o
Mostujte sa nama
Arhiva
Jusuf Niksic - Hercegovci

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 99 (10 - nova serija)

Godina XXIII avgust-septembar/kolovoz-rujan 1997.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Slovo urednikovo - Alija Kebo
MEHLEM NA ZIVU RANU

Ovo je jubilarni "Most", br. 10 - nove serije.

Jubilarni je i naredni "Most". br. 100 - stare serije.

Pa, sta!

Kakvi su mi jubileji kada je, recmio, nas casopis (koji se distribuira u preko 60 gradova i zemalja svijeta) "nepozeljan" u Republici Srpskoj i tzv. HZ "Herceg Bosna".

Rekose: u nasim razlikama je nase ogromno bogatstvo. I izvor mnogih teskih nevolja.

Paradoksalno, ali je tako.

Bogati smo kada se nase razlike nadopunjuju, prozimaju. Nedace pocinju kada se one pokusavaju ignorisati i poravnati, ali i kada se prenaglasavaju i apsolutiziraju.

Ipak je sudbiiia nasa: zivot jednih s drugiin, ili jednih uz druge, jer bitisemo pod istim nebom, jer cemo u istu zemlju, na istu rijeku, svidjalo se to kome ili ne svidjalo.

U isto vrijeme opasna je i pogubna pomisao o poravnavanju onoga po cemu smo, i kao ljudi i kao pripadnici odredjenog naroda osobeni, svoji i prepoznatljivi: jezika i obicaja koji nikoga ne ugrozavaju i svekolikog stvaralastva obojenog obiljezjima autenticne i neprolazne narodne tradicije.

Ali, minuli rat je zagadio jezik mucnim pojavama, strasnim rijecima i metaforama mrznje, mraka i terora. Frekvencija nekih rogobatnih rijeci je postala ubitacna. U toj sumornoj novinarskoknjizevnoj citanci su samo dva lica: "mi" i "oni", "nasi" i "njihovi". Cesto i izvan konteksta, jezik vrvi od koljaca, ubica, cetnika, ustasa, balija ...

Dobrih ljudskih djela i toplih rijeci, kao da je nestalo iz naseg jezika.

Nikad dosad nije demonstrirana takva snaga medija, ali i toliki stepen zloupotreba i manipulacije njima. Jezik rata, pa i poraza je postao surov i sadisticki, redukovan na uvrede, psovke i prijetece "kovanice" svake vrste.

Zaista je plitkoumna i nehumana rezenica: "... stvaranje cjelovite, demokratske i slobodne Bosne i Hercegovine je nemoguce, i zauvijek izgubljeno".

Ovo je najteze padalo u trenucima kada su nam htjeli uskratiti pravo na domovinu, kada su nam rusili i Zemlju, i Grad, i Most, na uzvanje i seir onih koji su to cinili i uzas onih koji nisu.

Sada je posve drukcija situacija. Mnogi uvidjaju da su nam, prije svega, potrebni kultura dijaloga i medjusobno uvazavanje.

Ako nesto moze biti stetno, to je upravo izolacija, zatvaranje i feudalizacija. Umjetnosti je imanentna otvorenost, ona rusi sve barijere i stremi sirim prostorima u kojima se uspostavlja svakodnevna, ziva komunikacija u literaturi, pozoristu, muzici, slikarstvu ...

Za saradnju u "Mostu" i na "Santiceve veceri poezije" mi smo pozvali pjesnike iz Sarajeva, Zagreba, Tuzle, Splita, Livna, Konjica, "zapadnog" Mostara... , neki su se odazvali, neki nisu, kako im drago.

Tako se prisjetih "kontroverznog mislioca" Bernara Anri Levija koji je u svojoj knjizi "Pohvala intelektualcima", prevedenoj i na nas jezik, izrekao i ovo:

"Moja koncepcija angazmana intelektualaca podrazumijeva ono sto je cinio Kami 1950. godine - napadajuci i kritikujuci logore u Sovjetskom Savezu; sto je cinio Malro 1933. godine kad je, gotovo usamljen, napadao i kritikovao nacisticke logore u Njemackoj, ili ono sto je cinio Romen Rolan 1914. godine, kada je opominjao: "Zaustavite taj ludi rat koji ce dovesti Evropu do haosa".

Uvazeni Anri Bernar Levi na jednoj tribini je ustvrdio da mnogi intelektualci ne razmisljaju puno, prave velike greske, dodavsi da, ponekad, intelektualcima pripada i zasluga sto pruzaju ruku preko granice i prevazilaze svadje medu nacijama, idu dalje od i rana proslosti.

U tome smislu je, naprimjer, cast velikih jevrejskih intelektualaca sto su, sutradan po zavrsetku Drugog svjetskog rata pruzili ruku njemackim intelektualcima i pokusali da uspostave dijalog, sto je prije krvoliptarnice bilo nezamislivo.

Nadati se da ce se u buducnosti, kada se savladaju konflikti i stisa ovo postdejtonsko "potezanje konopca" ponovo medju intelektualcima uspostaviti mostovi prijateljske i stvaralacke saradnje.

Mi im nudimo jedan, sirom otvoren na sve cetiri strane zemlje i svijeta.

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Ibrahim Novalic - Motiv iz zavicaja

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo