o
Mostujte sa nama
Arhiva
Behaudin Selmanovic - Zene

Home · Arhiva ·
Novi broj · Obavjestenja · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 103-104 (14-15 - nova serija)

Godina XXIV maj-svibanj/juni-lipanj 1998.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Salko Saric
TEATAR KOJI SE ZIVI

Dugogodisnja glumica Pozorista lutaka u Mostaru Franceska Spahic, sa svojim lutkarskim teatrom uspjesno djeluje u USA.


Sada vec davne 1952. godine, na poziv rukovodstva mostarskog Narodnog pozorista, iz Subotice u nas grad dolazi, tada mlada i ljupka glumica Franceska (Dulic) Spahic. U Narodnom pozoristu ostvarila je nekoliko zapazenih uloga u predstavama "Zona Zamfirova" S. Sremca (Zona), "Tri svijeta" H. Hume (Fatima), te u predstavi "Dovitljiva djevojka" Lope de Vega (Herarda).

U mostarsko Pozoriste lutaka prelazi u sezoni 1955/56. i prvi glumacki angazman u tom teatru joj je bio u predstavi "Kekec" V. Rabodana (Mena). U tom teatru ostvarila je preko stotinu uloga. Sigurno ce se pamtiti mnoga njena ostvarenja, a posebice uloga "Macehe" u predstavi "Jedna druga Pepeljuga" A. Popovica, za koju je i nagradjena nagradom za najbolje glumacko ostvarenje na III susretima pozorista lutaka BiH u Brckom 1973. godine. Zatim slijede promisljene i glumacki nadahnuto ostvarene uloge: "Guvernanta" u predstavi "Hrabri olovni vojnik", H. Ch. Andersen, I. Teofilov (1976), "Knjeginja Tuga" u "Prica o knezevicu Sveboru" Mujicic - Senker - Skrabe (1979), te izuzetna animacija "Snjezne kraljice" u istoimenoj predstavi H. Ch. Andersen - Paljetak, u reziji Luke Paljetka (1981).

Mostarskom narodnom pozoristu vratila se nakratko (1990) gostujuci u predstavi "Lulu" T. Wedekin (Magelona).

Otisavsi u "mirovinu" (1987) Franceska ne prestaje sa radom, znajuci da je glumac najnesretnije bice ako ne radi. Iste godine u O.S. "14. februar" pokrece lutkarsku radionicu i realizira, u vlastitoj produkciji predstavu "Plavi misko". Cesto putuje na relaciji Mostar-Chicago (USA) u posjetu kcerkama i uvijek planira nesto novo. Kako je svi znaju kao osobu izuzetne energije, impulzivnu, mladalacki strasnu (bez obzira na godine), nisu je ni mogli zamisliti da miruje.

Vrativsi se pocetkom aprila 1992. iz USA u Mostar - ne uspijeva ni da se raspakira. U Mostaru i BiH pocinje rat. Franceska sa muzem odlazi prvo za Split, a potom u Njemacku. U Njemackoj razvija izuzetnu stvaralacku aktivnost. Pravi lutkarske programe i predstave i istinski se angazira na svim manifestacijama za pomoc BiH. Posebice sa zadovoljstvom igra veliki broj predstava za djecu nasih izbjeglica u Njemackoj. Uz sve, to uspijeva da uspostavi kontakt i saradnju sa najcuvenijim njemackim lutkarskim umjetnikom Alberthom Sosserom, te da izvede svoju predstavu "Crvenkapa" u teatru brace Grimm. Krajem 1994. godine odlazi ponovo u USA. Neumorna kao i uvijek, u Chicagu osniva svoj lutkarski teatar "Franceska's marionette theater".

U njenoj produkciji nastali su projekti "Kolaz juznoslavenskih narodnih plesova" (1994), "Crvenkapica" prema prici brace Grimm (1994), "The Nuteracker" Cajkovskog (1997), za koju kriticarka "Chicago Tribune" Carolyn C. Armistend kaze: "... u decembru je Franceska Spahic predstavila lutkarsku verziju "Nuteracker Suite" Cajkovskog. Kraj premijere publika je docekala na nogama - sa ovacijama", ili izjava Jeana Kuchera poznatog vlasnika Jean Kucher's Marionette Playhause: "... Njene predstave su produkt bogatog iskustva stecenog dugogodisnjim radom u lutkarskoj umjetnosti. Franceska je inspirativna za sve koji su je upoznali. Njena energija i predanost umjetnosti koju voli je nevjerovatna".

Posljednja premijera Franceskinog teatra bila je predstava "Car i slavuj" H. Ch. Andersena (24.3.1998). Uz Francesku kao reditelja i glumca saradnici su bili i poznati umjetnici iz Bratislave Jana Pogorilova (lutke) i Anton Dusa (scena). Zahvaljujuci se nakon premijere Franceski pismom, umjetnicki rukovodilac Du Page Children's museuma iz Chicaga, kaze i ovo "... Hvala vam za cudesnu predstavu. I djeca i odrasli u publici su se identificirali sa predstavom i uzivali u jednom drugacijem svijetu. Predstava "Car i slavuj" bila je jedna od najboljih i najposjecenijih dogadjaja ove godine..."

I tako Franceska traje u svojoj ljubavi prema teatru, potvrdjuje svoju snaznu ljudsku i umjetnicku prirodu, nadarenost i posvecenost pozivu kojim se bavi. Ona, naprosto, svoje uloge igra - zivi. A sve to u vremenu koje duhu nije naklonjeno.

Izvori:
Mr Selma Seferovic "Susret sa umjetnicom Franceskom Spahic - lutke koje zivot znace". U:Zambak, Bhodjek - list Bosanske zajednice Sjeverne Amerike (Periodal of the Bosnians Community of Nort Amerika) Br. 7. 1996. septembar - oktobar, str. 16 - 18.
Programi: Franciska's marionette theater, za godine 1996., 1997. i 1998.


Nasa draga Franceska Spahic i njen suprug Safet su redovni citaoci i pretplatnici casopisa "Most" koji se u dalekom Cikagu "distribuira" od ruke od ruke, od kuce do kuce.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Lazar Drljaca - Rama

Home · Arhiva ·
Novi broj · Obavjestenja · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo