o


Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Traži · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt


Broj 131 (42 - nova serija)

Godina XXVI oktobar/listopad 2000.
Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Prof. dr Elbisa Ustamujić
OSEBUJNOST "SVEUČILIŠNOG PROFESORA"
Krunoslav Pranjić: "Iz-Bo-sne k Europi - stilografijske svaštice",
Matica Hrvatska, Zagreb

Na Studiju za jezike Univerziteta u Mostaru gostovao je dr. Krunoslav Pranjić, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osnivač i voditelj Katedre za stilistiku i najznačajnije ime u oblasti lingvostilistike na južnoslovenskom prostoru. Studenti i nastavnici jezika i književnosti imali su izvanrednu priliku da na posljednjim časovima školske godine prisustvuju promociji nove knjige profesora Pranjića i sa uživanjem saslušaju dvosatno izlaganje osebujne ličnosti i vrsnog, drugi su rekli, virtuoznog jezikovnog uče ili sveučilišnog učitelja kako autor sebe ponekad naziva.

Krunoslav Pranjić je naš zemljak, rođen je u Zenici (1931.) gdje se školovao i maturirao. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao na Odsjeku za jugoslovenske jezike i književnosti i doktorirao 1967.godine. Doktorska teza Jezik i stil Matoševe proze (monografski objavljena:
Rad JAZU, Zagreb 1972.).

Knjige profesora Pranjića: Jezik i književno djelo (1968.) i Jezikom i stilom kroza književnost (1988.), više puta preštampavane, postale su neophodni udžbenici iz kojih su učile generacije studenata i profesora jezika i književnosti. Treba reći da jedan značajan broj stručnjaka za jezik i književnost iz Bosne i Hercegovine za svoje magisterije i doktorate duguju naukovanju u profesora Pranjića. Neumorni predavač gostovao je na odsjecima za slavistiku u Kaliforniji i Amsterdamu i učestvovao na simpozijima i seminarima na tridesetak stranih univerziteta, te na mnogim tribinama društava nastavnika jezika i književnosti.

Tesanj

Najnovija Pranjićeva knjiga izašla je u izdanju Male knjižnice Matice Hrvatske, 1998. godine pod, koliko impresivnim toliko znakovitim naslovom: Iz-Bo-sne k Europi i podnaslovom (stilografijske svaštice). Naslov se u predgovoru pravda tematskim rasponom tekstova, nastalih posljednjih godina i sabranih u četiri poglavlja: Bosniensia, Croatica, Serbica, Varia & Europea. Pod naslov stilografijske objašnjava se kao stiloopisno što je i imenovanje primjenjenog metodološkog postupka, a svaštice upućuju na iznorodnost izvješćivanja.

Počev od višeznačnosti čitanja naslova iznjedrenog bosanskom zbiljom, sve je u knjizi provocirano ili aktualizirano zlim vremenima nadnesenim nad Bosnom u godinama posljednjeg desetljeća.

U prvom tekstu Strah i mržnja u Bosni (kroz bosanska pismena), namjera autora je istaknuta u motu
Analizirani/re-kognoscirani - strah i mržnja - su neutralizirani/sterilizirani!? Na tom tragu će analizirati Andrićeve tekstove u kojima je leit motiv: Bosna je zemlja straha i mržnje, zasnovan na historijskom iskustvu starih zapisa, a s plemenitom namjerom da bi se zapriječila njihova razorna moć. Polazeći od aksiološkog kriterija ljudskih vrijednosti, odmah na početku, iskazan je lični stav u univerzalizaciji: svaki bi neindiferentan, dakle integralan, častan čovjek trebao da se osjeća (pa i ponaša) kao pripadnik svake one bespomoćne nacije ili socijalne grupe nad kojom se vrši bilo kakvo nasilje ili teror, kao što je npr. horor etničkog ćišćenja. Napisan je proljeća 1993.godine kada je sve u Bosni bilo dovedeno u pitanje, iz izreke ...enti zemlju koja Bosne nema, koja ističe njenu ljudsku posebnost, autor izvodi gorku analogiju ... enti Bosnu koja zemlje nejmaaa!!.

U radu Virtualnost dijakronijskih stilema prati historijski slijed u razvoju stilematskih pojava (izražajne sugestivnosti i stilističke obilježenosti u tekstovima franjevačkih pisaca Bosne Srebrene iz XVII i XVIII stoljeća).

U trećem radu iz Bosniensie ponovo se vraća na staru temu O jeziku i stilu fra Grginu: još jednoč (kao o vertikalnom kontinuitetu stilematike franjevačkih spisatelja Bosne Srebrene). Pored stilističkih osobenosti tekstova Martića spisatelja, ističe se da je djelovao kao humanista- ­pragmatičar
zauzimao se za tvarne i duhovne probitke svojih zemljaka jednako pravoslavaca, muhamedanaca i katolika....

Iz Croatice, po broju radova je najopsežnija, čitamo: Eu-fonija/ Eu-ritmika u pjesništvu Ivana Slamniga; Krležini stilistički aloglotizmi- idiologizmi; Jezikoslovna posredstva u opusu profesora Flakera; stilističke zalihe hrvatske verzije Homerove
Odiseje; Znanstveni diskurs u hrvatskoj književnosti Slavka Vežića.

Iz Srbice uvrštena su dva teksta napisana ranije ali posredovana aktualnim događanjima: Miodraga Popovića Vidovdan i Časni krst; (povodom knjige Ogledi iz književne arheologije) i Zbiljnost jedne monografije/ biografije, Miodrag Popović:
Vuk Stefanović Karadžić, promovišući princip istinitosti i etičnosti naučnika od formata. Nažalost, velikosrpska mitomanija omatorjela i ostrvljena mišljenja i ponašanja se groteskno u tragičnoj historiji ponavljaju, primjećuje autor. Stilematika Vinaverijana analizira jezik i stil Vinaverovih eseja, pa kao što je Vinaver rekao za Šekspira da je riječi, jezik ošekspirio, analogijom­ Stanislav je ovinaverio srpski jezik, zaključuje profesor Pranjić.

U IV dijelu Varia & Europea - tekstovi su opet puni časnih primjera intelektualne čestitosti i svjedočanstva etičnosti i savjesti: Magistri ludi; Pristupna besjeda francuskoj prosvjetiteljskoj enciklopediji; Učenjak s vertebralnim stupom, Erasmi, Roterrodami, Echo & Receptio in Croatia. A poruke Erazmove su: demokratska, liberalna misao, razum i tolerancija, mir i socijalni napredak, sve i danas prijeko potrebno. Knjiga profesora Krunoslava Pranjića Iz-Bos-ne k Europi može se preporučiti za pomno čitanje sa uživanjem, ili da se poslužimo riječima (čituckati, iščitavati, učit-učitˇ - Guštatˇ!) što ih je izrekao za djelo profesora Flakera, autor i sam sjajan stilista i nadahnuti jezikotvorac.

Knjiga je poučna iz više razloga, to je neophodan udžbenik stilistike kao metodologije proučavanja književnosti i stilističke terminologije. Poučna je i otvorenošću prema jezičkoj materiji, koja se u Pranjićevoj radionici podatno nudi za komunikaciju, pri čemu bez ikakvih ograda poseže za sinonimijom ili nadahnutim analogijama stvara nove pojmove, a sve se to potpuno otima politici i ideologizaciji jezika i kulture na sceni posljednje decenije. Nastala u
zlu brjemenu knjiga je svjedočanstvo visokomoralnog kredibiliteta njenog autora i na tome mu svaka čast.

Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Edo Huskovic - Jesen u Rotimlji

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Traži · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Časopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobođen je plaćanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-2001 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadržaj obnovljen: 14-05-2004

Design by © 1998-2001 HarisTucakovic, Sweden
oo