o
Mostujte sa nama
Arhiva
Vojmir Borovina - Moja ulica

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 122-123 (33-34 - nova serija)

Godina XXVI januar-februar/siječanj-veljača 2000.
Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Igor Fisković
SKLAD IZRAZA I NADAHNUĆA
Uz izložbu slika Vojmira Borovine

Umjetnički rast Vojmira Borovine odvija se sabrano i tiho uza nas već punih trideset godina uglavnom između Orebića, gdje se slikar rodio i najviše radio, te Mostara u kojem je uporedo živio i djelovao kao likovni pedagog. Stoga bismo pred ovom, prvom cjelovitom njegovom izložbom, trebali uočiti načine i razlučiti vidove umjetnikova sporazumijevanja s prostorom i vremenom. A on nam je to neposredno omogućio budući da se svjesno usredotočio na otvorene motive dviju sredina, što su mu se izazovno nudili u svojim prirodnim mijenama.
Ne obazirući se na ina stremljenja svoje djelatnosti, zaobilazeći čitave pokrete i prekrete suvremenog slikarstva, opredijelio se za saživljavanje s okolinom ostvarujući spregu osobnog likovnog izraza s izvorištlma svojeg umjetničkog nadahnuća. Obuzet izabranim krajolicima naročito je težio razvijanju kolorističke obrade viđenih predjela i kroz pojednostavnjenje kompozicionih rješenja prodrijeti u bitna svojstva južnog podneblja.
Na tim osnovama Vojmir Borovina je postupno pročišćavao zagasitost svojih ranih slika i preko naglašavanja jarkih odnosa boja u zreloj fazi dostigao skladno rasvjetljavanje slikarske game. Nadovezao se na domete prvaka dalmatinskog slikarstva, u krugu kojih se i školovao, ali je stečene spoznaje rastirao lepezom samosvojnih iskustava. Sticao ih je upornim radom u kojem je prije svega obavljeno sabiranje kompozicije od široko postavljenih krajolika panoramskog izgleda ka sve određenijim prodorima u dubine primorskih prostora. Zaustavljajući se pred njihovim isječcima odabirao je najizraženije čimbenike u ustrojstvu višestrano sagledanih naselja.
Tako su "korte" - hortikulturno oplemenjeni dvorišni prilazi starim kapetanskim kućama na obali Pelješca, postale u posljednje vrijeme najomiljeniji sadržaj njegovih slika. U načelu čvrsta im ploha ispunjena je sve jasnijom bojom da bi bez linearnih omeđenja slijedila koliko usklađivanje toliko suprotstavljanje osvijetljenih i zasjenjenih površina. Jednostavnim slogom pobijana je svaka opisnost prizora kao i potanja raščlanjenost postave, pa je svježina odvagnutih cjelina trajno ovisila o početnoj voluminoznosti dijelova strogog sustava. Radi toga su prikraćene mnoge pojedinosti vremenskog gibanja, čak su iz prostora izostavljeni ljudski likovi i u razgoljenom suočenju ostao je slikar sam sa svojim motivima. Hoteći im raskriti suštinu isticao je prividnu statičnost oblika, ali je dinamiku doživljaja dohvaćao kolorističkim suodnosima rastočenih patina stambenih zdanja i neprozirnih krošnji bujnog drveća. Kako su to ujedno neosporne odlike ugođaja koje je nastojao prenijeti, postignuta je odmjerena iskrenost stvarnosti i pred njome zgotovljenih djela.
Motivi su, dakako, pogodovali slikarskom govoru u neporecivoj svezi, ali ga nisu isključivo nosili. Naime, posebne likovne vrsnoće se raspoznaju u slikarskim tehnikama i gotovo bismo mogli kazati da su prelaskom od uvriježenih postupaka slikarstva u ulju prema složenijim a i slobodnijim kombinacijama primijenjenih sredstava dana neka rješenja inače rijetka u domaćem nam slikarstvu. Utoliko je učinak realističkog pravca kojeg se suzdržano slijedilo bio zanimljiviji.
Vještinu rada dokazuju i istančani lavirani crteži koji dosljedno podgrađuju nastanak većine slika na platnu. I u tome se otkrivaju rasponi Borovinine neposrednosti na planu umjetničkog stvaralaštva, pronicavost pristupa postavljenom zadatku i domišljatost u njegovoj razradi radi traženja vlastitog izraza.
Time je zaokružen uspon jednog djela koje se ovom prilikom predočuje poput prozora otvorenog prijateljima u svijet slikareva doživljavanja i stvaranja.

Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Meliha Sandzaktar - Suho cvijece

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Časopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobođen je plaćanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-2000 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadržaj obnovljen: 14-05-2004

Design by © 1998-2000 HarisTucakovic, Sweden
oo