Most - Index
Most - Pretplata
Pierre-Auguste Renoir: Young Girls at the piano, 1889. [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 182 (93 - nova serija)

Godina XXX januar/siječanj 2005.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Salko Šarić
Kamerna scena Studio 64
Narodnog pozorišta u Mostaru

Povodom 55 godina djelovanja Narodnog pozorišta u Mostaru priređena je izložba o djelovanju kamerne scene Studio 64 ovog teatra. Izložbu je priredio mostarski Centar za kulturu u svojoj Galeriji a postavku izložbe uradio je Salko Šarić. Izložba je trajala od 2.11.-1.12.2004. godine. U prilogu donosimo tekst napisan tim povodom.

Na inicijativu Josipa Lešića Narodno pozorište u Mostaru je 1959. godine osnovalo kamernu scenu Studio 64. Bila je to težnja za praćenjem suvremenih pozorišnih tendencija. Inače, na širem teatarskom planu, tih su godina formirane kamerne scene koje su se snažno odrazile na promjenu repertoara i na stil glumačke igre.

Prva premijera na ovoj sceni bila je drama u dva dijela Obzirna bludnica Jean-Paul Sartrea u režiji Josipa Lešića. Studio 64 od osnutka ima kamerni karakter i na njegovom repertoaru moderna dramaturgija zauzima prvo mjesto: zastupljena su djela jugoslavenske i svjetske književnosti. Repertoar na ovoj sceni je otvoren, okrenut novim teatarskim spoznajama i tendencijama. Prepoznatljiva crta ove scene Narodnog pozorišta u Mostaru jeste suvremeno eksperimentiranje u okviru modela kamernog pozorišta. Režija i scenska realizacija u duhu su novih eksperimentalnih iskustava. Na ovoj sceni otvoren je prostor za smjelije forme modernog teatra.

Publika je s radošću očekivala otvaranje, a s interesovanjem – najavljene premijere. Na ovoj sceni na repertoar su stavljana djela koja imaju književnu i dramaturšku vrijednost. To je već stvorilo ozbiljnu osnovu za dostizanje odgovarajućeg umjetničkog nivoa pozorišnih predstava. Na repertoaru su nova i stara, klasična i moderna djela, čijim se predstavljanjem pokazalo da pozorište, reditelji i glumci imaju svoje mišljenje o onom što igraju i o svijetu u kojem žive i rade.

Bili su ne samo tumači, već i tvorci, ponovni oblikovaoci odabranih djela, piščevi koautori, podvlačeći i na ovaj način samobitnost i maksimalnu samostalnost pozorišne umjetnosti.

Iz predstave ”Obzirna bludnica”, glumci: Dušanka Stojanović-Rajčić i Petar Petković

Iz predstave ”Obzirna bludnica”, glumci:
Dušanka Stojanović-Rajčić i Petar Petković

Ova kamerna scena bio je pokušaj da se uključe u moderna pozorišna strujanja, u evropskom smislu, za što je trebalo izgraditi nove izražajne oblike glume. U tome se u znatnoj mjeri uspijevalo.

Šta je zapravo radila kamerna scena Studio 64 mostarskog Pozorišta od vremena kada je ta scena osnovana pa sve do danas?

Pripremila je četrdeset sedam djela, izvela devet stotina pedeset pet predstava, koje je vidjelo sedamdeset hiljada devedeset i dva gledaoca. U okviru toga nekoliko jugoslavenskih praizvedbi domaćih tekstova: Slovo ljubavi Stevana Raičkovića, Iskušenje Mirka Kovača, Nokturno Aleksandra Obrenovića, Mjesečev poklon Đorđa Lebovića, Tri gulivera Vladana Đorđevića, Pakao i raj u gradu M Svetozara Ćorovića, Grozdanin kikot Hamze Hume, Vi ste na redu izvolite Ahmeta Obradovića i jedan tekst stranog autora Pred rajem nažalost sada Rainera Wernera Fassbindera. Na Festivalu malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu prikazane su u konkurenciji predstave Obzirna bludnica i Lisica i grozd 1960., te predstava Pakao u gradu M 1970. godine. Na Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću, Crna Gora 2000. godine sudjeluju sa predstavom Lekcija Eugènea Ionesca (glumica Maja Dželilović osvojila je nagradu za najbolju mladu glumicu Festivala).

Proučavanje pojedinih aspekata djelovanja Narodnog pozorišta u Mostaru ostaje kao posao koji tek treba uraditi. Dubljem poniranju u sopstveno teatarsko iskustvo, njegovom potpunijem sagledavanju, proučavanju i valoriziranju, na žalost, nismo naročito skloni. Rezultati koje smo u tom pogledu ostvarili skromni su i nedovoljni. Morali bi, međutim, biti mnogo vidljiviji i krupniji, jer nam je ukupni pozorišni razvoj, naročito u periodu poslije Drugog svjetskog rata, bogat i zanimljiv. Naravno, za sve to potrebni su i određeni preduslovi. Kad je riječ o Narodnom pozorištu u Mostaru, dokumentacija o njegovom radu, kao i svi ostali prilozi smješteni u korice Monografije o ovom Pozorištu, pružaju mogućnost za analize, upoređivanja, sinteze i ocjene.

Ako se obave stručno i meritorno, koristi od njih za dalja opredjeljenja i usmjeravanja u radu Pozorišta mogu biti velika.

Prema tome, ovim skromnim analitičko-informativnim prilogom posao nije završen.

Naprotiv, on tek treba da počne!

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Hasan Fazlić: Vrano i Zlobo [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2005-05-07

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucaković · Sweden