Prof. dr. Smail Balic
BOSNJASTVO SE USIJECA
U SVIJEST LJUDI
Intervju |
|
|
Profesor doktor Smail Balic rodjen je 1920. godine u
Mosta- ru. Jedan je od najznacajnijih i najstarijih bosnjackih
intelektu- alaca koji stvara i zivi duzi niz godina u emigraciji. Predavao je na dvije Visoke becke skole. Od 1938. do 1986. godine
dje- lovao je u okviru Frankfurtskog instituta za povijest
arapsko - islamskih
nauka. |
|
Profesor doktor Smail Balic rodjen je 1920. godine u Mostaru. Jedan je od najznacajnijih i najstarijih bosnjackih intelektualaca koji stvara i zivi duzi niz godina u emigraciji. Predavao je na dvije Visoke becke skole. Od 1938. do 1986. godine djelovao je u okviru Frankfurtskog instituta za povijest arapsko-islamskih nauka.
Iz niza njegovog stvaralackog rada, brojnih djela i clanaka isticu se knjige: Kultura Bosnjaka
(I izdanje, Bec 1973. i II izdanje, Zagreb
1994.), Rufvom Minaret (III izdanje, Hamburg
1984.), Das unbekannte Bosnien (Koln, Weimer, Wien
1992.) i mnoga druga djela, studije i clanci koji su izlazili u mnogim svjetskim poznatim casopisima.
Dr. Balic je dopisni clan Kraljevske akademije za istrazivanja islamske civilizacije (Amman)
i redovni je clan Njemackog orijentalistickog drustva, kuratorijuma Austrijskog drustva za orijent Hamer Purgstall
i Drustva austrijskih knjizevnika. Godine 1995. pojavilo se jos jedno njegovo kapitalno djelo u izdanju Kulturne zajednice Bosnjaka "Preporod"
iz Zagreba, pod nazivom "Bosna u egzilu 1945.-1992."
Ovdje cemo posebno istaci da je, neovisno na njegove godine starosti, izuzetno aktivan i vrlo cesto gost na brojnim kongresima, simpozijima, seminarima gdje na adekvatan nacin predstavlja Bosnu i Bosnjake.
Takodjer, mozemo reci, da je pravi bosnjacki ambasador u egzilu koji predstavlja nasu bogatu kulturu i tradiciju.
|
Prof. dr. Balic zivi i stvara dugi niz godina u Austriji. |
Zato nam cini i posebno zadovoljstvo da ga mozemo predstaviti i citateljima lista
SabaH u SAD.
SabaH: Uvazeni profesore Balicu, 29. i 30. jula t.g. u Sarajevu je zavrsen summit Pakta za jugoistocnu Europu. Kazite nam, koliko je vazan ovaj skup za Bosnu i
Hercego- vinu kao drzavu i svebosnjacki narod?
Prof. dr. Balic: Sa sastanka vodecih drzavnika svijeta u Sarajevu,
krajem jula 1999. odaslani su signali, da ce svijet buducnosti biti humaniji, nego dojakosnji. Demokracija, sloboda, drustvena i gospodarska sigurnost u Europi
stavljene su u zisku politike. Europa je sazrela za demokraciju, jednakost, slobodu i snosljivost. Uslijedio je otkaz svakoj vrsti nacionalizma i samozivosti. Poruka je naisla na siroko razumijevanje, jer ruku pod ruku s njom stupa na snagu Pakt o stabilnosti jugoistocne Europe.
Izuzeci su i ovoga puta "vjecno jucerasnji ljudi".
Ovi se ponasaju kao da nijesu nista razumjeli ili cijede iz poruke drugi sadrzaj. To su oni, za koje vazi stara turska uzrecica "Anlayana sivri sinek saz, anlamayana davul zurna az" (Za razumnog je zujanje musice muzika, nerazumnome je malo i udaranje bubnjem i piskanje zurnom). Ocekivanja najavljena u Sarajevu odgovaraju u potpunosti duhu novog vremena, ali i nasem, muslimanskom, pogledu na svijet i zivot. "Bog nas je ucinio narodima i plemenima, da se raspoznajemo. Najplemenitiji medju ljudima je onaj, ko se najbolje zna samosavladati." (Kur'an 49:13).
SabaH: Kao covjek i naucni radnik, citav zivot ste posvetili kulturnim i historijskim istrazivanjima Bosne i Hercegovine kao drzave i bosnjacke nacije. Po Vasem misljenju mozete li nam reci, da li ce odrzani Sarajevski summit ubrzati sprovodjenje Vashingtonskog i Daytonskog sporazuma, kao i najvaznije tacke u njima, povratak svih na svoje i povratak privatne imovine.
Prof. dr. Balic: Zakljucci i preporuke sarajevskog "Vrha"
(summita) su sigurno znacajan doprinos ostvarenju Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.
Oni pojacavaju ozbiljnost zacrtane politike. Ali otpora ce sigurno biti na ovaj ili onaj nacin. U kojoj mjeri ce ovi biti slomljeni zavisi prvotno od gospodarskog stanja u sirem podrucju Balkana
i od drustvene stabilnosti. Ali nije od manje vaznosti ni duhovno i misaono stanje ukljucenih naroda. "Bog ne mijenja polozaj jednoga naroda, dok se on u svojim duhovnomisaonim pretpostavkama ne promijeni" (Kur'an 13:11). Bosnjaci
su kao muslimani vicni mjesovitom drustvu. Njih ne smeta susjed druge vjere, nacije ili boje koze. Uz islam ima mjesta i za druge vjere. Svaka religija, koja se temelji na nekoj svetoj knjizi, posjeduje zakonsko pravo, da zivi u muslimanskoj zemlji: zidovstvo, krscanstvo, hinduizam, budhizam, zoroastrijska vjera. Tevrat (Tora), Evangielje, Vede, Propovijedi Buddhe i Avesta su ih uvele u krug civiliziranih naroda. "Nema sile u vjeri" (Kur'an 2:256).
S hiljadu poteskoca, ali ipak se ljudi pomalo vracaju u Bosnu.
Veca briga domoljubaca je okolnost, da je mnogo mladih zemljaka razbacano po svijetu. Dijelom su to intelektualci i privrednici, koji imaju smisla za inicijativu i prodornost. Hoce li se najsnalazljiviji medju njima ikada vratiti?
SabaH: Da li Bosna i Hercegovina kao drzava, u skoroj buducnosti, moze da bude onako kako ste je Vi zamisljali ili pak opisali u mnogim Vasim djelima?
Prof. dr. Balic: Tesko je zamisliti, da bi historijska Bosna,
cije se konture razabiru iz mojih knjiga, mogla biti ozivljena. Ali demokratska, slobodarska i zrelom europaskom duhu primjerena Bosna i Hercegovina
je moguca. Ona sta vise vec zivi u planovima Europske Unije. |
BOSNA NIJE NI HRVATSKA NI SRPSKA ZEMLJA |
SabaH: Prije cetiri godine, tacnije augusta 1995. u Mainheimu (Njemacka), obavio sam sa Vama jedan intervju. Tada sam Vas pitao: Cija je zemlja Bosna i Hercegovina? Vas odgovor je bio, uz mnogo
argumentira- nih objasnjenja, da je Bosna bosnjacka. Ovo pitanje danas cu Vam sa pravom ponovo postaviti. Cija je zaista zemlja Bosna?
Prof dr. Balic: Bosna je zemlja naroda koji u njoj zive, ali nije ni srpska ni hrvatska, vec bosanska.
U smislu drzavljanstva mogli bi se svi stanovnici zemlje smatrati Bosancima
- pojam, koji obuhvaca i hercegovacki zivalj. Bosnjastvo
je otvoreno i inovjernim zemljacima. Tako su se,
napr., nasi katolici do sredine 19. stoljeca i svijesno
zvali. |
 |
SabaH: Medjunarodni mocnici su uradili za vrijeme agresije na Bosnu i Bosnjake mnogo necasnih poslova. Izmedju ostalog, priznali su rezultat srpske agresije na 49% (tzv. Republika Srpska) bosnjacke zemlje. Da li se ta velika nepravda prema bosnjackom narodu, koji su zrtve srpske i hrvatske agresije, moze u skorijoj buducnosti ispraviti?
Prof. dr. Balic: Nepravedna odluka podjele zemlje po kljucu 49% naprama ostatka ucinjena je po mojem misljenju iz dva bitna razloga: uvazavanja realnosti onog casa, sto je islo u prilog agresora, i pretpostavke, da ce vrijeme savladati nacionalisticke ambicije. Povratkom izbjeglica i stvaranjem demokratskih struktura u tzv. Republici Srpskoj
bi oslabila potreba za nacionalnom jednodusnosti, sto bi dovelo do gasenja te nelogicne tvorevine - jedne vrste drzave u drzavi. Zajednicka ekonomija i njezini zahtjevi bi ubrzali taj
proces. Europa sutrasnjice je zamisljena kao zajednica drzava i oblasti otvorenih jedno prema drugom, zatvorenost i iskljucivost nema u njoj mjesta.
SabaH: Bosnjaci kao autohton narod, kako u SRJ (Sandzak, Srbija i Crna Gora) tako i u Hrvatskoj su izbrisani iz Ustava. Ima li na vidiku u ove dvije drzave sretnije buducnosti za bosnjacki narod?
Prof. dr. Balic: Sve se vise bosnjastvo usijeca u svijest ljudi. Ono je vec postalo cinjenica, preko koje se ne moze prelaziti. Zavisi od demokratiziranja Hrvatske
i Srbije, kada ce i one tu cinjenicu morati usvojiti kao zivu stvarnost.
NEHUMANO PRESELJENJE STANOVNISTVA
SabaH: Najveca populacija bosnjackog naroda van domovine nalazi se u Sandzaku. Na koji nacin ce se rijesiti pitanje Bosnjaka u Sandzaku?
Prof. dr. Balic: Rjesenje sandzackog pitanja
lezi ili u sirokoj autonomiji unutar Srbije
- pri cemu bi morala biti ponovno uspostavljena cjelovitost oblasti - ili u planskoj zamjeni stanovnistva: Bosnjaka iz Sandzaka
za bosanske Srbe. Prvi bi nasli novo udomiste u istocnoj Bosni,
drugi bi se vratili u stari Ras. Ovo drugo rjesenje, medjutim, ne bi proteklo bez gorcine, jer nije humano. Kao ustupak nacionalizmu svoje vrste pitanje je, da li bi se ono moglo uklopiti u novu politiku Europe.
SabaH: Dogodio se rat na Kosovu. Za razliku od agresije na Bosnu i Hercegovinu, ovom prilikom, zemlje clanice NATO alijanse su brze odlucile za intervenciju i zracne udare na vojne ciljeve u SRJ (Srbija i Crna Gora). Kakva je buducnost u ovom balkanskom regionu?
Prof. dr. Balic: NATO - uloga na Kosovu usko je povezana s predigrom u Bosni i Hercegovini.
Dobro je prilegla Zapadu lekcija, koju su naucili prethodnih godina, a dijelom je potvrdjen otkaz genocidnom ponasanju. Novi svjetski poredak
je postao vjerodostojnijim. Kako dogadjaji potvrdjuju, kosovski Albanci
uporno traze punu samostalnost, sto im se obzirom da su posve druga nacija vjerovatno nece moci uskratiti. Srbi u Bosni
nijesu posve strana nacija. Srodni su s Bosnjacima.
Svi su Bosanci. Dakle i u slucaju posvemasnje samostalnosti Kosova, ta ne bi morala izazvati u Bosni i Hercegovini
svoj logicki odraz: da se Srbi osamostale ili - u smislu samoodredjenja - prikljuce Srbiji.
Ali ako bi Kosovo dobilo samo autonomiju u okviru Srbije, sto je casovito politika mocnika, onda bi po istoj logici moralo doci do gasenja tzv. Republike Srpske,
bilo da do toga dodje unutarnjim prestrojavanjem, bilo nekim vanjskim politickim aktom.
SabaH: Vi ste covjek, neovisno na Vase godine, koji ne zna da stoji na jednom mjestu. Sta danas radi i kakvi su planovi profesora doktora Smaila Balica na naucnom planu, kao jednog od najstarijih bosnjackih intelektualaca uopce i u egzilu?
Prof. dr. Balic: Mada su pritisle godine, radim. Jos uvijek naucno i publicisticki. Cesto sam pozivan na naucne skupove, seminare i predavanja. Pozivi dolaze s raznih strana: Njemacke, Francuske, Madjarske, Bugarske
(priredjivac Columbia University iz
USA), Jordana, Svedske i Turske. Posljednjih cetiri-pet godina izasle su moje knjige "Islam u naponskom polju od tradicije do danasnjeg vremena",
"Islam - uskladiv s Europom?" (na njemackom), studija "Kulturna dosegnuca bosanskih muslimana"
(na engleskom). Pred izlaskom su drugo izdanje rasprave "Islam u srednjovjekovnoj Madjarskoj"
(bosanski i arapski) i "Zaboravljeni islam".
Na ovu posljednju knjigu, koja se stampa u Hrvatskoj,
sam u izvjesnom smislu ponosan, jer sadrzi poglede koji nam osiguravaju mjesto punopravnih partnera u Europi.
Knjiga je napisana na bosanskom ili bosnjackom jeziku.
Za list SabaH razgovor vodio: Esad R. Krcic |
|
|
