o
Mostujte sa nama
Arhiva
Bobo Samardzic - Mostar pod snijegom

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Traži · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 124 (35 - nova serija)

Godina XXVI mart/ožujak 2000.
Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Nasuf Fazlagić
TRAGOVI U KAMENU
Jedan majdan stećaka na Gatačkom polju
star je najmanje petsto godina

Rubovi gornjeg i donjeg Gatačkog polja kao i neki dijelovi gatačke površi pokriveni su brojnim srednjovjekovnim grobljima, koja se spominju u naučnoj literaturi, jer njihovi elementi i neke cjeline po formi i ostalim osobenostima spadaju među ljepše nadgrobne spomenike Bosne i Hercegovine. Svi oni koji su ove nekropole posjetili namjerno ili slučajno postavljali su skoro ista pitanja koja se uglavnom svode na sljedeće: Ako su ovi glomazni i teški nadgrobnjaci odvaljivani od stijene, kako su obrađivani, gdje su im bili majdani i na koji način su dovlačeni na groblja? Na neke od ovih pitanja je moguće odgovoriti na osnovu tragova ostavljenih u majdanima i na grobnim kamenovima kao i na osnovu današnjih primitivnih oblika rada pri odvaljivanju, obradi i prevozu krupnog kamenja.

Odvaljivanje kamenih blokova od kojih su nastajali stećci u Gacku išlo je dosta teško. Ima mišljenja da su u kamenu željeznim dlijetima vrćene rupe u određenom pravcu da bi kamen raspuknuo. Postoji mogućnost da su u izvrćene rupe nabijeni suhi jelovi klinovi, a zatim u njih sipana voda da zabreknu i da širenjem razbiju kamen, što bi se, donekle, moglo prihvatiti. Mišljenja o ovom poslu su uglavnom podijeljena, ali je pak najprihvatljivije da su u izvrćene rupe nabijani drveni klinovi, a u njih gvozdeni, a onda se zajednički maljevima složno u te klinove udaralo, kakvih slučajeva ima i danas, da bi kamen pod jednakim opterećenjem raspuknuo.

Dzoja Ratkovic-Gavela - Ilustracija

Karakterističan primjer zasijecanja stećaka postoji na rubu Gatačkog polja kod sela Kule na lokalitetu Geljeve grede, gdje je sigurno postojao majdan - kamenolom za vađenje i odvaljivanje nadgrobnog kamenja i to velikog kapaciteta, što se pažljivim posmatranjem i danas može uočiti. Jedan zasječen, od stijena neodvaljen i napušten stećak i danas stoji u srednjem dijelu toga majdana. Njegova okolina podsjeća na veliko radilište odakle su vađeni i odvaljivani kameni blokovi.

Dužina navedenog zasječenog komada, prirodnog okrajka stijene je 196, debljina 45 i širina nešto preko 100 centimetara. Prema postojećim dimenzijama ovaj nadgrobnjak je trebao imati oblik ploče. Blok je po čitavoj dužini zasječen površinskim kanalom na škarpu, koji se pri dnu sužava, tako da mu je širina pri vrhu 12, a prid nu 6 centimetara. Dubina zasjeka je u prosjeku 10 - 11 centimetara. Čitavom dužinom zasjeka, ukopano je 6 rupa prečnika 6 centimetara sa dubinom od 17 centimetara (10 + 7 cm zajedno sa dubinom zasjeka). Razmak između izvrćenih rupa je nejednak 14, 15, 20, 23 i 39 centimetara. Blok je dovoljno ”otkriven” - pristupačan tako da je na njemu istovremeno moglo raditi više ljudi. Sve je ovo odlično očuvano. Kamen krečnjak je zdrav i jedar.

Ostaje otvoreno pitanje zašto je sve ovo napušteno. Na bloku je evidentno da nije izvršeno potpuno zasijecanje, jer nedostaje poprečni zasjek u dužini od jednog metra. Rupe u kamenu djeluju kao trag ovčijih nogu zbog čega neupućeni kažu da je tu ”ovca gazila kad je nekad kamen bio mehak i nezreo”. Postojeće rupe u ovom bloku se redovno svake zime prirodno pune vodom od kiše i snijega koja se mrzne, ali blok nije raspuknuo niti misli, nego to tako stoji najmanje petstotina godina, računajući da su ti radovi izvođeni prije 1482. godine, tj. prije pada Hercegovine pod Turke.

Pošto je gatački kraj bogat čvrstim i jedrim kamenom, majdana je za ove svrhe bilo na sve strane, i vjerovatno ih još ima koji nisu zvanično utvrđeni, a koje bi kao i stećke trebalo uvrstiti u spomenike kulture i zaštititi. Dva majdana stećaka u Strugovima i na Grajskoj glavici u gatačkoj općini navodi Pero Slijepčević u svome radu ”Staro groblje po Gacku” (GZM IZ 1928. Sveska za historiju i etnologiju Sv.2. str. 57).  

Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Halil Tikvesa - Asamblaz

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Traži · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Časopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobođen je plaćanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-2000 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadržaj obnovljen: 14-05-2004

Design by © 1998-2000
HarisTucakovic, Sweden
oo