Alija Behram
PONOS I SVOJINA
CIJELOG SVIJETA
Stari most i Mostar - od
Beča do Njuorka |
|
Prva svjetska muzejska izložba ”Stari most u Mostaru”, održana u
Beču, svjedoči o ponovnom otvaranju i približavanju Evrope zemljama
i gradovima koji joj po logici stvari pripadaju - Ponovna
izgradnja Starog mosta, kojeg gradi cijeli svijet, dokaz je
da je ljudska solidarnost jača od zla i da ga uvijek pobjeđuje.
Specijalni izaslanik UN, Jan Pronk: ”Most u Mostaru je
spona veze i integracije civilizacija...” Stari most ”putuje” u
Zagreb, Beograd, Podgoricu, Skopje, Pariz, Istambul, Njujork...
U prekrasnom ambijentu Vrta ruža, koji je sastavni dio
Muzeja historije i umjetnosti grada Beča (po rejtingu jednog od
tri najznačajnija u svijetu), u srijedu 16. jula 2003. godine,
upriličena je prva svjetska muzejska izložba o Starom mostu u
Mostaru.
Grandioznu svečanost koja je - po mnogima, uistinu predstavljala
kulturni događaj dana u Beču i cijeloj Evropi -
zajedno su organizovali Stalna misija Kraljevine Holandije pri
OSCE u Beču, Kulturno-historijski muzej grada Beča, ambasada BiH u
Austriji, u saradnji sa PCU Agencijom za izgradnju Starog
mosta, te nevladinim organizacijama Most-Mostovi-Most
iz Beča i Centrom za mir i multietničku saradnju u Mostaru.
U prisustvu više od hiljadu građana i brojnih turista, zatim
kulturnih i javnih radnika grada Beča i Republike Austrije,
kao i diplomata i ambasadora zemalja akreditiranih u Austriji,
pod krovom muzejskog Hrama posjetiocima je prezentiran raskošni
kroki svih najvažnijih događaja vezanih za rekonstrukciju Starog
mosta na rijeci Neretvi u Mostaru - počev od njegove prijeratne
neponovljive i ničim usporedive razglednice, pa do mučne filmske
hronologije brutalnog razaranja historijske jezgre i rušenja
Mosta, do audio-video i kompjuterskih obrazloženja najvažnijih
etapa njegove ponovne rekonstrukcije.
RASKOŠNA PREZENTACIJA
Pred posjetiocima su bile slike Starog mosta i starog grada
Mostara, otkinute gromade luka Mosta nakon što je bio
srušen, te kaldrma iz Kujundžiluka, pa je ulazak posjetilaca
u Hram Muzeja, zapravo, izgledao kao svojevrsna šetnja
Starim gradom u Mostaru. Izložena je i maketa Starog mosta
sa okruženjem koja pokazuje kako će izgledati konačne vizure
starogradske jezgre Mostara s proljeća 2004. godine, kada svi
radovi budu privedeni kraju. Prezentirana je i bogata arhivska i
graditeljska građa vezana za ovu tematiku, sa muzejskim eksponatima
grada Beča, gdje je posebno atraktivno ulje na platnu sa
motivima Mosta, staro više od stotinupedeset godina.
|
|
O kvalitetu i rejtingu izložbe ”Stari most u Mostaru”,
najbolje govori izbor posjetilaca i govornika. Izložbu je zvanično
otvorila ministrica spoljnih poslova Republike Austrije,
gospođa Benita Ferrero-Waldner, a potom su se posjetiocima i
gostima nadahnutim govorima o univerzalnim značenjima, vrijednostima
i porukama Starog mosta, obratili i Jan Pronk,
specijalni izaslanik Generalnog sekretara UN Kofija Anana,
potom Wilfried Seipel, generalni direktor bečkog Muzeja,
Amira Kapetanović, ambasador BiH u Austriji i
Sylvia Mader kustos Muzeja.
BEZ GRANICA
”Izložba koju otvaramo danas u Beču je izraz naše velike i
posebne solidarnosti i izraz saradnje koja prelazi granice
različitih nacija.” - rekao je prilikom otvaranja direktor bečkog
Muzeja, Wilfried Seipel, te naglasio:
”Mi se ovdje podsjećamo na barbarski čin uništenja Starog mosta
1993. godine u Mostaru. Ali, isto tako želimo učiniti nešto
dobro, barem jednim dijelom, nastojeći da ponovnom rekonstrukcijom
Mosta, moderne adaptacije, ponovo izgradimo mostove između
Istoka i Zapada, između različitih religija, između različitih
država, između različitih mentaliteta... Želimo Most ponovo učiniti
novim, kao simbol jednog kulturnog spomenika evropskog značaja i
dokaz takve solidarnosti prije svega je ovdje i nalazi se u vašoj
prisutnosti” - zaključio je Seipel.
Gospođa Benita Ferrero-Waldner, ministrica spoljnih poslova
Austrije, koja je zvanično otvorila izložbu, istakla je posebno
da je ”mostarski Stari most simbol veze, tranzicije ali je
isto tako za budućnost svojevrstan simbol mira. I zbog toga je
Austrija, zajedno sa mnogim drugim državama, snažno podržala
rekonstrukciju ovog predivnog Mosta - veze među nacijama,
etničkim grupama, religijama... Želimo vam sve najbolje, da vaši
ljudi mogu opet živjeti zajedno u miru i toleranciji, okrenuti
Evropi kamo je vaše mjesto” - poručila je gospođa Waldner.
EVROPA BEZ ZIDOVA
Vrlo nadahnutu besjedu u Beču pred gostima i posjetiocima
izložbe ”Stari most u Mostaru” imao je gospodin Jan Pronk
(bivši ministar spoljnih poslova Holandije) ovog puta u ulozi
posebnog izaslanika Generalnog sekretara UN, Kofija Anana.
Evo nekih njegovih naglasaka:
”... Ako Evropa izabere da bude zatvorena zajednica ona će
onda izdati identitet koji je sama izabrala. Ne postoji nikakav zid
oko identiteta. Ali postoji most koji će povezati ljude sa nadanjima.
Mostovi povezuju. Oni su simbol pripadanja. Mostovi ujedinjuju.
Djeca u pojedinim kvartovima grada idu u školu odmah iza ugla, ili
preko mosta. Njihovi roditelji mogu raditi na drugoj strani rijeke
prelazeći most svakodnevno. Oni to rade i da posjete svoju rodbinu i
prijatelje. U otvorenom gradu ne postoji dio grada koji je
rezervisan za ljude koji tvrde da je to njihov dio grada, gdje drugi
ne pripadaju. U otvorenom društvu mostovi znače da ne postoje zone u
koje se ne može zalaziti, da ne postoji aparthejd. Most je simbol
evropskog identiteta. Izgradnja mosta znači podržavanje slobode,
podržavanje jednakosti i solidarnosti, dok uništavanje mosta znači
uništavanje svega ovoga. Mostarski most je bio spona takvog
identiteta: otvorenog, slobodnog, pluriformnog, zasnovanog na
pravima. Most u Mostaru je spona veze i integracije civilizacija.
Sve je to bilo promijenjeno: zid je uništen i most srušen...
Posjetio sam Mostar nekoliko puta za vrijeme rata u
devedesetim, trebao mi je jedan čitav dan da pređem iz zapadnog u
istočni Mostar. Vidio sam ljude koji su živjeli u podrumima,
ispod svojih porušenih kuća, koji su trčali da bi prešli ulicu,
ljude koji su bili granatirani. Bio sam svjedok hrabrosti doktora i
medicinskih sestara u bolnici kada su nastojali da spriječe
krvarenje žrtava, dok se granatiranje nastavljalo. U selima oko
Mostara, gdje su Muslimani ubijani a njihove kuće uništavane... to
je bio aparthejd u svom najsurovijem obliku. Mi smo ponovo u
novom vijeku. Nesreća Mostara, Stoca, Goražda, Sarajeva i
Srebrenice je lako zaboravljena...
TRAJNA OSNOVA POMIRENJA I SUŽIVOTA
Smrt i uništenje su izgleda iza nas. Ali to će biti tako ako će
Bosanci i Hercegovci uz pomoć drugih Evropljana postaviti
trajnu osnovu za svoje društvo koje će biti otvoreno, pluriformno,
slobodno, jednako, solidarno i zasnovano na pravima.
Rekonstrukcija Starog mosta u Mostaru u stvarnosti, kao i u
mislima ljudi može značiti sve to. Most kao simbol identiteta koji
može odoljeti novim nastojanjima za razdvajanje koji su već
manifestovani tokom ove prve tri godine novog milenijuma. To je
potrebno za Mostar, to je potrebno za Bosnu i Hercegovinu
kao i za Evropu...” zaključio je Jan Pronk.
|
|
Ambasador BiH u Republici Austriji, gospođa Amira Kapetanović
podsjetila je uvažene goste i posjetioce izložbe u Beču ”da
je Stari most u Mostaru vijekovima bio najprepoznatljiviji
simbol identiteta grada Mostara, često nazivan samo Stari,
simbolizirao je integraciju Bosne i Hercegovine. Ovo je prva
svjetska muzejska izložba o Starom mostu, Mostu koji ima dušu
i koji je istinski simbol povezivanja ljudi, ne samo tri slobodna
naroda BiH, već i Most koji je spajao Istok i Zapad. Ovo je
praznik ujedinjenja za bolje sutra što najbolje svjedoči koliko je
pogrešna doktrina o navodno neizbježnom sukobu civilizacija. Ovaj
događaj i naše zajedničko približavanje Starom mostu u Mostaru
dokaz je da je ljudska solidarnost mnogo jača od zla i da ga uvijek
pobjeđuje...” zaključila je gospođa Kapetanović.
Ideja organizatora je da, poslije Beča, izložba o Starom mostu u
Mostaru krene i u sve centre zemalja bivše Jugoslavije, od Zagreba i
Beograda, preko Ljubljane, Skopja, Podgorice, Kosova... do Pariza (Unesco),
Istambula i Njujorka. Stari most na rijeci Neretvi u Mostaru ponovo
je most susretanja i okupljanja, Most za sve dobre ljude, Most za
cijeli svijet...
U Beču, 16. jula 2003. |
|
|