Most - Index
Most - Pretplata
Mirsad Šišić: Na Hutovu, ulje na platnu [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 174 (85 - nova serija)

Godina XXIX maj/svibanj 2004.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Salko Šarić
Sigmund Freud u Trebinju 1898. godine

Sigmund FreudSigismund Freud rođen je 6. maja 1856. u Freibergu (Příboru), ruralnom gradiću u sjeveroistočnoj Moravskoj, južno od Ostrave.

U oktobru 1859. godine njegov otac Jakob Freud je s porodicom napustio gradić u kojem je tkalački obrt odumirao, i preselio se u Leipzig, a na početku sljedeće godine u Beč. Tu je Freud živio sve do juna 1938. godine.

U oktobru 1873. Freud se upisao na Medicinski fakultet u Beču, odustavši od studiranja prava. Godine 1878. promijenio je ime u Sigmund. Diplomirao je teku martu 1881. jer je produžio studij kako bi mogao raditi kao znanstveni asistent u fiziološkom laboratoriju Ernsta Brückea od 1876. do 1882. Na Brückov nagovor budući se fiziolog posvetio općoj praksi s naglaskom na neurologiji, te je u septembru 1885. postao docent neuropatologije. Iste godine dobio je stipendiju da studira u Parizu kod Charcota, a u septembru 1886. ostvario je četverogodišnji san oženivši se Marthom Bernays (1861-1951) iz Hamburga. U oktobru 1883. njen se brat Eli oženio Freudovom sestrom Annom (1858-1951); bračni se par 1892. odselio u Sjedinjene Države gdje je njihov sin, Edward L. Bernays poslije Prvog svjetskog rata lansirao novo područje odnosa s javnošću (public relations). Freudov se brak pokazao izuzetno sretnim, jer mu je pružio potrebni emotivni odušak. Freudovi su imali šestero djece. Stanovali su isprva u Sühnhausu što ga je Franjo Josip dao sagraditi na mjestu Ringtheatera. Teatar je izgorio 8. decembra 1881. za vrijeme predstave, kojoj je trebao prisustvovati i Freud sa sestrom Annom. Freudovi su se 1891. preselili u stan na drugom spratu u Berggasse 19 i ondje su ostali do 1938. Pošto je niz godina služio kao radionica, stan je napokon restauriran u muzej.

Freudovu originalnost afirmiralo je djelo Die Traumbedeutung (Tumačenje snova). Njegovim je objavljivanjem započelo četrdesetgodišnje razdoblje razrade i širenja teorija psihoterapije koju je Freud u februaru 1896. nazvao psihoanalizom (Psychoanalyse). Iako je 1902. postao izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu, propagirao je svoju školu psihoterapije izvan fakulteta. Premda je mrzio putovanje željeznicom, Freud je često putovao po Njemačkoj i Italiji a sudjelovao je i na psihoanalitičkim kongresima u Budimpešti, Hagu i Londonu. Freud je 1909. posjetio Sjedinjene Države gdje je predavao na Univerzitetu Clark u Worcesteru, savezna država Massachusetts, i stekao nepovoljan dojam o Americi.

U martu 1938. prijatelji su nagovorili osamdesetogodišnjeg Freuda da napusti Beč, koji su okupirali nacisti, i otputuje u London. Tu su mu kći Ana i Ernest Jones priredili dom u zemlji koju je starac oduvijek bio cijenio. Pošto je prodao većinu svoje biblioteke nekom trgovcu (koji ju je prebacio u njujorški Psihijatrijski institut) Freud je napustio grad što ga je i mrzio i ljubio. Dugovao mu je više no što je bio spreman priznati. Umro je u Londonu 23.9.1939. godine.

Felix Philippe Kanitz – Bazar u Trebinju 1875.

Felix Philippe Kanitz – Bazar u Trebinju 1875.
– iz mape Des Orientreisenden

Godine 1989. Christfried Tögel objavio je knjigu Berggase-Pompeji und zurück. Sigmund Freuds Reisen in die Vergangenheit koju je objavio u Tübingenu u ediciji Diskord. Autor nas u ovoj knjizi informira da je u septembru 1898. Freud krenuo na putovanje u Dalmaciju (str.113-115) i saznajemo:

( ... ) I putovanje u Dalmaciju septembra 1898. vodilo je Freuda do antičkih odnosno srednjevjekovnih mjesta: u Spalato (danas Split) sa palačom rimskoga cara Dioklecijana te u Raguzu (danas Dubrovnik) sa kneževim dvorom i brojnim klosterima. O izletu koji je odatle poduzeo piše kasnije: za vrijeme ljetnog raspusta krenuo sam iz lijepog Dubrovnika kolima (slika 4. na strani 53) u susjedni grad u Hercegovini; razgovor sa mojim pratiocem vodio se, što je i shvatljivo o stanju u obje zemlje (Bosni i Hercegovini) i karakteru njihovih stanovnika. Ja sam pričao o različitim osobinama Turaka koji tamo žive, kako sam to prije nekoliko godina čuo da ih opisuje jedan dragi mi kolega, koji je dugo vremena živio među njima kao ljekar. (Freud 1898., str. 520). To je naime vožnja kolima, prilikom koje se Freud ne može sjetiti imena Signorellis i koju on spominje u ”Psihopatologiji svakodnevnog života”. Jones piše da je cilj ovoga izleta bio Cattaro (danas Kotor). (Jones 1984., sl. 1, str. 390). Protiv ovoga tumačenja govore sljedeći razlozi:

  1. od Dubrovnika do Kotora je skoro 100 km i neprohodnom primorskom cestom bilo bi to jedno višednevno putovanje; Freud pak govori o ”malom izletu” (Freud 1986., str. 357).
  2. Kotor nije pripadao Hercegovini, nego Crnoj Gori;
  3. Dubrovniku najbliže susjedno mjesto u Hercegovini je Trebinje. Ono leži oko 30 km istočno na rijeci Trebišnjici, ima izrazito turski karakter i dobro očuvan sistem utvrđenja i džamije. Kotor nasuprot tome nije nikada bio turski i stoga nije bio prikladan za cilj ovoga izleta.

Po mom mišljenju govori štošta za to, da je Freud sa ”Berlinskim asistentom” (Freud 1986., str. 357) posjetio Trebinje. U svakom slučaju on je bio i u Kotoru (uporedi Freud 1900., str. 217). Zacijelo je prilikom te posjete koristio linijsku vožnju između Dubrovnika i Kotora, austrijskog Lloyd-a (slika 13 str. 82). (...)

(citirani tekst s njemačkog prevela Enisa Simić).

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Gabrijel Jurkic': Stari most, ulje na kartonu, 1930. [Povećaj] Rudolf Haupt: Stari most, akvarel [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2004-07-07

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucaković · Sweden