Šemsudin Serdarević
NOVI NEIMARI I STARI LJEPOTAN
Ispitivanja kao dio projekta rekonstrukcije |
Jula 1998. godine UNESCO je primio dosije sa opisnim prijedlozima za uvrštavanje starog
dijela Mostara u listu svjetske kulturne baštine. Dosije je zaveden pod brojem 946.
Razvoj ICOMS-a, Međunarodnog savjeta za spomenike predstavljen je na 23.
zasjedanju Savjeta svjetske baštine jula 1999. godine kada se odlučivalo i o preporuci
kancelarije UNESCO-a Komitetu svjetske baštine da se Mostar uvrsti na listu svjetske
baštine. Na opštu radost svih zainteresiranih, kancelarija UNESCO-a je
preporučila taj upis uz obrazloženje ekspertnog tima da je Stari grad u Mostaru
izvanredan primjer multikulturnog evropskog urbanog naselja a da sam grad predstavlja ”poseban simbol ljudskog
potencijala za uspješno integrisanje grupa sa različitim etničkim, kulturnim i
religijskim pozadinama u homogenu civiliziranu zajednicu”. Od predračunskih 15
miliona dolara, koliko će se trebati u svijetu sakupiti putem donatorskih izvora za
obnovu stare jezgre i za rekonstrukciju Mitropolije u Brankovcu, Biskupije
u Vukodolu i Muftijstva blizu Starog mosta, Svjetska banka je
odobrila sredstva u iznosu od 4,5 miliona dolara. Svoje potpise na dokumenat (1) o
globalnom partnerstvu za obnovu Starog mosta 5. marta 1998. godine u Parizu
stavili su Federico Mayor generalni direktor UNESCO, James D. Wolfensohn
predsjednik Svjetske banke (World Bank) i Safet Oručević gradonačelnik Mostara.
Od tada desile su se mnoge ključne stvari vezane za realizaciju projekta obnove objekata
graditeljskog nasljeđa različitih provenijencija. Naše razmatranje fokusirano je na
nukleus stare jezgre Stari most kao najzahtijevniji zahvat.
Od momenta inaugurisanja Ekspertnog tima UNESCO-a u Mostaru 17.11.1998.
godine održane su četiri sesije. Tim stručnjaka u sastavu (2) Leon Pressouyre -
predsjednik i arheolog prof. na Pariškom univerzitetu; Ceved Ereder,
svjetski priznati arhitekt na Srednje- istočnom tehničkom univerzitetu u Ankari; Munir
Bouschnaki, arheolog pri UNESCO-u, zadužen za rekonstrukciju svjetskih
projekata; Azedin Beschausche, arheolog stručnjak pri UNESCOu; Milan
Gojković, prof. na Građevinskom fakultetu u Beogradu, svjetski autoritet za Mostar;
Radovan Ivančević, prof. istorije umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu; Michael
Kiel, prof. na Građevinskom fakultetu u Sarajevu; Ferhad Mulabegović,
arh. i istoričar iz Sarajeva i Golru Nacipoglu - Kafadar, prof. na Harwardskom
univerzitetu, dosada su kroz timski i pojedinačni rad razriješili mnoge nedoumice i
nepoznanice koje su im stajale na putu, s obzirom na veoma kompleksnu problematiku
tehnologije gradnje, arhitektonike, statike Starog mosta i stanja okolnog tla nakon
rušenja mosta.
Prvi tender za geološka ispitivanja i patologiju ostataka luka Starog mosta
raspisan je 1998. godine dakle u vrijeme postojanja Fondacije Stari Mostar. Na
njega se prijavila mostarska firma CONEX šaljući ponudu u zajedničkom nastupu sa
Institutom za geotehniku i fundiranje iz Sarajeva. Veza sistemom joint venture
omogućavala je subjektima neometanu realizaciju poslova iz domena specijalizacija za koje
su pojedinačno opredjeljeni. U tom tenderu, kao najpovoljnijim ponuđačima, ukazuje im
se povjerenje za tu vrstu radova, međutim, dolazi do ukidanja Fondacije i Svjetska
banka kao investitor formira agenciju PCU odnosno Jedinicu za implementaciju
projekta kao partner za obnovu ne samo Starog mosta nego i za kompletnu staru
gradsku jezgru Mostara. Na njeno čelo postavljen je Rusmir ing. Ćišić. Gilles
Pequeux čovjek koji je vezan za rekonstrukciju Carinskog, Brkića i pješačkog
mosta kod Starog mosta, dolazi u Mostar ispred Ureda Evropske unije
za mostove sa sjedištem u Sarajevu sa zadatkom da učestvuje u provođenju
novog konkursa za geološka ispitivanja i patologiju ostataka luka mosta, ovaj put pod
ingerencijom Svjetske banke i uz asistenciju PCU, Jedinice za implementaciju
projekta. Za oba mosta Carinski i Brkićev firma CONEX Mostar
radila je istražne geomehaničke radove. Mostarska firma CONEX osnovana je 1994.
godine dok Grupaciju CONEX čine istoimene firme u Zagrebu, Splitu i Mostaru kao
nezavisne jedinice unutar vlasništva grupe privrednika. Reference ove grupacije čine
stručnjaci iz raznih oblasti okupljeni u CONEX od 1999. godine. Danas radove na Starom
mostu mostarski CONEX obavlja u joint venture sa firmom Yeralti
Aramacilik iz Istanbula.
Da bi se prešlo na konkretne poslove ispitivanja terena trebalo je prikupiti neophodnu
dokumentaciju na jednom mjestu. U tu svrhu agenciji PCU ustupljena je sva arhiva
Fondacije Stari Mostar i ostalih ustanova i firmi koje su se ovim problemom bavile. Na
osnovu tako sakupljene dokumentacije bilo je moguće raspisati konkurs jer je dobivena
slika Starog mosta prije rušenja čime su obuhvaćene sve do tada obavljene
intervencije i konzervatorski radovi. U firmi CONEX Mostar zaposlen je prof. dr
Tomislav Ivanković, stručnjak koji je bio angažovan prije rata na svim zahvatima na
Starom mostu, tako da je njegovo iskustvo više nego dragocjeno. U drugoj polovini
1999. godine raspisan je novi konkurs preko agencije PCU a pod ingerencijom Svjetske
banke. Konkurs je bio pozivni i na njega je pozvano osam firmi iz cijelog svijeta.
Njime je tražen izvođač radova za geološka ispitivanja oslonaca i patološku analizu
luka mosta. Kao najpovoljniji izvođač izabran je joint venture firmi CONEX iz Mostara
i Yeralti Aramacilik iz Istanbula. Kontakt između ove dvije organizacije
uspostavljen je tokom pripremnih sastanaka za provedbu konkursa jer je i turska firma bila
pozvana u Mostar. Zbog nepovoljnih administrativnih pokazatelja Institut za
geotehniku i findiranje iz Sarajeva nije dobio zeleno svjetlo, ali zbog ranije
stečenih iskustava oni su ušli u posao kao kooperant joint venture na relaciji Mostar
- Istanbul. Uostalom Sarajlije imaju značajne reference posebno u poslovima
istraživanja Starog mosta proteklih decenija a u sastavu Instituta nalaze se
eminentni stručnjaci. Unutar ponude CONEX je vodeći partner sa 3/4 fizičkog
dijela posla. Zbog kompleksnosti posla uključene su i druge firme kao kooperanti kao što
su Geosonda iz Zenice, Geo Gis iz Čitluka, Aidrokon iz Tuzle i Geotehnički institut
iz Beča. Radovi su započeli 1. marta 2000. godine (3) kada je u sklopu priprema
postavljena čelična skela oko dna zidova upornjaka na lijevoj i desnoj obali. Na baznoj
čeličnoj skeli montirana je lagana aluminijska skela do vrha upornjaka, širine lijevog
i desnog krilnog zida upornjaka. Za transport opreme i komunikaciju između obala u
upotrebi je ponton nosivosti 20 tona. U sklopu topografskih radova završena su sva
terenska mjerenja i snimanja i izrađen je detaljan topografski (fotogrametrijski) nacrt
lijeve i desne obale.
Definisan je i rok od 21. sedmice a radovi su se odvijali na principu redovnih sedmičnih
sastanaka sa Gilles Pequeux tehničkim asistentom agencije PCU. Cilj
ispitivanja je da se u najširem smislu ustanovi i utvrdi stanje ostataka Starog mosta
a tu podrazumjevamo obalu, upornjake, ostatke kula, zaleđe upornjaka, kao i stanje korita
rijeke Neretve. Ovako detaljna i sveobuhvatna ispitivanja nikada u istoriji
postojanja Starog mosta nisu vršena. U vrijeme ranijih intervencija i sanacija
mosta istražni radovi su se obavljali namjenski za pojedine zahvate a sada su oni potpuno
detaljni i obimni. Posao se obavljao uz analizu postojeće dokumentacije od vremena
gradnje preko sanacija sve do rušenja. Obuhvatio je geomehanička i geološka ispitivanja
do utvrđivanja stvarnog stanja upornjaka, obala, zaleđa terena do podvodnih
istraživanja kaverni na obalama rijeke Neretve.
Od istražnih bušenja (4) izvršene su po tri bušotine na lijevoj i desnoj obali,
vertikalno sa pozicije vrha ostataka mosta. Svaka bušotina je išla na dubinu od 25
metara. Drugu grupu po 12 bušotina na obe obale, primjećujemo po upornjacima a idu kroz
uzvodni, nizvodni i čeoni zid na dubinu od tri metra. Treća grupa je koncentrisana u
tlu, u dnu upornjaka. One dakle nisu bušene od vrha kao predhodne. Dubina im je 12
metara, na lijevoj ih je pet a na desnoj obali šest. Sve bušotine stručnjacima će
dati trodimenzionalnu sliku prostora uključujući i zidove, kvalitet zidne mase, vrstu
stijena, vrstu kamena, maltera, način vezivanja, stanje sastava kamena, spoja kamena sa
tlom i dalje sve do deset metara iza krilnih zidova. Jednostavno ovim se na kompleksu
ostataka sa obje strane ustanovljava raspored slojeva tla, njegov kvalitet i detrukcija
nastala rušenjem ili usljed starosti.
Zanimljivo je da je tokom istraživanja otkrivena jedna prostorija iza uzvodnog krilnog
zida na istočnoj obali. Prostorija je nepravilnog oblika i ima dimenzije: dužina 10,
visina 7-8 i širina 2,5 metara. U tenderskoj dokumentaciji ne postoji ucrtana. Ipak se za
nju znalo i ranije a ovaj put zahvaljujuči sveobuhvatnosti ispitivanja potvrđeno je
njeno postojanje. Prostorija je fotografisana i geodetski premjerena dok će
laboratorijska ispitivanja kamena koji je pronađen u unutrašnjosti dati više podataka o
vremenu nastanka.
U dnu prostorije postoje naslage raznog materijala od dva metra dubine. Otkrivena je
vertikalna pukotina na starijem unutrašnjem sjevernom zidu nastala vjerovatno od visokog
vodostaja Neretve. Da bi se taj zid zaštitio od mogućih poplava ozidan je novi
današnji. Novi malter vidljiv u unutrašnjosti govori da je neko ranije prilikom
ispitivanja mosta ulazio u tu prostoriju o kojoj je pisao konzervatot i slikar Mirko
Kujačić.
Paralelno sa geološkim istraživanjima sklopljen je ugovor sa italijanskom firmom
Genera Engineerung iz Firence koja će raditi kompletan projekat rekonstrukcije Starog
mosta. Oni u stvari izrađuju kompletnu fotogrametriju koja obuhvaća arhitektonski
oblik, statiku, tehnologiju gradnje, organizaciju, projekat skele i sve drugo što
definiše budući most.
Sa njemačkom firmom LGA sklopljen je ugovor kojim će se obuhvatiti
mikrolaboratorijska ispitivanja, mikrohemijska, mikrofizička ispitivanja starog i novog
kamena, maltera, olova, cinka i novih materijala koji će biti ugrađeni.
Rezultati sva tri ispitivanja, kada se objedine biće sastavni dio ugovora za još uvijek
nepoznatu firmu koja će u fizičkom smislu rekonstruisati Stari most.
Kako se traži potpuna replika ranijeg Starog mosta, što je vrlo zahtijevan
elemenat, a do sada nigdje u svijetu nije bilo takvog objekta, pa prema tom niti
odgovarajućeg iskustva rekonstrukciji, značaj geoloških i drugih ispitivanja dolazi do
punog izražaja jer će u mnogom olakšati posao budućim neimarima kada počnu zidati luk
Starog mosta. Složenost rekonstrukcije ogleda se ne samo u arhitekturi nego i u
tehnologiji jer se moraju poštovati fizički hemijski zakoni kakvi su se od 1557 - 1566.
godine primjenjivali, (5) prilikom obrade i montaže. Zamjenik direktora Jedinice za
koordinaciju Tihomir Rozić najavio je da će početkom 2001. godine na
međunarodnom tenderu biti izabran izvođač radova na Starom mostu čiji će luk
ponovo natkriti Neretvu u prvoj polovini 2002. godine. Uz Svjetsku banku
koja je odobrila sredstva od 4,5 miliona dolara, Italija sa 2, te Turska sa
1 milion dolara, izvjesno je da će naredna donatorska konferencija septembra ili
početkom oktobra ove godine u Mostaru znatno povećati sredstva za ovaj svjetski
projekat na kome su se okupili idejom gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića,
organizacije kao što su UNESCO, IRCICA, Aga Kan Turst for Culture, World monument’s Fund, World Bank...
Nizu zemalja koje su se uključile ili dale podršku rekonstrukciji Starog mosta
nedavno se pridružila zvanično i R. Hrvatska. (6) Hrvatski ministar spoljnih
poslova Tonino Picula, posredstvom Ambasade BiH u Zagrebu, (7) izvjestio je da
će i Hrvatska učestvovati u obnovi Starog mosta.
Bio je to odgovor predsjednika Stipe Mesića na poziv Safeta Oručevića
gradonačelnika Mostara, upućen hrvatskoj vladi prilikom njegove posjete Zagrebu
na inauguraciji hrvatskog predsjednika.
Na posljednjem sastanku Međunarodne komisije eksperata za izgradnju Starog mosta
održanom 16 - 18. juna 2000. godine u Mostaru pozdravljeno je usvajanje Karte
urbanog nasljeđa i plana rehabilitacije Starog grada koju je pripremio UNESCO
1997. godine. (8)
Tom prilikom je komisija stručnjaka pozdravila odluku Vlade Turske da nominuje
jednog od turskih stručnjaka čiji će zadatak biti da uspostavi tim arhivista u
arhivama Istanbula i Ankari kako bi sakupili sve relevantne dokumente o Starom
mostu. Pripremu referentnih uslova za tim aktivista uradiće prof. Kiel Michael.
Međunarodna komisija preporučila je PCU da pripremi tendere za rezanje kamena u
narednim sedmicama i da ih završi odmah nakon završetka uvodne studije koju je preuzeo General
Engineering iz Firence.
Literatura - izvori
(1) Important dates and dokumentes in with old Bridge
reconstruction Mostar, 1998.g., uredio A. J-go.
... Za ovaj zajednički napor, sve strane ulažu svoje opredjeljenje i znanje; grad Mostar
donosi odlučnost svih ljudi Mostara da žive i rade zajedno; UNESCO obezbjeđuje svoju
prestižnu naučnu ekspertizu u očuvanju kulturne baštine; Svjetska banka, svoje
provjerene reference finansijskog upravljanja i upravljanja projektima BiH. Osim toga, mi
pozivamo sve narode i organizacije u BiH i van te zemlje da sarađuju i da stvore globalno
partnerstvo sa ciljem ponovnog oživljavanja jednog višeslojnog kulturnog nasljeđa BiH,
čije takvo svjedočanstvo predstavlja Mostar. Poziv na globalno partnerstvo je potpisan u
sjedištu UNESCO u Parizu 5.3.1995. godine.
(2) Šemsudin Serdarević, ”Živjeće ovaj kamen”, Most, Mostar, br. 110-111
(21-22), god. XXV, januar/februar 1999., str. 25-28.
(3) Odluke četvrtog sastanka Međunarodne komisije eksperata za izgradnju Starog mosta i
rehabilitaciju Starog grada u Mostaru, 16., 17. i 18.06.2000. g.
(4) Rekonstruction of the old Bridge in Mostar, Geological investigations, Surveying of
the abutments, Pathological analysis, Yeralti Armacilik- Istanbul, CONEX Mostar, 4. th
session of the international committee of experts, Summary of intermediary report, Mostar,
16., 17. i 18. juna 2000. g.
(5) Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović, ”Stari mostovi u BiH”, Sarajevo, 1969., Kulturno
nasljeđe, ”Veselin Masleša”.
(6) D. A. ”I Hrvatska učestvuje
u obnovi Starog mosta.”, Avaz, Sarajevo, 16.07.2000.
g., br 1686., god. VI, str. 3.
(7) ONASA, ”Hrvatska službeno
potvrdila učestvovanje u obnovi Starog mosta u Mostaru”, Oslobođenje, Sarajevo,
22.07.2000. g., br. 19188., god. LVI.
(8) Odluke četvrtog sastanka međunarodne komisije ekspertnog tima za izgradnju Starog
mosta i rehabilitacije starog grada u Mostaru, 16., 17. i 18.06.2000. g. |
|
|