o
Mostujte sa nama
Arhiva
Pedja Milosavljevic - Stari most u Mostaru

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 108-109 (19-20 - nova serija)

Godina XXIV novembar-studeni/decembar-prosinac 1998.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Semsudin Serdarevic
DRAGULJ SVJETSKE BASTINE
Stari most - paradigma dijaloga - zajednickog zivota - povjerenja i medjusobnog uvazavanja

Kada je suncanog 9. novembra 1993. godine, nakon visednevnog intenzivnog granatiranja iz tenkovske cijevi sa Stotine iznad Cekrka, u hladnu Neretvu pao hrbat Starog mosta, ne mogavsi odoliti tolikoj destrukcionoj silini, sjetio sam se, sa puno razloga, Sinana (1), Hayreddina, Sulejmana Velicanstvenog (2), Cote (3), dubrovackog poklisara Getaldica (4) koji je pohodio Hayreddina sa zlim namjerama i inih klesara iz Hercegovine i Dalmacije okupljenih oko zajednickog cilja - da zidaju ono sto se nigdje nije napravilo. A odmah zatim pojavila mi se slika Pedje Milosavljevica, nastala u vrijeme dok su oko ovog kamenog prstena letjeli galebovi, i na njoj je padao u oci raspuknut po sredini Most sa izrazitom naglasenom siluetom covjeka kojeg na jug nosi Neretva. Slika se "citala" ovako - Hayreddina je odnijelo vrijeme ili voda, svejedno a Most je ostao. A kada je i Mosta nestalo u pojavnom svijetu, svakako, mora da se izgubio smisao poruke Pedjine - da ljudi odlaze a djela ostaju.

Poruka je ipak univerzalna samim tim sto je nakon unistenja mostarskog monumenta ljudskog duha, kreativnosti i opredmecene zelje za komunikacijom rodjena ideja za ponovno ozivljavanje ovog gradkog simbola.

Vrijeme ce pokazati da je predsjednik Predsjednistva Opstine Mostar, Safet Orucevic vec tada sebi postavio dva osnovna cilja u kojima ce biti sublimisano sve sto ce determinisati izgradnju savremenog, multinacionalnog grada po uzoru na evropske polise. Glasno je stavio do znanja medjunarodnoj zajednici da ce sav svoj potencijal staviti u sluzbu objedinjavanja grada Mostara u kome ce svi narodi ravnopravno ucestvovati u kreiranju svojih i zajednickih ciljeva i da ce mu vratiti simbol - Stari most. Obe ove ideje u prilicnoj su mjeri realizovane, premda ostaje jos mnogo toga da se ucini do konacnog cilja.

Da bi svoju ideju sto brze rekonstrukcije Starog mosta postavio na realne osnove, predsjednik Orucevic je inicirao osnivanje Fondacije "Stari Mostar".
(5)

Sa puno razloga uloge predsjednika ove Fondacije prihvatio se predsjedavajuci Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic. Kompleksna situacija u gradu, ne samo na politickom planu nego i u svim segmentima zivota uticala je na prolongiranje rokova za otpocinjanje bilo kakvih radova koji su vezani za rekonstrukciju Mosta. Medjutim, marketinski dio posla bio je vrlo intenzivan tako da se svakim danom animirao sve veci broj relevantnih asocijacija, ustanova, strucnjaka raznih profila pa cak i nekih zemalja ciji je nacelni pristanak za ucesce u obnovi grada i Starog mosta znacio veliku moralnu podrsku.

Dvogodisnjica rusenja Hayreddinovog carobnog luka izmedju Herceguse i Halebinovke, obiljezena je skromno ali se tom prilikom desilo nesto sto je nagovijestilo skore dogadjaje. Iz desetine ruku djevojcica i djecaka tog 9. novembra 1995. godine, u znak pocasti prema sehidima i borcima koji su dali svoje zivote prilikom odbrane grada i Mosta, u Neretvu je baceno na stotine zlatnih ljiljana. Potom su se na obali pojavila dva ronioca clana Ronilackog kluba "Mostar" i iz hladne Neretve po prvi put na svjetlost dana izvadili dva kamena povezana celicnom klamfom. Mnogi su u tom dijelu Mosta vidjeli novi Stari most. Ta relikvija bila je stara 429 godina. Davala je znake zivota.

Iste godine daleko na istoku u Istanbulu prof. dr. Amir Pasic radi na projektu MOSTAR 2004. godine u kome posebno mjesto zauzima planiranje obnove i rekonstrukcije stare urbane gradske jezgre oko Starog mosta.
(6)

Idejni tvorac projekta MOSTAR 2000. prof. dr Amir Pasic uz veliku podrsku Istrazivackog centra za islamsku istoriju, umjetnost i kulturu (IRCICA) iz Istanbula, te The Aga Khan Trust for Culture sa sjedistem u Spaniji, preko prvog Work shopa odrzanog u Istanbulu nastoji da animira svjetsku javnost o potrebi ukljucivanja u ovaj projekat. Od tada do danas organizovana su cetiri takva Work shopa na kojima je bilo ukljuceno preko 300 ucesnika a na posljednjem su saradjivali postdiplomci i profesori iz Istanbula, Venecije, Filadelfije, Njujorka, Melburna, Rima, Sarajeva, Studgarta, Zeneve, Boenes Airesa i Meksika.
(7) Pored sirenja istine o sveukupnom stradanju BiH tokom rata ovim putem se stvara Network, odnosno mreza kojom su povezani zainteresovani strucnjaci i institucije u cijelom svijetu. Domacin dva posljednja Work shopa je Zavod za zastitu kulturno - istorijskih spomenika Mostara.

Mostar je zahvaljujuci grupi arhitekata iz Firence, predvodjenih Gianfrancom Melom, koordinatorom projekta rekonstrukcije, prvi grad u BiH gdje je u tu svrhu primijenjen Galileo Tehnology firme SISCAM. Ovim projektom, koji je radjen pod zastitom UNESCO-a i u saradnji sa Gradskim zavodom za zastitu spomenika Mostara i Geodetskim zavodom BiH obuhvacena je rekonstrukcija Starog mosta i drugih spomenika.
(8) Na njemu je radjeno sest mjeseci a zasniva se na fotogrametrijskoj metodi snimanja ostecenih dijelova. Ova firma izdala je CD i brosuru pod nazivom "Mostar-urban Heritage Map and Rehabilitation Plan of Stari Grad".(9) Na CD se nalazi 1400 fotografija starog Mostara.

Sto se tice pruzanja materijalne podrske rekonstrukciji Starog mosta jedna od prvih zemalja koja je to ucinila je Turska. Predsjednik Sulejman Demirel je 18. juna 1996. godine potpisao protokol o izdvajanju odredjenih sredstava.
(10) U Edukativnom centru, u okviru IV Work shop-a, 2. jula 1997. godine inaugurisan je Odbor za obnovu Starog mosta i Starog grada - Fondacije "Stari Mostar".(11) Tom svecanom cinu su prisustvovali i govorili: Alija Izetbegovic, predsjedavajuci Predsjednistva BiH, dr Haris Silajdzic, kopredsjedavajuci Vijeca ministara BiH, Safet Orucevic, gradonacelnik Mostara, prof. dr. Ekmeleddin Ihsanoglu, generalni direktor IRCICA i Curus Vance, predstavnik The World Monuments Fund - New York (Svjetski fond za spomenik). U sjedistu UNESCO-a u Parizu, 5. marta 1998. godine, poziv za globalno partnerstvo da bi se ponovo izgradio Stari most potpisuju Federico Mayor, generalni direktor UNESCO, James D. Wolfensohn, predsjednik Svjetske banke i Safet Orucevic, gradonacelnik Grada Mostara.(12) Izmedju ostalog se navodi: "Za ovaj zajednicki napor, sve strane ulazu svoje opredjeljenje i znanje; Grad donosi odlucnost svih ljudi Mostara da zive i rade zajedno; UNESCO obezbjedjuje svoju prestiznu naucnu ekspertizu o ocuvanju kulturne bastine; Svjetska banka, svoje provjerene reference finansijskog upravljanja i upravljanja projektima u BiH." Jos jednom je prihvacena ideja da je Stari most simbol mira i pomirenja izmedju naroda Bosne i Hercegovine. Globalnom partnerstvu u obnovi Hayreddinovog zdanja prikljucuju se: princeza Maria od Luksemburga, francuski predsjednik Jaques Chirac i spanski kralj Juan Carlos.(13)

Pocetak operacije podizanja mostne konstrukcije na nosece stubove, 15. maja 1998.

Izvidjanjem ostataka uporista Starog mosta, njegovih ostataka u koritu rijeke i priobalnog dijela od strane madjarskog inzinjerijskog kontigenta iz sastava SFORA prakticno su otpoceli radovi na rekonstrukciji ovog starog zdanja. Prva podvodna izvidjanja zapocela su 21. avgusta 1997. godine. Prethodio je sastanak predstavnika gradske uprave na celu sa gradonacelnikom Safetom Orucevicem, sa sefom staba SFOR-a u BiH general majorom Vidlerom i njegovim saradnicima. Bilo je jasno da je obnova Mosta multinacionalni projekat.

Na uscu Radobolje u Neretvu svakim danom je dovozeno sve vise mehanizacije. Na tom istom mjestu, najvjerovatnije, prije 431 godinu je vitalni Hayreddin zapoceo realizovati svoju zamisao. Napravljen je prilazni put sa Semovca, betonirane stope za skelu platoa na koga ce se odlagati izvadjeno kamenje iz rijeke i postalo je jasno da se krenulo u konkretizaciju ideje. Na ovim poslovima angazovani su pripadnici Multinacionalne divizije Jugoistok, madjarskog inzinjerijskog kontigenta, madjarskog preduzeca HIDEPITO i spanske brigade "Estramadura".

Ceremonijalno vadjenje prvog kamena upriliceno 29. septembra 1997. godine, oznaceno je kao velika pobjeda civilizacije. Toga dana pocela je nova istorija, novo vrijeme izgradnje ne samo objekta, za koga je direktor UNESCO kancelarije u Sarajevu gospodin Colin Caiser rekao da to nije samo lokalni i nacionalni nego i svjetski spomenik, vec i povjerenja medju narodima.
(14) Ostatak kamenih kvadera iz Neretve je izvadjen do 21. novembra 1997. godine.

Nakon zavrsetka prve faze radova prislo se izgradnji privremenog pjesackog mosta zasto je angazovana madjarska firma HIDEPITO iz Budimpeste sa velikim iskustvom na slicnim poslovima. Izrada temeljnih oslonaca za nosece stubove, montaza resetkastih nosaca, te montaza metalne konstrukcije mosta na splavu i njeno podizanje na nosace trajala je od 15. aprila do 3. juna 1998. godine.
(15) Time je omoguceno skidanje "Pasarele" lancanog mosta koga su spanske inzinjerijske jedinice podigle na mjestu oslonaca luka Starog mosta. U stvari, cilj izgradnje novog pjesackog mosta jeste oslobadjanje prostora za postavljanje celicne skele u svrhu zidanja Starog mosta. Prije toga izvrsice se podvodno snimanje pecina na kojima se most oslanja i injektiranje podlokanih povrsina.

U medjuvremenu, gradonacelnik Mostara Safet Orucevic pokrece ideju za nominaciju stare gradske jezgre u Listu svjetske bastine. To je put ka internacionalizaciji obnove Mostara i izgradnje prosperiteta. Dokumentacioni materijal pod naslovom "Stari Mostar - most svjetova u opasnosti" predat je direktoru UNESCO kancelarije u Sarajevu i bice uskoro razmatran u Parizu pred posebnom komisijom. Pored starog dijela grada u elaboratu je dato zavidno mjesto rijeci Neretvi kao jos jednom dragulju sa netaknutim priobalnim pojasom.
(16)

Ulaskom projekta u elitno drustvo za rekonstrukciju spomenickog fonda jos je vise doprinijela odluka izvrsnog direktora Fondacije "Stari Mostar" da se ova asocijacija transformise i ustroji na nivou svjetske zajednice, a da ekspertni tim za izgradnju Starog mosta imenuje Leon Pressouyre, predsjedavajuci Naucnog komiteta.


(1) Kodza Mimar Sinan rodom je iz Cezarije a iza sebe je nakon pedesetogodisnjeg rada ostavio 477 arhitektonskih djela u raznim pokrajinama Otomanskog carsfva. Porede ga sa Mikelandjelom. Najvjerovatnije je njegov ucenik Hayreddin gradio Most Sulejmana Velicanstvenog u Mostaru, kasnije nazvan Velika cuprije u Mostaru odnosno Stari most, po nacrtima svoga profesora.
(2) Stari most je gradjen za vrijeme vladavine Sulejmana Velicanstvenog. Umro je 1566. godine kada je zavrsavana gradnja mosta.
(3) Licnost iz teksta MIMAR autora Refika Hamzica, mostarskog publiciste i novinara. Casopis za kulturu i drustvena pitanja "Most", Mostar, 1976. g.
(4) Ibidem
(5) Katalog izdat povodom inauguracije Fondacije "Stari Mostar", izdavac: Fondacija "Stari Mostar", Mostar, 1997.g.
(6) Architectual Heritage Today Mimari Mirasin Bugunu, Istanbul-Suleymaniye end Mostar 2004, Program Report 95., izdavac: IRCICA, Istanbul. 1995.
(7) MOSTAR 2004, iv th WORKSHOP, MOSTAR july 20-31, 1998., izdavac: IRCICA, Istanbul 1998.
(8) "DANI", Sarajevo, 30.III. 1998, br. 72, god. VII.
(9) "088", Mostar, 3. april 1998., br. 4, god. I, s.4.
(10) Hemeroteka autora ovog teksta "STARI MOSTAR".
(11) MOSTAR 2004 workrshop report 1997., izdavaca: IRCICA, Istanbul 1997. g.
(12) IMPORTANT DATES AND DOCUMENTS IN CONNECTION WITH OLD BRIDGE RECONSTRUCTION, Mostar, 1998.g.
(13) Ibidem
(14) "Dnevni avaz", Sarajevo, 30. IX 1997., br. 667, god. III specijalni prilog.
(15) Katalog izdat povodom svecanog zatvaranja "Pasarele" i otvaranje novog pjesackog mosta, izdavac: Fondacija "Stari Mostar", Mostar, juni 1998. g.
(16) Katalog izdat povodom otvaranja izlozbe pripremljenog materijala za kandidaturu Mostara na Listu svjetske bastine u opasnosti pod jedinstvenim imenom STARI MOSTAR - MOST SVJETOVA. Izlozba je organizovana u Sarajevu u Galeriji BiH u okviru Dana evropskog nasljedja - Dani nasljedja Bosne i Hercegovine.

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Jakub Hadzic - Tebe ruse grade

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo