|
Alikalfic' Fazlija je rodjen 8. IX. 1910. godine nedaleko od Staroga mosta u naselju Donja Mahala u gradu Mostaru. Djetinjstvo je provodio kao i vec'inom sva mahalska djeca provlachec'i se pec'inama kanjona rijeke Neretve, ljepotice Mostara i Hercegovine, divec'i se njenom plavetnilu i ljepotama Staroga mosta koji se nadvija nad njom. Bog zna koliko je puta ponirao Neretvom od Carinskoga mosta, u etapama, do Staroga mosta, a nekada i do Luchkoga mosta. Zasigurno je, odmarajuc'i se na njenim plazhama, chesto zavirivao mahalskim sokacima divec'i se bilju koje ga okruzhuje. Chesto bi se znao sa djechacima Mahale nac'i po oblizhnjim parkovima ispitujuc'i vrstu i raznolikost njihovog raslinja. Kad je pododrastao chesto bi se nalazio po mostarskim vrletima promatrajuc'i obilje biljnih vrsta. Volio je planine i planinarenje.
Zaljubljenost u prirodu od ranog djetinjstva zasigurno ga je preusmjerila az njenim daljnjim prouchavanjem i kroz sam studij.
Osnovnu shkolu ”Ruzhdiju” i realnu gimnaziju zavrshio je u rodnome gradu. Studij Shumarstva na Visokoj Cheshkoj Politehnici u Pragu 1934. godine. Poznavao je vishe stranih jezika. U osnovnoj shkoli je uchio pored materinjeg jezika, arapsko pismo, osnove arapskoga i turskoga jezika. U gimnaziji, njemachki, engleski, francuski, a kasnije cheshki.
Po zavrshetku studija vrac'a se u rodni Mostar, i biva rukovoditeljem odsjeka za planinske pashnjake u Direkciji shuma u Mostaru.
Osnivach je i pokretach Poljoprivredno-shumarskog fakulteta Sveuchilishta u Sarajevu. Od njegova samoga pochetka voditelj je Zavoda, a kasnije katedre za uzgajanje shuma. Njegov je i dekan. U dva navrata je bio i rektorom Sveuchilishta u Sarajevu od 1965-1969. godine. Pochasni je doktor znanosti istoimenog Sveuchilishta. Autor je niza znanstveno-struchnih radova iz shumarskih znanosti. Pokretach je i urednik znanstveno-struchnog lista ”Narodni shumar” iz Sarajeva. Sudjelovao je ne desetinama znanstveno-struchnih projekata u izradi i obrani diplomskih, magistarskih i doktorskih radnji studenata ovoga Fakulteta. Nastavnikom je 2000 svrshenih diplomiranih inzhenjera shumarstva. U vishe navrata je boravio na studijskim putovanjima u inozemstvu. Godine 1952. boravi u Shvicarskoj, a 1957. godine u Njemachkoj na Shumarskome fakultetu u Muenchenu. Predsjednik je Udruzhenja shumarskih inzhenjera bivshe drzhave a predsjednik i pochasni predsjednik Udruzhenja shumarskih inzhenjera Federacije BiH. Predlagatelj je i sudionik donoshenja niza Zakona iz svoje oblasti prouchavanja; Zahtijevao je i predlagao da se planine a neposrednoj blizini rodnoga mu grada Mostara proglase Nacionalnim parkom prirode (Chabulja, Chvrsnica, Prenj). Predlagatelj je i sudionik donoshenja prvog zakona o Visokom obrazovanju nashe zemlje.
U izvedbi znanstveno-istrazhivachkog projekta kojega je bio nositelj Shumarski fakultet u Sarajevu a izvoditelj prof. Alikalfic' pod nazivom ”Lisnik i lisnichke shume u BiH” prof. Alikalfic' je boravio u vishe navrata u nashem mjestu Buhovu pokraj Shirokog Brijega u periodu od 1954-1959. Tom prilikom se susretao sa mojim pradjedom i ocem.
Od prvoga, a shto je prof. Alikalfic' spomenuo u svome znanstvenom djelu-studiji na vishe mjesta uz slikovne priloge je crpio praktichne spoznaje o kresanju i korishtenju lisnika u nashem mjestu. Naznachenu studiju prof. Alikalfic' je dostavio na nashu adresu na chemu mu se iskreno zahvaljujemo.
Iz tog perioda prisjec'a se otac jedne zgode i pricha mi: ”Bilo je to u 8. mjesecu 1955. godine pred kuc'om moga djeda Marka. Upravo sam doshao sa kresidbe lisnika iz nasheg Gaja. Gospodin Fazlija mi je pruzhio ruku da me pozdravi, a ja sam mu odgovorio: Kod mene su tezhachke i zhuljevite ruke. Odgovor Fazlijin je bio: Da to nishta ne smeta, jer sa takvih ruku mi zhivimo.”
Gospodin Fazlija je time rekao sve: Da se prema svakom chovjeku treba odnositi sa poshtovanjem. Fazlija je djelom svojim potvrdio da je chovjek. Takvih je ljudi malo.
Prof. Alikalfic' je u dva navrata bio i predsjednik Upravnog odbora Muslimanske narodne biblioteke u Mostaru, te jedan mandat i njen tajnik. Djelatnost biblioteke u ta vremena za Mostar je bila znachajna za sve zhitelje Mostara, shto potvrdjuje brojnost njenog chlanstva i podupiratelja bez obzira na nacionalnost.
O radu same biblioteke prof. Alikalfic' je napisao o istoj vrijednu Monografiju 1985. godine.
|