o
Mostujte sa nama
Arhiva
Behaudin Selmanovic - Zene

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 103-104 (14-15 - nova serija)

Godina XXIV maj-svibanj/juni-lipanj 1998.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Husein Basic
NEKROLOG STAROM MOSTU
U MOSTARU

Vracajuci se iz rata, razrovanim putevima, pokraj spaljenih kuca, pored srusenih mostova i polomljenih cesama, umorni Ibrahim Zioc – poce gunduriti neke rijeci, opazivsi da mu od njih korak postaje duzi a put laksi. Stigavsi najzad u zavicaj, zapisa te rijeci, ovako:

Ko otvori put - svi su putevi pred njim,
Ko ga prekine - morace bespucem tim.
Ko podigne cesmu - dusa ce mu s vodom teci,
Ko je obatali - zedan ce u grob leci.
Ko sazida kucu - veci od krova ce porasti,
Ko je zapali i oburva -ime ce mu propasti.
Ko sagradi most - dva ce svijeta sastaviti,
Ko ga porusi - oba ce izgubiti.
Ko covjeka spasi - sacuvace sebe,
Ko ga ubije - ubice u njemu i tebe.
(12.12.93.)

TUC CISTI HERCEGOVINU

Kad pocisti ljude i sibijan cio,
Kad srusi dzamije, kule i cesme,
I dize sve sto nije za zemlju svezano
(Sto je pripadalo i sto se zvalo njino),
Kad polomi basluke i mezare,
Groblja kad preora,
Kad mostovima predjenu ime,
Kad raskrcmi pusto tursko i sprzi,
Dade ga hali i vrani,
Tuc podize krvave oci k nebu,
Ugleda na njemu mladjak Mjesec
Od tri-cetiri dana:
"Gle, cuda!" - viknu. "Arastos ga bilo!"
Prekrsti se i p’jano zapovijedi:
"Skinite ga i bacite pod moje gusjenice!"

PS.
Uzalud su potom tukli Mjesec nad Hercegovinom,
On je bivao sve veci i veci,
Opominjao ih je da nijesu sve pocistili,
Da jos imaju da ciste.
(7.7.93.)

JOS JEDAN TARIH
Za Stari most u Mostaru

Rat ili stoglav satrap il zmaj zemljotresa
sruse sve do zvijezda, i nebo se jada.
Ti miran i savit preko mrakobjesa,
ljude i rijeku pustas uscu nada...
(Skender Kulenovic)

Ubi ga prva rijec Rat, moj Skendere,
Ne idu vise pjesme i slike tim redom,
Promijenilo se sto-sta od stare vjere,
U gradu-grobu prokljucao je sodom.

Bili su ga stoglavi satrapi, vezali u zicu,
Gorjele ga vatre i tresla zerzela,
Najzad se drznuse da satru kamenu pticu,
Sto bdi nad vodom kao strijela.

Nije vise miran i savit preko mrakobjesa,
Zjapi nad njim nebo k’o crna zavjesa,
Kojom bi da podvoje za sva vremena

Mrtvo i zivo u gradu bez imena.
Ubise mu Boga, nebo, kamen i ljude,
Sad rijeka tece nijemo, bez usca i nade.
(15.11.93.)

Zalazi vijek. Mir je na Sjeveru i na Jugu, na Istoku i na Zapadu!
Oni koji jos nijesu rekli spremaju se da kazu: Zbogom, oruzje!
Samo u ovoj krcmi jos nozevi mecu i tama gusca biva,
To Balkan ponavlja ime i krajem ovog vijeka,
I smrt rodjenoj dusi - potpisuje!
(5.7.92.)

NA NEBU CUPRIJA

Rusili su je
Oni s lijeve
I oni s desne
Strane zla.

Da vise nikad
Nikome
Ne bude
Most.

Da se po njoj
Ne vidi i ne zna
Ciji grad
Ruse.

Sad sirat-cuprijom
Mostarci pravi
U dzehenem
Hode.

Preko Mjeseca
Iznad vode
Na nebu cuprija
Da bude.
(20.11.93.)

IMA BOSNE
Zapis o zemlji kojoj su kidisali da je nema

Bosna da prostis jedna zemlja imade
I posna i bosa da prostis
I hladna i gladna
I k tomu jos
Da prostis
Prkosna
Od
Sna
(Mak Dizdar)

Ima i bice Bosne ako i ne oprostis
Bosne za pticu gnijezdo da svije
Ima Bosne sunce da izgrije
Ima vode lice da umijes
Srce da ugrijes
Ima Bosne
Dok Boga
Ima

Ima
Boga
Dok Bosne ima
Ima Bosne da poljubi
Ima Bosne da zacijeli
Ima Bosne da zapamti i vrati
Ima Bosne da se iz krvi okopiri
Ima Bosne da zivi i da oprosti
(9.9.93.)

NEKROLOG STAROM MOSTU U MOSTARU

"Kudreti kameri" - Godine 984.
Ovaj je most sagradjen cio kao luk duge,
Ima l’ mu slican na ovom svijetu, moj Boze!
(Zapis na mostu)

Ni lagumi,
Ni zemljotresi,
Ni ine nepogode
Ne smrsise mu
Mjesecev luk iznad vode.

Samo,
Kad ga opletose
Mrznjom i olovom,
Kad pruzise kandze po njemu,
Najdonji kamen u temelju mu puce

Onaj sto ga je
Majstor Hajrudin
U srecni cas
Polozio da traje
Izmedju dva svijeta - s nadom da se ljube.
(15.11.93.)

NAJZAD, ZBOGOM NAIVNE
METAFORE


Ne znam kako da zovem ove rijeci,
Poslije Foce i Bijeljine,
Poslije svih mjesta gdje su klali ljude?
Poslije Mostara i Vukovara
Lirike vise nema,
Zbogom naivne metafore!

I epiku ovih dana privode kraju
Guslari s nozem ispod grla!
(16.1.94.)

ODBRANA UMA
Husein Basic: Kad su gorjele bozje kuce

Izbor iz poezije Huseina Basica, koji smo ovdje dali, je iz zbirke Kad su gorjele bozje kuce (1994), a stihovi su inicirani neposrednim kataklizmickim dogadjajima i posebno kulturocidom, te su svjezi poetski zapisi, izraz ljudske pobune i odgovor umjetnika pred nevidjenim zlom.

Bosnjacki pisac iz Sandzaka, Husein Basic, spada medju najplodnije stvaraoce u nas. Pise poeziju i prozu, a njegov knjizevni opus, do sada, predstavlja: jedanaest zbirki poezije, tri knjige prica i novela, dvije antiratnih prozno - poetskih tekstova i pet romana. Basic, se bavi, takodjer, proucavanjem i prezentacijom kulturno - historijskog naslijedja Muslimana - Bosnjaka u Crnoj Gori i Srbiji i objavio je pet knjiga iz usmene knjizevnosti, lirskih i epskih pjesama iz Sandzaka.

Iz duzeg razgovora, koji smo vodili sa autorom, izdvojili smo, za ovu priliku, dio koji se odnosi na poeziju. Profesor, Enes Durakovic, u Antologiji bosnjacke poezije XX vijeka vispreno zapaza da je "Husein Basic pjesnik koji mitsku gradju zavicajnih predanja, mahom bajoslovne apokalipticne vizionarnosti, preobrazava u univerzalnu sliku ljudskog sukoba sa ostrvljenim silama historije i prirode." Slijedeci ovaj trag, pitali smo Huseina Basica:

- Kakve su misaono - emocionalne i stilske veze medju zbirkama poezije?

"Kad bih pokusao da sistematizujem preokupacije i motive sadrzane u mojim, knjigama poezije, moglo bi se reci da one cine dva poetska kruga. U prvi krug isle bi zbirke sa motivima i elementima zavicajne poetske ornamentike i semantike, kao sto su: Od sunca ogrlica (1970), Bestrazje (1974), Prosle oci (1974) i Jato u nevidjelu (l980), u kojima su pretezno zastupljeni zavicajni motivi, cesto i s konkretnim naslovima uzetim iz zavicajne poetske mape. To, svakako, ne znaci da pjesme iz drugog kruga: Utra (1979), Uzma (1986), Cuma (1996), Breme (1985), Sjutradan (1987) i Glasovi s vode (1987), mada motivski razlicite, ne nose slican poetski rukopis i, nadam se, osoben poetski vokabular, po cemu bi trebale da budu prepoznatljive. Kad sam objavio zbirku pjesama u beogradskom "Nolitu" (Utra), tadasnji urednik, pjesnik Borislav Radovic, tvrdio je da ova knjiga donosi vise novih rijeci no sve knjige iz poetske produkcije za tu godinu.

Mislim da misaono - emocionalne i stilske veze medju mojim poetskim knjigama znace onu jedinstvenu poetsku nit koju pjesnik, sve i da hoce ne moze uciniti bitno drukcijom, jer je ona u osnovi njegova poetskog tkanja. Jezik je tu svakako tvoracka supstanca po kojoj se najbolje poznaje stvaralac s vlastitim nervom, nasuprot mnostva hibridnih i apstraktnih eksperimenata i nanosa, cega manje vise ima u svakoj vrsti umjetnosti."

- Niste spomenuli svoju knjigu poezije "Kad su gorjele bozje kuce", kako gledate na nju i gdje ona spada u nekom globalnom razvrstavanju?

"Da nije bilo skorasnjeg bezdusnog rata tu knjigu ne bih nikad napisao. To je u neku ruku iznudjena knjiga; moj poetski protest protiv besmisla rata i necivilizacijskog odnosa prema kulturnoj bastini, dusi i zivotinjskoj zili kucavici svakog naroda. Iako su stihovi iz ove knjige bili moj bunt, prkosenje zlu i odbrana uma, cesto sam se pitao: ima li smisla, poslije svega sto se dogodilo, pisati pjesme? Tim rijecima sam i zavrsio ovu katarzicnu knjigu, pjesmom Najzad, zbogom naivne metafore. Zaista, bio bih srecan da nisam imao prilike da ovakvu zbirku ikad napisem. Nazalost, pokazalo se da i na pocetku treceg milenijuma rusilacka ruka nije znala da ustukne pred blistavim umjetnickim zdanjima kakva su bila: Stari most u Mostaru, Aladza dzamija u Foci, Ferhadija dzamija u Banja Luci i brojni drugi spomenici kulture, i ne samo islamske provenijencije. Mislim da bih na slican nacin reagovao u svakoj drugoj prilici, bilo ko da je varvarin i rusilac i bilo cija da je kulturno - historijska bastina u pitanju.

Dr Elbisa Ustamujic

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Lazar Drljaca - Rama

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo