se sa tradicionalnim saveznicima. Keri je takodje za rat u Iraku do pobjede Saveznika odnosno SAD, ali bi ga, veli, vodio efikasnije i sa manje novaca i zhrtava. Keri je takodje za smanjenje poreza, ali ne za Bushovu varijantu koja vrac'a dolare po jednakom arshinu i za prebogate, i za bogate, i za one iz srednjeg sloja, pa jedni dobiju par milijardi a drugi samo par hiljada ili par stotina dolara! Itd, itd. Keri bi radio sve shto i Bush, ali malo drukchije i liberalnije. To drukchije je, u stvari, zbir serije nijansi, koji u konachnom rezultatu ipak daje povelike razlike.
Zrno po zrno – pobjeda!
Ipak svijet, prvenstveno javnost razvijenih zemalja Evrope, chudom se chude nad chinjenicom da je danas u supermodernoj, tehnichko-tehnoloshki najrazvijenijoj zemlji svijeta, gdje bi po prirodi stvari trebalo da prevladava gradjanski liberalizam i duhovna elastichnost, pobijedio ruralni dio stanovnishtva. Jer gotovo sve razvijenije drzhave na obalama Pacifika i Atlantika kao i stanovnishtvo svih vishemilionskih gradova, ostali su ”plave” boje, to jeste u vec'ini glasali za demokrate. Ostale manje razvijene drzhave srednje i juzhne Amerike pojachale su simbolichnu republikansku ”crvenu” boju, ponajvishe zbog faktora ochuvanja moralnosti za koju se Bush, oslonjen na religiju, zdushno i ”pasionirano konzervativno” zalazhe. Bilo kako bilo to je tvrdi fakat koji ostaje da traje. Sudarena sa svjetskim terorizmom koji joj prijeti bioloshkom egzistencijom, suochena sa opadanjem drushtvene etike u cjelini, uz stalno prisutnu narkomaniju, maloljetnichku delikvenciju, serije krvavih ubistava, seksualnu neobuzdanost maloljetnika i slichno, ta tradicionalistichka Amerika se u vec'ini ”vrac'a” vremenom ustolichenim i pochesto okamenjenim moralnim vrijednostima, za koje se najcheshc'e misli da koche slobodniji progres i nesputane uzlete ljudskog duha.
No, uz sve te objektivne faktore, postoje i druge ”nijanse” koje su omoguc'ile prevlast republikanaca, ne samo na samom vrhu administracije,vec' u donjem i gornjem domu Senata gdje je povec'an njihov broj u odnosu na demokrate, pa sad imaju potpunu prevlast. A to c'e se dalje odraziti na sve vazhne pozicije u drzhavnoj upravi, prvenstveno u Vrhovnom sudu SAD gdje c'e, kako se ochekuje, pod uticajem republikanaca preovladati sudije konzervativnih nazora, pa c'e i zakonodavstvo krenuti desnim, konzervativnijim stazama.
Treba, medjutim, priznati da je republikansko krilo vodilo predizbornu kampanju smishljenije, odredjenije i analitichkije od demokrata. Prema novinskim komentarima razradjena je strategija preotimanja biracha naklonjenih demokratskoj stranci. Zhena, Crnaca, Hispanoamerikanaca (imigranata iz Juzhne Amerike). Takodje su od strane republikanskih izbornih timova markirane drzhave u kojim je demokratska vec'ina neznatna, radi njihovog osvajanja. Nije sluchajno da je Bush preko 40 puta posjetio Ajovu (: Iowa) da bi odrzhao predizborne govore. Kako je poznato elektronski poeni Ajove bili su presudni da Bush dobije bitku. Ekipe republikanaca obilazile su stanove potencijalnih glasacha koji nisu imali namjeru da izadju na izbore i odvozili ih na izborne punktove. Iako Crnci tradicionalno glasaju 90 odsto u korist demokrata, ovog puta je Bushova strana preotela suparniku 10 posto tih glasova, jer Crnci su zhestoki protivnici abortusa i brakova lezbejki i homoseksualaca. Iako su zhene u znatnoj vec'ini 2000. godine glasale za Al Gora, ovog puta bile su u vec'em procentu za Busha. I poprilichan broj novih, mladih biracha izjasnio se za republikance.
U konachnom zbiru tih malih vishkova biracha iz pojedinih etnichkih i rasnih grupa, tih ”nijansi”, pretegnuo je mali uteg od 3,5 miliona na Bushevom tasu izborne vage. Jer Kerijeva demokratska stranka, a ni on sam, nisu dokraja zaokruzhili pobjednichku izbornu strategiju. Bush je to uchinio i stalno ponavljao: poshtivanje moralnih vrijednosti i primat religije, jaka odbrana domac'eg terena, moderna armija sposobna da goni i pobjedjuje neprijatelja u svim dijelovima svijeta, sposobna vrhovna komanda! Demokrate su ispustile iz vida neke naoko nevazhne nijanse, chiji je koloritni kolazh ojachao ”crvenu” boju republikanskog znamenja i omoguc'io da Bush josh chetiri godine ostane na prijestolju najjache zemlje svijeta.
Josh c'e se dugo raspredati zashto je i kako vec'ina Amerikanaca zagazila u vode konzervatizma i krutih moralnih normi za koje se chini da su anahrone u savremenim drushtvima. Pored iznesenih faktora treba duboko zac'i u dushu vec'ine Amerikanaca, prochitati je, i dati odgovor, shto je vrlo slozhen posao.
Izborni rezultati, medjutim, ilustruju realno stanje duhova i odnosa snaga u americhkom slojevitom drushtvu danas. Amerika je, to je tvrdi fakat, ”pocrvenjela”, obojena debljim slojem republikanskog kolorita. Za Evropljane to je kolorit srama, za pretezhan broj Amerikanaca znamenje pravog izbora.
Prema tome Bushov koncept vladanja i ponashanja, kao vrha republikanske politichke i ideoloshke piramide – to je ta vec'inska, pobjednichka Amerika.
I tachka!
(nastavak u sljedec'em broju)
|