Alija Bijavica
NATEZANJE
MOSTARSKOG KONOPCA
Sramotna uloga Evropske
unije
Retrospektiva "ujedinjavanja" Mostara od Košnika do Ešdauna |
|
|
Ideja o ujedinjenju Mostara koju je inicirao HDZ je pod znakom
pitanja. Na to upućuju nedavne propale inicijative oko
integracije pojedinih preduzeća i službi u tom gradu. Posebno tu su
i opstrukcije punih osam mjeseci konstituisanja vlade HNK.
Visoki predstavnik je prilikom boravka u Mostaru (5.6. o.
g.) zaprijetio i svojom intervencijom.
Budući da Vlada HNK nije bila formirana do roka koji je
odredio visoki predstavnik (srijeda u podne 11.6. t.g.),
uslijedile su kazne za SDA i SBiH. Novi rok do
ponedjeljka (16.6. t. g.) je ispoštovan i imenovana je Vlada HNK.
Poslije ovoga postavljaju se mnoga pitanja. Jedno od njih je - zašto
su zastupnici SDA promijenili mišljenje i dali glas za ranije
predloženu Vladu za koju nisu glasali na prethodnom zasjedanju
Skupštine HNK. Takvih je nedosljednosti bilo i u svih deset
zadnjih godina. Lokalna SDA je imala drugačiji stav što se
tiče Mostara od centrale u Sarajevu. Sada je Mostar
i Hercegovina (možda je preciznije reći HNK) tu gdje
jeste. Na žalost, s etno-nacionalnom vlasti u kojoj ima i jedan
zastupnik iz reda srpskog naroda koga Srbi nisu birali.(?!)
Pođimo redom. U ”Sporazumu o oživotvorenju Federacije Bosne i
Hercegovine”, zaključen u Dejtonu, 10. novembra 1995. g.,
u tački 2, o Mostaru, stoji i ovo: ”Slažemo se s načelima za
Prijelazni statut grada Mostara kao što
je definirano u Aneksu koji čini sastavni
dio ovog Sporazuma. Tu se daje rok za njegovo dovršenje do 31.XII
1995. g. kao i zahtjev: da ’Prijelazni statut mora očuvati
jedinstvo Grada.’ Dalje, u Aneksu na Sporazum o oživotvorenju
Federacije zapisano je i ovo: ”1. Mora se sačuvati pravo i
funkcionalno jedinstvo Grada Mostara i 2. Teritorij Grada Mostara
obuhvata cijelo područje općine Mostar kako je postojalo 1. januara
1991. godine.”
U daljem toku vode se pregovori oko implementacije cjelokupnog
Dejtonskog ugovora o Mostaru. U svojstvu predsjednika
Predsjedništva RBiH g. Izetbegović je sugerisao arbitražu o
spornim pitanjima (25.1.1996.), rekavši, između ostalog, i ovo:
”Prihvatili smo formiranje više opština u Mostaru, ali samo pod
uvjetom da grad ostaje jedinstven i da se uspostavi puna sloboda
kretanja Nepodijeljen i slobodan grad je cilj koga se nećemo odreći,
jer je to interes svih građana Mostara...”
U februaru 1996. g. Hans Košnik, upravitelj nad Mostarom,
potpisuje Prijelazni statut grada, odluke arbitra o upravnim
granicama šest u Dejtonu dogovorenih općina i Uredbu o
općinskim izborima, čime je ”stvorio pravnu osnovu za novu
organizaciju”, kako je rekao tom prilikom. Najviše neslaganja
zapadna strana je izrazila povodom formiranja ”Središnje
zone”. Zbog toga su izbile demonstracije s nasiljem.
Evropska policija je konstatovala da je prilikom nereda na
Košnikov automobil ispaljeno 12 hitaca, a da je uništeno 13
automobila Evropske policije i 6
Evropske administracije, ukupno 19 automobila.
KOŠNIKOVA OSTAVKA
Povodom ovih događaja Klaus Mečer je otputovao u Rim
da bi upoznao Predsjedništvo EU o stavu administratora
Košnika o događajima koji su se desili nakon njegove odluke o
granicama šest općina i Centralne zone. A onda vijest o ostavci
evropskog administratora Hansa Košnika koja je građane istočnog
Mostara pogodila kao grom iz vedra neba. Evo kako sam taj
događaj opisao u ratnoj ”Slobodi”:
Na sastanku u Briselu (26.2.1996.) ministrima vanjskih
poslova, rekao je Košnik novinarima, - ”Ja sam predao svoj
mandat.”
Odluka o Košnikovoj ostavci različito je primljena u
komentarima svjetskih medija. Uglavnom, zapadna strana u Mostaru
to smatra svojom pobjedom iako je to sramno za evropsku politiku
nakon svega što je urađeno Evropskoj uniji i Hansu Košniku.
Sjetimo se atentata na njega, nasrtaja rulje demonstranata
i na kraju ukidanja njegove arbitraže.
Međutim, mi s istočne obale Neretve nosićemo lijepe utiske s
obzirom da se kretao u našoj sredini kad je još pucalo, kad nije
bilo ni vode, ni struje, a i pomoć svijeta je tek počela pristizati
napaćenom Mostaru. Želio je ujedinjen Mostar, ali,
izgleda, to ni njegovim ”gazdama” nije bio cilj.
Ovo što se desilo je sramno za Evropu i za domaći vrh, ali časni
ljudi poput Košnika i Oručevića tu igru nisu mogli da prihvate.
Gospodin Hans Košnik kretao se uvijek slobodno u našem
Mostaru i s građanima uspostavljao kontakte.
Sjećam se prve maturalne večeri 1994. godine u podrumskim
prostorijama nekadašnjeg hotela Bristol - bez struje i pitke
vode - uz svijeće i gromoglasni smijeh prvih maturanata s nama je
bio i gospodin Hans Košnik. Na licu mjesta uvjerio se u duh
ovog naroda, u sasvim neljudskim okolnostima u koje nas je stavio
HVO i HV, omladina je ratovala, učila i u svojoj maturalnoj noći
pjevala za - budućnost.
Veličina administratora Košnika je bila u tome da je bio s
nama i sve to vidio i zapamtio.
Poslije je došao Rimski sporazum koji je u dobroj mjeri
dezavuisao Košnikovo rješenje. Mostarci (posebno
istočnog dijela grada) u prvi mah bili su zbunjeni takvim
Sporazumom, što se pretvorilo u pravu ljutnju. Predsjednik
Predsjedništva RBiH g. Izetbegović je zbog toga Mostarcima
poslao pismo - poruku. Predsjednik u pismu objašnjava razloge zbog
kojih je pristao na Rimski sporazum. Kaže: došao bi u
Mostar da lično objasni razloge, ali ga je bolest spriječila i
zato se obraća pismom. Na jednom mjestu će reći: ”Za one manje
upućene učinit ću jedno objašnjenje: Evropa je ekonomski džin,
a politički je uglavnom nemoćna. Zbog načina odlučivanja ona teško
može da donese i jednu iole radikalniju odluku. Jer ako, naprimjer,
15 zemalja glasa za neku odluku, a samo jedna protiv, odluke nema.
To je, uz ostalo, razlog što je bilo moguće da se pripremi,
otpočne i četiri godine vodi genocidni rat u samom srcu Evrope, a da
ga ona nemoćno posmatra.”
STRATEŠKI CILJ: JEDINSTVEN MOSTAR
I naš strateški cilj je jasan: jedinstven Mostar i na toj
osnovi ojačana Federacija i očuvana slobodna i demokratska
Republika... Taj cilj se nalazi na generalnom pravcu ljudskosti
i civilizacije i na tom putu ne možemo izgubiti. Posebno ističem i
ovo:
”Iz gore rečenog vi ćete sami zaključiti nešto što sam nestrpljivo
čekao da vam kažem: odluka o Mostaru kakva god da je -
pogrešna ili ispravna moja je i za nju niko nije odgovoran osim mene.
Vjerovao sam i vjerujem da će se ona dugoročno pokazati dobrom. Ako
to ne bude slučaj, morate znati istinu: ja sam tu odluku donio i ja
sam za nju pred istorijom i pred vama odgovoran. Niko drugi.”
Istina se odmah saznala. Ali odluka ”dugoročno” nije, a ni
kratkoročno bila ”dobra”. Sve do današnjih dana Rimski sporazum
nije u potpunosti implementiran, niti je iko od domaćih političara
zbog toga odgovarao - jest Košnik?!
Godine su prolazile. Došla je 2003. HDZ Mostara obznanjuje
prijedlog preustroja Mostara u jedinstven grad kao jedna
općina. Druga strana, SDA meditira drugačije. Njeni
zvaničnici traže ”svoju općinu”. (Možda, ne bez razloga kad se čuju
izjave nekih zvaničnika iz HDZ-ea da Bošnjaci imaju Sarajevo, Srbi
Banja Luku, a Hrvati bi trebalo da imaju ”svoj stolni grad Mostar”.)
Oformljuje se Komisija za izradu Statuta Grada. Visoki
predstavnik daje osam principa kojih se Komisija mora
pridržavati prilikom izrade Statuta.
U svakom slučaju treba razgovarati, pregovarati i tražiti
kompromisno rješenje u boljoj organizaciji grada, a ne u njegovoj
rascjepkanosti na neke ćepenke - općine.
Lahko je to reći, ali ako se baci pogled unazad, Evropa ne
zna šta hoće, uz pretpostavku da je to u pitanju. Još poodavno
(2000-te god.) u svojstvu direktora u Međunarodnoj grupi za krize
James Lyon na pitanje novinara Ljiljana: ”Koliko je sredstava
Evropska unija uložila u podjelu Mostara?”, je odgovorio:
”Najgore je to što Evropska unija nije podržala Hansa
Koschnika, već mu je izmakla tepih ispod nogu. Koschnik
je imao jasan zadatak Evropske unije i kada ga je htio
ostvariti, tada su ga izdali. Znate na kakve je sve otpore nailazio
gospodin Koschnik, ali on nije odustajao od jedinstvenog
cilja. U tome ga nisu mogli spriječiti ekstremisti HDZ-a, ali
Evropska unija jeste. Definitivno, Evropska unija je
vodila sramotnu politiku u Mostaru. Možda to nije bila namjera
politike, ali predstavnici Unije nisu imali kičmu da ujedine
Mostar, već im je lakše bilo da potroše četiri stotine
miliona maraka.”
Ako Evropa zbilja misli na nepodijeljenu Bosnu i Hercegovinu,
onda Mostar mora biti podržan u njegovoj cjelovitosti i demokratskom
uređenju, bez majorizacije bilo kojeg naroda. Ipak, što me
uvjerava (na kraju daje nadu) za takvo rješenje je činjenica da za
sadašnji Mostar sa šest općina nema niko novaca.
|
Hans Košnik |
|
Mostar (BH PRESS)
Gradonačelnik istočnog dijela Mostara Safet
Oručević primio je u četvrtak u oproštajnu posjetu dosadašnjeg
administratora Evropske uprave za Mostar Hansa Košnika.
Oručević je Košnika upoznao sa odlukom
Predsjedništva općine Mostar prema kojoj će jedan od mostova
grada Mostara nositi ime Hansa Košnika, te sa odlukom kojom se
dosadašnji administrator EU proglašava počasnim građaninom grada
Mostara.
”Vi ste završili svoju misiju administratora za grad Mostar,
ali sam uvjeren da tek sada počinje vaša nova misija - misija
predstavnika i svojevrsnog ambasadora Mostara u svijetu, koji
će nastaviti raditi za interes Mostara i njegovih građana”,
rekao je Oručević, te dodao da su Mostarci ponosni što
su imali priliku raditi i biti prijatelji sa Hansom Košikom.
(Ratna ”Sloboda, 1996. br. 8) |
|
|
