|
 Sigismund Freud rodjen je 6. maja 1856. u Freibergu (Priboru), ruralnom gradic'u u sjeveroistochnoj Moravskoj, juzhno od Ostrave.
U oktobru 1859. godine njegov otac Jakob Freud je s porodicom napustio gradic' u kojem je tkalachki obrt odumirao, i preselio se u Leipzig, a na pochetku sljedec'e godine u Bech. Tu je Freud zhivio sve do juna 1938. godine.
U oktobru 1873. Freud se upisao na Medicinski fakultet u Bechu, odustavshi od studiranja prava. Godine 1878. promijenio je ime u Sigmund. Diplomirao je teku martu 1881. jer je produzhio studij kako bi mogao raditi kao znanstveni asistent u fizioloshkom laboratoriju Ernsta Brueckea od 1876. do 1882. Na Brueckov nagovor buduc'i se fiziolog posvetio opc'oj praksi s naglaskom na neurologiji, te je u septembru 1885. postao docent neuropatologije. Iste godine dobio je stipendiju da studira u Parizu kod Charcota, a u septembru 1886. ostvario je chetverogodishnji san ozhenivshi se Marthom Bernays (1861-1951) iz Hamburga. U oktobru 1883. njen se brat Eli ozhenio Freudovom sestrom Annom (1858-1951); brachni se par 1892. odselio u Sjedinjene Drzhave gdje je njihov sin, Edward L. Bernays poslije Prvog svjetskog rata lansirao novo podruchje odnosa s javnoshc'u (public relations). Freudov se brak pokazao izuzetno sretnim, jer mu je pruzhio potrebni emotivni odushak. Freudovi su imali shestero djece. Stanovali su isprva u Suehnhausu shto ga je Franjo Josip dao sagraditi na mjestu Ringtheatera. Teatar je izgorio 8. decembra 1881. za vrijeme predstave, kojoj je trebao prisustvovati i Freud sa sestrom Annom. Freudovi su se 1891. preselili u stan na drugom spratu u Berggasse 19 i ondje su ostali do 1938. Poshto je niz godina sluzhio kao radionica, stan je napokon restauriran u muzej.
Freudovu originalnost afirmiralo je djelo Die Traumbedeutung (Tumachenje snova). Njegovim je objavljivanjem zapochelo chetrdesetgodishnje razdoblje razrade i shirenja teorija psihoterapije koju je Freud u februaru 1896. nazvao psihoanalizom (Psychoanalyse). Iako je 1902. postao izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu, propagirao je svoju shkolu psihoterapije izvan fakulteta. Premda je mrzio putovanje zheljeznicom, Freud je chesto putovao po Njemachkoj i Italiji a sudjelovao je i na psihoanalitichkim kongresima u Budimpeshti, Hagu i Londonu. Freud je 1909. posjetio Sjedinjene Drzhave gdje je predavao na Univerzitetu Clark u Worcesteru, savezna drzhava Massachusetts, i stekao nepovoljan dojam o Americi.
U martu 1938. prijatelji su nagovorili osamdesetogodishnjeg Freuda da napusti Bech, koji su okupirali nacisti, i otputuje u London. Tu su mu kc'i Ana i Ernest Jones priredili dom u zemlji koju je starac oduvijek bio cijenio. Poshto je prodao vec'inu svoje biblioteke nekom trgovcu (koji ju je prebacio u njujorshki Psihijatrijski institut) Freud je napustio grad shto ga je i mrzio i ljubio. Dugovao mu je vishe no shto je bio spreman priznati. Umro je u Londonu 23.9.1939. godine.
|