Šemsudin Serdarević
IZRONIĆE STARI...
Luk Starog mosta u 2002. godini |
Sa izuzetnim zanimanjem, ne samo u našoj
zemlji nego i širom svijeta, posebno u krugovima koji se bave zaštitom svjetske
graditeljske baštine, prati se svaki detalj vezan za tok rekonstrukcije veličanstvenog
djela neimarskog Sinanovog učenika Hajrudina iskristalizovanog nad rijekom Neretvom u
Mostaru.
lzmeđu sastanaka Međunarodnog ekspertnog tima održavanih u
Edukacionom centru u Mostaru desile su se važne stvari koje projekat
rekonstrukcije Starog mosta, kao najveći takve vrste u svijetu tokom 20.
vijeka, ćine sve izvjesnijim. Zbog kompleksnosti predstojećih poslova porede ga sa
ispitivanjem i rekonstrukcijom egipatskih piramida tajnovitih po mnogo čemu i za najveće
stručnjake svijeta. Na ovom zadatku, zahvaljujući animiranju Gradske uprave
Mostara, naći će se zajedno eksperti UNESCO-a, World
Bank-a, Aga Khan Trust-a, World Monument's Fund-a
i IRSIC - a. Preko njihovog učešća novi Stari most
će povezati istok i zapad, jednako kao sjever i jug planete. Havijer Solana,
generalni sekretar NATO-a, proniknuo je u suštinu gradnje Mosta
izjavivši: "Obnova Starog mosta je vrhunac ujedinjenja Mostara i obnove
povjerenja među narodima BiH." |
|
Simbol grada, iako srušen, preuzeo je na sebe veliku ulogu, možda najveću u historiji
grada, da učini presudan korak za ujedinjenje gradskog tkiva odnosno njegovih žitelja.
Domaći čovjek, vizionar i praktičar, Safet Oručević,
dogradonačelnik Mostara okrenut ka budućnosti i evropskim integracionim
tokovima, izgradnji mosta dao je širi značaj: "Na obnovi Starog mosta biće
simbolično ujedinjeni narodi BiH, gradiće ga kao svoju poruku o pomirenju i zajedničkoj
budućnosti."
Na Donatorskoj konferenciji za BiH održanoj u Briselu
21. maja 1999. godine prezentiran je projekat rekonstrukcije ne samo Starog mosta
nego i zone Starog grada čiji je nukleus most. Direktoru Svjetske
banke za Evropu i centralnu Aziju Kristianu Portmanu,
gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Ivan Prskalo i Safet
Oručević ukazali su na značaj obnove Starog mosta i stare
gradske jezgre ne samo sa aspekta zaštite graditeljskog nasljeđa nego i za razvoj
turizma kao budućeg značajnog izvora finansija grada. Već tada je, u okruženju
predstavnika UNESCO-a, Aga Khan Trust-a i Kraljevine
Holandije, specijalni izaslanik američkog predsjednika Robert Gelbard
pozvao donatore da podrže realizaciju projekta rekonstrukcije Starog mosta
i kulturno historijske baštine koncentrisane u Starom gradu. Potom je
stigla vijest da je Svjetska banka (World Bank) odobrila, po prvi put, u
svojoj historiji sredstva u visini od četiri miliona američkih dolara za neprivrednu
djelatnost - za obnovu Starog mosta, cijeneći značaj ovog objekta u aktuelnom procesu
integracije BiH. Na dvadeset i trećoj redovnoj sjednici Biroa Komisije
za svjetske spomenike održanoj 5.-1.7.1999. godine u Parizu, između
ostalog, bilo je riječ o nominaciji Starog mosta za upis u spisak svjetske baštine koji
donosi UNESCO. Razmatranje elaborata "Mostar - most
svjetova" na sjednici UNESCO-a samim tim predstavljao je uspjeh. U
izvještaju Komisije se navodi: "U svjetlu informacije koja je dostavljena i za koju
se smatra da ispunjava zahtijeve Komisije, Biro Komisije za svjetske spomenike je
preporučio da se ova imovina upiše u spisak svjetske baštine na temelju kulturnih
kriterija (IV) i (VI)."
Po kriteriju (IV) Stari grad Mostar je izvanredan primjer
multikulturnog evropskog urbanizma naselja, a prema kriteriju (VI) Mostar je poseban
simbol ljudskog potencijala za uspješno integrisanje grupa sa različitim etničkim,
kulturnim i religijskim pozadinama u homogenu civilizovanu zajednicu. Biro je
predložio da se umjesto ranijeg naziva elaborata ("Mostar - most svjetova")
usvoji novi - "Stari grad u Mostaru". Na kraju akta Mounir
Bouchenaki, direktor Centra UNESCO za svjetsku baštinu sa
centrom u Parizu, zahvaljuje na pomoći u oživotvorenju Konvencije o
svjetskoj baštini u BiH. Time je naša zemlja dobila značajno priznanje preko
Starog grada u Mostaru uvrštavajuci ga u listu svjetske baštine ravnopravno sa Luksorom,
Macu Picu...
Na organizacionim poslovima učinjene su neke promjene. Naime, Fondacija
Stari Mostar formirana 2. jula 1997. godine na inicijativu g. Safeta
Oručevića sa zadatkom da pokrene aktivnosti na rekonstrukciji Starog
mosta prestala je sa radom, jer je u međuvremenu realizovano partnerstvo sa Svjetskom
bankom i UNESCO-om. Svojevremeno je Fondacija dobila donaciju u
iznosu od milion USA dolara od predsjednika Republike Turske Sulejmana Demirela.
Fondacija je imala niz ponuda od strane manjih donatora za obnovu Starog mosta,
ali je po svaku cijenu željela respektabilnog i provjerenog partnera (koga je pronašla u
World Bank-u).
Kako ni Svjetska banka nije u startu obezbijedila sva sredstva, u
slučaju da se ukaže potreba formiraće se Međunarodna fondacija Stari Mostar u čiji bi
sastav ušle velike zemlje .
U međuvremenu je formirana Jedinica za koordinaciju
projekta rekonstrukcije Starog mosta (formirana od strane grada Mostara), sa
ciljem da bude isključivi partner Svjetskoj banci, UNESCO-u, World Monument's
Fund-u, Aga Khan Trust-u i IRCICA. Njeno aktiviranje vezano je za odluku
gradonačelnika i dogradonačelnika grada Mostara, odnosno Vlade grada, juna 1999. godine.
Ulogu direktora PCU preuzeo je Rusmir Ćišić dok je
njegov zamjenik Anton Novak. Evropska komisija imenovala je Gilles
Pequeux na mjesto stručnog saradnika za rekonstrukciju Starog mosta. Zbog
ključne uloge u ovom projektu, bez odobrenja Svjetske banke nije moglo proći osnivanje
Jedinice za koordinaciju (PCU) kao ni popuna radnih mjesta u njoj. |
|
Tokom dosadašnje aktivnosti raspisan je tender za geološka
ispitivanja koja će početi u aprilu 2000. godine. Tender je otvoren 20. septembra 1999.
godine, a prijave su stigle od "Geotehnike" iz Zagreba,
"Simon Christian" iz Luksemburga, Joint Vencher tri
firme, "Konex" iz Zagreba, "Yeralti Armacilk"
iz Istanbula i "Geološkog zavoda" iz Sarajeva.
Formiran je Komitet za analizu prispjelih ponuda i njegov izvještaj je već poslan na
adresu Svjetske banke koja će dati svoju saglasnost. Tek pošto World Bank dostavi
saglasnost donijeće se odluka o imenu izvođača radova čime se štiti renome
ponuđača. Komitet koji je izvršio analizu prispjelih ponuda 30. novembra 1999. godine
čine: Rusmir Ćišić - direktor PCU, Anton Novak -
zamjenik direktora PCU, Anton Šain - nabavljač, prof. Milan
Gojković - član Međunarodnog ekspertnog tima UNESCO-a i Gilles Pequeux
- stručni saradnik ispred Evropske komisije.
Sredstva koja je World Bank odobrila za izgradnju Starog
mosta operativna su od 5. jula ove godine i ona su puštena u opticajnu funkciju
3. decembra, kada je Svjetska banka dala saglasnost za rad Jedinice za koordinaciju PCU. U
narednom periodu PCU će donijeti dinamički plan za 2000. godinu, plan budžeta Jedinice
za 2000. godinu, raspisaće tender za fotogrametrijska istraživanja i za izradu projektne
dokumentacije za kule i sastavne objekte Starog mosta sa kulama.
Geološka ispitivanja počeće u aprilu za vrijeme nižih vodostaja
Neretve, dok će fotogrametrijska biti više primjenjena na potporne zidove kako bi se
utvrdilo stanje po dubini. Labaratorijska istraživanja daće više podataka o stanju
izvađenog kamenog luka, vezivnog materijala, čeličnih čepova i pijavica (klamfa),
olova i hidroizolacionog materijala, u ekstradosu svoda mosta. Početak izgradnje
luka mosta počeće 2001. dok će Stari most definitivno biti završen 2002. godine,
naravno ako sve bude teklo po utvrđenoj dinamici radova i obezbjeđenju ostatka potrebnih
sredstava. |
|
|