Semsudin Serdarevic
DRAGULJ SVJETSKE
BASTINE
Stari most - paradigma dijaloga -
zajednickog zivota - povjerenja i
medjusobnog uvazavanja |
Kada je suncanog 9.
novembra 1993. godine, nakon visednevnog
intenzivnog granatiranja iz tenkovske
cijevi sa Stotine iznad Cekrka, u hladnu
Neretvu pao hrbat Starog mosta, ne
mogavsi odoliti tolikoj destrukcionoj
silini, sjetio sam se, sa puno
razloga, Sinana (1), Hayreddina,
Sulejmana Velicanstvenog
(2), Cote
(3), dubrovackog
poklisara Getaldica (4) koji je pohodio
Hayreddina sa zlim namjerama i inih
klesara iz Hercegovine i Dalmacije
okupljenih oko zajednickog cilja - da
zidaju ono sto se nigdje nije napravilo.
A odmah zatim pojavila mi se slika Pedje
Milosavljevica, nastala u
vrijeme dok su oko ovog kamenog prstena
letjeli galebovi, i na njoj je padao u
oci raspuknut po sredini Most sa
izrazitom naglasenom siluetom covjeka
kojeg na jug nosi Neretva. Slika se
"citala" ovako - Hayreddina je
odnijelo vrijeme ili voda, svejedno a
Most je ostao. A kada je i Mosta nestalo
u pojavnom svijetu, svakako, mora da se
izgubio smisao poruke Pedjine - da ljudi
odlaze a djela ostaju.
Poruka je ipak univerzalna samim tim sto
je nakon unistenja mostarskog monumenta
ljudskog duha, kreativnosti i opredmecene
zelje za komunikacijom rodjena ideja za
ponovno ozivljavanje ovog gradkog
simbola.
Vrijeme ce pokazati da je predsjednik
Predsjednistva Opstine Mostar, Safet
Orucevic vec tada sebi postavio
dva osnovna cilja u kojima ce biti
sublimisano sve sto ce determinisati
izgradnju savremenog, multinacionalnog
grada po uzoru na evropske polise. Glasno
je stavio do znanja medjunarodnoj
zajednici da ce sav svoj potencijal
staviti u sluzbu objedinjavanja grada
Mostara u kome ce svi narodi ravnopravno
ucestvovati u kreiranju svojih i
zajednickih ciljeva i da ce mu vratiti
simbol - Stari most. Obe ove ideje u
prilicnoj su mjeri realizovane, premda
ostaje jos mnogo toga da se ucini do
konacnog cilja.
Da bi svoju ideju sto brze rekonstrukcije
Starog mosta postavio na realne osnove,
predsjednik Orucevic je inicirao
osnivanje Fondacije "Stari
Mostar".(5)
Sa puno razloga uloge predsjednika ove
Fondacije prihvatio se predsjedavajuci
Predsjednistva BiH Alija
Izetbegovic. Kompleksna
situacija u gradu, ne samo na politickom
planu nego i u svim segmentima zivota
uticala je na prolongiranje rokova za
otpocinjanje bilo kakvih radova koji su
vezani za rekonstrukciju Mosta. Medjutim,
marketinski dio posla bio je vrlo
intenzivan tako da se svakim danom
animirao sve veci broj relevantnih
asocijacija, ustanova, strucnjaka raznih
profila pa cak i nekih zemalja ciji je
nacelni pristanak za ucesce u obnovi
grada i Starog mosta znacio veliku
moralnu podrsku.
Dvogodisnjica rusenja Hayreddinovog
carobnog luka izmedju Herceguse i
Halebinovke, obiljezena je skromno ali se
tom prilikom desilo nesto sto je
nagovijestilo skore dogadjaje. Iz
desetine ruku djevojcica i djecaka tog 9.
novembra 1995. godine, u znak pocasti
prema sehidima i borcima koji su dali
svoje zivote prilikom odbrane grada i
Mosta, u Neretvu je baceno na stotine
zlatnih ljiljana. Potom su se na obali
pojavila dva ronioca clana Ronilackog
kluba "Mostar" i iz hladne
Neretve po prvi put na svjetlost dana
izvadili dva kamena povezana celicnom
klamfom. Mnogi su u tom dijelu Mosta
vidjeli novi Stari most. Ta relikvija
bila je stara 429 godina. Davala je znake
zivota.
Iste godine daleko na istoku u Istanbulu prof.
dr. Amir Pasic radi na projektu MOSTAR
2004. godine u kome posebno
mjesto zauzima planiranje obnove i
rekonstrukcije stare urbane gradske
jezgre oko Starog mosta.(6)
Idejni tvorac projekta MOSTAR
2000. prof. dr Amir Pasic uz
veliku podrsku Istrazivackog
centra za islamsku istoriju, umjetnost i
kulturu (IRCICA) iz Istanbula,
te The Aga Khan Trust for Culture
sa sjedistem u Spaniji,
preko prvog Work shopa
odrzanog u Istanbulu nastoji da animira
svjetsku javnost o potrebi ukljucivanja u
ovaj projekat. Od tada do danas
organizovana su cetiri takva Work shopa
na kojima je bilo ukljuceno preko
300 ucesnika a na posljednjem su
saradjivali postdiplomci i profesori iz Istanbula,
Venecije, Filadelfije, Njujorka,
Melburna, Rima, Sarajeva, Studgarta,
Zeneve, Boenes Airesa i Meksika.(7) Pored sirenja
istine o sveukupnom stradanju BiH tokom
rata ovim putem se stvara Network,
odnosno mreza kojom su povezani
zainteresovani strucnjaci i institucije u
cijelom svijetu. Domacin dva posljednja
Work shopa je Zavod za zastitu
kulturno - istorijskih spomenika Mostara.
Mostar je zahvaljujuci grupi arhitekata
iz Firence, predvodjenih
Gianfrancom Melom,
koordinatorom projekta rekonstrukcije,
prvi grad u BiH gdje je u tu svrhu
primijenjen Galileo Tehnology firme
SISCAM. Ovim projektom,
koji je radjen pod zastitom UNESCO-a
i u saradnji sa Gradskim zavodom
za zastitu spomenika Mostara i Geodetskim
zavodom BiH obuhvacena je
rekonstrukcija Starog mosta i drugih
spomenika.(8) Na njemu je radjeno sest
mjeseci a zasniva se na fotogrametrijskoj
metodi snimanja ostecenih dijelova. Ova
firma izdala je CD i brosuru pod nazivom "Mostar-urban
Heritage Map and Rehabilitation Plan of
Stari Grad".(9) Na CD se nalazi
1400 fotografija starog Mostara.
Sto se tice pruzanja materijalne podrske
rekonstrukciji Starog mosta jedna od
prvih zemalja koja je to ucinila je Turska.
Predsjednik Sulejman Demirel
je 18. juna 1996. godine potpisao
protokol o izdvajanju odredjenih
sredstava.(10) U Edukativnom centru, u
okviru IV Work shop-a,
2. jula 1997. godine inaugurisan je
Odbor za obnovu Starog mosta i Starog
grada - Fondacije "Stari
Mostar".(11) Tom svecanom cinu
su prisustvovali i govorili: Alija
Izetbegovic, predsjedavajuci
Predsjednistva BiH, dr Haris
Silajdzic, kopredsjedavajuci
Vijeca ministara BiH, Safet
Orucevic, gradonacelnik Mostara,
prof. dr. Ekmeleddin Ihsanoglu,
generalni direktor IRCICA
i Curus Vance,
predstavnik The World Monuments
Fund - New York (Svjetski fond
za spomenik). U sjedistu UNESCO-a u
Parizu, 5. marta 1998. godine, poziv za
globalno partnerstvo da bi se ponovo
izgradio Stari most potpisuju Federico
Mayor, generalni direktor
UNESCO, James D. Wolfensohn,
predsjednik Svjetske banke i Safet
Orucevic, gradonacelnik Grada
Mostara.(12) Izmedju ostalog se navodi:
"Za ovaj zajednicki napor, sve
strane ulazu svoje opredjeljenje i
znanje; Grad donosi odlucnost svih ljudi
Mostara da zive i rade zajedno; UNESCO
obezbjedjuje svoju prestiznu naucnu
ekspertizu o ocuvanju kulturne bastine;
Svjetska banka, svoje provjerene
reference finansijskog upravljanja i
upravljanja projektima u BiH." Jos
jednom je prihvacena ideja da je Stari
most simbol mira i pomirenja izmedju
naroda Bosne i Hercegovine. Globalnom
partnerstvu u obnovi Hayreddinovog zdanja
prikljucuju se: princeza Maria od
Luksemburga, francuski
predsjednik Jaques Chirac
i spanski kralj Juan Carlos.(13) |
Izvidjanjem ostataka uporista Starog
mosta, njegovih ostataka u koritu rijeke
i priobalnog dijela od strane
madjarskog inzinjerijskog kontigenta iz
sastava SFORA prakticno su
otpoceli radovi na rekonstrukciji ovog
starog zdanja. Prva podvodna
izvidjanja zapocela su 21. avgusta 1997.
godine. Prethodio je sastanak
predstavnika gradske uprave na celu sa
gradonacelnikom Safetom
Orucevicem, sa sefom staba
SFOR-a u BiH general majorom
Vidlerom i njegovim saradnicima.
Bilo je jasno da je obnova Mosta
multinacionalni projekat.
Na uscu Radobolje u Neretvu svakim danom
je dovozeno sve vise mehanizacije. Na tom
istom mjestu, najvjerovatnije, prije 431
godinu je vitalni Hayreddin zapoceo
realizovati svoju zamisao. Napravljen je
prilazni put sa Semovca, betonirane stope
za skelu platoa na koga ce se odlagati
izvadjeno kamenje iz rijeke i postalo je
jasno da se krenulo u konkretizaciju
ideje. Na ovim poslovima angazovani su
pripadnici Multinacionalne divizije
Jugoistok, madjarskog inzinjerijskog
kontigenta, madjarskog preduzeca HIDEPITO
i spanske brigade "Estramadura".
Ceremonijalno vadjenje prvog
kamena upriliceno 29. septembra 1997.
godine, oznaceno je kao velika pobjeda
civilizacije. Toga dana pocela
je nova istorija, novo vrijeme izgradnje
ne samo objekta, za koga je direktor
UNESCO kancelarije u Sarajevu gospodin
Colin Caiser rekao da to nije
samo lokalni i nacionalni nego i svjetski
spomenik, vec i povjerenja medju
narodima.(14) Ostatak kamenih kvadera iz
Neretve je izvadjen do 21. novembra 1997.
godine.
Nakon zavrsetka prve faze radova prislo
se izgradnji privremenog pjesackog mosta
zasto je angazovana madjarska firma HIDEPITO
iz Budimpeste sa velikim
iskustvom na slicnim poslovima. Izrada
temeljnih oslonaca za nosece stubove,
montaza resetkastih nosaca, te montaza
metalne konstrukcije mosta na splavu i
njeno podizanje na nosace trajala je od
15. aprila do 3. juna 1998. godine.(15) Time je omoguceno
skidanje "Pasarele"
lancanog mosta koga su spanske
inzinjerijske jedinice podigle na mjestu
oslonaca luka Starog mosta. U stvari,
cilj izgradnje novog pjesackog mosta
jeste oslobadjanje prostora za
postavljanje celicne skele u svrhu
zidanja Starog mosta. Prije toga izvrsice
se podvodno snimanje pecina na kojima se
most oslanja i injektiranje podlokanih
povrsina.
U medjuvremenu, gradonacelnik Mostara Safet
Orucevic pokrece ideju za nominaciju
stare gradske jezgre u Listu svjetske
bastine. To je put ka
internacionalizaciji obnove Mostara i
izgradnje prosperiteta. Dokumentacioni
materijal pod naslovom "Stari
Mostar - most svjetova u opasnosti"
predat je direktoru UNESCO kancelarije u
Sarajevu i bice uskoro razmatran u Parizu
pred posebnom komisijom. Pored starog
dijela grada u elaboratu je dato zavidno
mjesto rijeci Neretvi kao jos jednom
dragulju sa netaknutim priobalnim
pojasom.(16)
Ulaskom projekta u elitno drustvo za
rekonstrukciju spomenickog fonda jos je
vise doprinijela odluka izvrsnog
direktora Fondacije "Stari
Mostar" da se ova
asocijacija transformise i ustroji na
nivou svjetske zajednice, a da ekspertni
tim za izgradnju Starog mosta imenuje Leon
Pressouyre, predsjedavajuci
Naucnog komiteta.
(1)
Kodza Mimar Sinan rodom je iz Cezarije a
iza sebe je nakon pedesetogodisnjeg rada
ostavio 477 arhitektonskih djela u raznim
pokrajinama Otomanskog carsfva. Porede ga
sa Mikelandjelom. Najvjerovatnije je
njegov ucenik Hayreddin gradio Most
Sulejmana Velicanstvenog u Mostaru,
kasnije nazvan Velika cuprije u Mostaru
odnosno Stari most, po nacrtima svoga
profesora.
(2) Stari most je gradjen za vrijeme
vladavine Sulejmana Velicanstvenog. Umro
je 1566. godine kada je zavrsavana
gradnja mosta.
(3) Licnost iz teksta MIMAR autora Refika
Hamzica, mostarskog publiciste i
novinara. Casopis za kulturu i drustvena
pitanja "Most", Mostar, 1976.
g.
(4) Ibidem
(5) Katalog izdat povodom inauguracije
Fondacije "Stari Mostar",
izdavac: Fondacija "Stari
Mostar", Mostar, 1997.g.
(6) Architectual Heritage Today Mimari
Mirasin Bugunu, Istanbul-Suleymaniye end
Mostar 2004, Program Report 95., izdavac:
IRCICA, Istanbul. 1995.
(7) MOSTAR 2004, iv th WORKSHOP, MOSTAR
july 20-31, 1998., izdavac: IRCICA,
Istanbul 1998.
(8) "DANI", Sarajevo, 30.III.
1998, br. 72, god. VII.
(9) "088", Mostar, 3. april
1998., br. 4, god. I, s.4.
(10) Hemeroteka autora ovog teksta
"STARI MOSTAR".
(11) MOSTAR 2004 workrshop report 1997.,
izdavaca: IRCICA, Istanbul 1997. g.
(12) IMPORTANT DATES AND DOCUMENTS IN
CONNECTION WITH OLD BRIDGE
RECONSTRUCTION, Mostar, 1998.g.
(13) Ibidem
(14) "Dnevni avaz", Sarajevo,
30. IX 1997., br. 667, god. III
specijalni prilog.
(15) Katalog izdat povodom svecanog
zatvaranja "Pasarele" i
otvaranje novog pjesackog mosta, izdavac:
Fondacija "Stari Mostar",
Mostar, juni 1998. g.
(16) Katalog izdat povodom otvaranja
izlozbe pripremljenog materijala za
kandidaturu Mostara na Listu svjetske
bastine u opasnosti pod jedinstvenim
imenom STARI MOSTAR - MOST SVJETOVA.
Izlozba je organizovana u Sarajevu u
Galeriji BiH u okviru Dana evropskog
nasljedja - Dani nasljedja Bosne i
Hercegovine. |
|
